Britanac s hrvatskom adresom posvetio knjigu Hrvatskoj: 'Tu još živi komunistička prošlost'

Knjiga prikazuje težak put od vremena bana Josipa Jelačića do Franje Tuđmana prati dug i težak put hrvatske samostalnosti. Doktor Harris kazao ke kako je njegova uključenost u zbivanja u Hrvatskoj započela ranih devedesetih, u vrijeme Domovinskog rata. U to vrijeme on je bio savjetnik Margaret Thatcher i smatra da je taj rat jednim dijelom bio i protiv Katoličke Crkve.

"Pamtim da sam Ivi Bancu u Washingtonu 1991. godine, kada smo se upoznali, rekao da je takvo što dijabolično, s čime se i on složio. Tada, kao nedavnoga obraćenika na katolištvo, posebno me pogađala takva spoznaja. Tako je jedna stvar vodila drugoj – dolazio sam u Hrvatsku, učio jezik, počeo pisati članke o Hrvatskoj, onda i knjige, postao sam i hrvatski državljanin", rekao je.

Prešao je na katoličku vjeru i kaže kako vidi da je hrvatsko društvo snažno i zdravo. "Središnja je tema moje knjige kako su Hrvati isprva propustili priliku za ostvarenje državnosti, a onda u tome uspjeli uz veliku cijenu", kazao je. Na pitanje zašto je Zapad odgađao pružiti potporu Hrvatskoj u početku Domovinskoga rata Harris kaže kako je to bio rat za jugoslavensko nasljeđe.

FOTO: Bruno Konjevic/CROPIX

Dva problema komunističke prošlosti 

"U slučaju Velike Britanije, Francuske i u početku SAD-a zapadna je politika u praksi značila osigurati brzu pobjedu JNA da bi se osiguralo ono što je nazvano stabilnošću. Na štetu takve strategije, Hrvati su odbili prihvatiti da su poraženi, a JNA se ponašala na tako barbarski način da je to naposljetku zapazilo i zapadno javno mnijenje. Uz ulogu Njemačke, ne trebamo zaboraviti na papu Ivana Pavla II.", kazao je.

On smatra da je jugoslavenska komunistička prošlost prisutna u hrvatskoj svakidašnjici. "Njezine su dvije najgore manifestacije endemska korupcija i dominantnost antifašističke ideologije. Drugi je problem antifašizam. Taj je koncept od početka do kraja kolosalna prijevara. Antifašizam je komunistička konstrukcija, osim Istre i u manjoj mjeri Dalmacije gdje je antifašizam uglavnom značio otpor talijanskoj okupaciji", kazao je.

"Antifašizam je i dalje fronta, ali u današnjim se okolnostima uglavnom svodi na držanje Hrvatske u narativu SRH i nedopuštanje da se RH temelji na Domovinskom ratu, nego na 1945. godini i svemu što dolazi s njom. Također se antifašizmom ide u napad i na Katoličku Crkvu. Klevete i vrijeđanja koja bi drugdje bila naširoko osuđivana smatraju se prihvatljivima", rekao je za Glas Koncila. 

FOTO: Jure Miskovic/CROPIX

Koliko je vjera važna Hrvatima? 

Kazao je kako Hrvati u Zagrebu nemaju ulicu ili trg koji su posvećeni blaženom Alojziju Stepincu, ali na Jarunu postoji ulica nazvanu po Vladi Ranogajcu, čija nogometna slava ne može sakriti činjenicu da je on bio jedan od najkrvavijih sudaca na vojnim sudovima koji su osudili na smrt tolike Hrvate, uključujući i djevojčice.

Naglašava kako treba osigurati da istina iziđe na vidjelo. "Istina o Bleiburgu i brojnim neotkrivenim masovnim grobnicama diljem Hrvatske također će prosvijetliti javno mnijenje o stvarnosti komunističkoga 'oslobođenja'. Kada se cijela povijesna istina kaže, mislim da će se prekinuti i s proslavom Dana antifašističke borbe 22. lipnja, s grahom i petokrakom", kazao je.

Matica hrvatska priprema poseban događaj: Sve će se vidjeti na Interliberu

"Katolička je vjera integralni dio kulture hrvatskoga naroda. Snažna vjera bila je ključna zaprjeka promjeni Hrvatske u vrijeme socijalističke Jugoslavije prema bezličnom jugoslavenskomu proletarijatu, bez kolektivnoga pamćenja i identiteta, bez ponosa na svoju prošlost ili nade u svoju budućnost. Što više čitam o Crkvi u Hrvatskoj, to više vrjednujem važnost bl. Alojzija Stepinca u preživljavanju vjere i nacije", kazao je.