Matica hrvatska slavi važan jubilej: 'I dalje ćemo odvajati žito od kukolja u hrvatskoj kulturi'

"Vijenac" Matice hrvatske vodeći je nacionalni list za kulturu, koji prati i teme vezane za umjetnost i znanost, za književno stvaralaštvo hrvatskih i svjetskih autora, kao i za likovne umjetnosti, kazališnu i plesnu praksu, glazbu, relevantne društvene i politološke teme te filmsko stvaralaštvo. Godine 1869. pokrenula ga je Matica ilirska, danas Matica hrvatska, čiji je predsjednik tada bio ban i pjesnik Ivan Mažuranić.

Podnaslov "staroga" "Vienca" glasio je: "Zabavi i pouci". Naime, pojam zabave u ovom je kontekstu označavao lijepu književnost, kazalište i napose, sve duhovne djelatnosti vezane za literaturu. Također, list je svoju publiku obavještavao o svim kulturnim zbivanjima u tadašnjoj Hrvatskoj, odnosno o radu kulturnih društava, o kazališnim predstavama te o novim knjigama. 

Valja napomenuti kako je "Vienac" utemeljen neposredno nakon sklapanja Hrvatsko-ugarske nagodbe (1868.), što je dodatno odredilo njegovo poslanje u smislu obrane hrvatskog kulturnog identiteta. Prvim je urednikom bio Gjuro Deželić, naslovnicu mu je izradio Iso Kršnjavi, a ime mu je nadjenuo Ivan Trnski napisavši "Pjesmu uz vienac".

FOTO: Damjan Tadic / CROPIX

Zlatno doba 

Godine 1874. tada već dobro poznati književnik, feljtonist, kolumnist i antologičarAugust Šenoa preuzeo je urednički posao "Vienca", koji je obnašao sve do svoje prerane smrti 1881. godine. Podsjetimo da je tih godina Matica ilirska preimenovana u Maticu hrvatsku, utemeljeno je zagrebačko Sveučilište, a došlo je i do prekida suradnje s Akademijom, pa je "Vienac" predan Dioničkoj tiskari koja je Šenou angažirala kao plaćenog urednika, no Matica je nastavila upravljati listom.

To se razdoblje lista naziva zlatnim te je obilježeno potiskivanjem njemačke književnosti i "tuđinskog duha". Naklada "Vienca" premašila je 1500 primjeraka te je postao središnjim časopisom hrvatske književnosti. Časopis je oduvijek bio vrlo luksuzno opremljen, pa je osim književnih i esejističkih tekstova u njemu bilo zastupljeno mnoštvo portreta, ilustracija te umjetničkih priloga. Zlatno je doba naglo prekinuto Šenoinom smrću, nakon čega nije bilo jednostavno pronaći adekvatnu zamjenu.

Dodatne komplikacije pojavile su se i sukobom "starih i mladih" početkom novog stoljeća.  Taj se sukob reflektirao i na "Vienac", koji je naposljetku 1903. ugašen. Unatoč mnogim ranijim pokušajima, ovaj središnji nacionalni list za književnost, umjetnost i znanost svoju obnovu doživio je 25. prosinca 1993. godine. Kao dvotjednik predstavlja pravo blago tekstova u kojima se zrcali tijek hrvatske kulture u suvremenom kontekstu te baštini kulturnu povijest u novoj medijskoj paradigmi.

FOTO: Berislava Picek / CROPIX

Jubilarni 800. broj

Uz jubilarni 800. broj lista, uredništvo je istaknulo njegovu umjetničku i estetsku vrijednost, kao i tendenciju afirmiranja mladih umjetnika. Glavni urednik Goran Galić pohvalio se i novim projektima.  "Ono što bih istaknuo je to da imamo nove projekte u obljetničkoj godini. Jačamo veze s Hrvatima izvan domovine i posebno sam ponosan što je 'Vijenac' nedavno dobio preporuku za korištenje u školskim knjižnicama i zbornicama. 

Veliko priznanje: Knjižara Matice hrvatske osvojila prestižnu nagradu

Nastavljajući sa suradnicima koji su se okupili na ovom druženju i slavlju 'Vijenac' će i dalje odvajati žito od kukolja u hrvatskoj kulturi",  ustvrdio je Galić. Inače, 800. broj "Vijenca" bit će predstavljen u utorak 12. studenoga u 18 sati u sklopu "Interlibera" (peti paviljon, galerija), dok je u četvrtak 14. studenoga od 18 sati na štandu Matice hrvatske planirano druženje s Matičinim autorima, urednicima i prevoditeljima.