Velikosrpska politika nikad nije doživjela međunarodnu osudu, a time ih se ohrabruje i daje im se gorivo za budućnost

A niti u tom pogledu ne postoji konzenzus unutar Europske unije. Mađarski premijer Viktor Orbán ovih je dana pozvao na ulazak Srbije u EU (što bi bilo u mađarskom, ali ne i u hrvatskom interesu), no unutar Unije postoje jaki otpori prema daljnjem proširenju, posebno u Francuskoj.

Zapadnobalkanske europske perspektive sve su dalje, ali problemi ovih država ostaju isti. Hrvatsku bi pritom ponajviše trebalo interesirati što se događa u susjednoj Bosni i Hercegovini. A ta je država toliko podijeljena da je istinit onaj vic koji kaže da, pobijedila bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija ili izgubila pola države uvijek slavi.

Pojačani politički i diplomatski angažman oko Bosne i Hercegovine

Posljednjih mjeseci možemo primijetiti pojačani politički i diplomatski angažman oko Bosne i Hercegovine. Europski parlament nedavno je tako usvojio rezoluciju o Bosni i Hercegovini u kojoj nije spomenuta kategorija konstitutivnih naroda. To je izazvalo kritike s hrvatske strane, a službeno Sarajevo takvu je formulaciju bez spominjanja konstitutivnih naroda protumačilo kao poraz hrvatske politike.

Prošloga tjedna izvjestitelj Europskog parlamenta za Bosnu i Hercegovinu Paulo Rangel izjavio da nije moguće zamisliti BiH bez da se uzmu u obzir konstitutivni narodi. "Nije moguće provoditi reforme niti napredovati bez uzimanja u obzir konstitutivnih naroda", istaknuo je Rangel i tako malo ohladio sarajevske ambicije derogiranja koncepta konstitutivnosti.

Ako i zanemarimo da je Republika Srpska danas država u državi i de facto zapadna srpska država, polarizacija unutar Federacije BiH tolika je da onemogućava normalno funkcioniranje čak i toga entiteta. Bez primjera je u povijesti da jedan narod drugome izabire političke predstavnike i da politička elita toga naroda ne vidi da se igra s vrlo opasnim stvarima.

Očuvanje daytonskog koncepta konstitutivnosti trenutno je minimum ispod kojega hrvatski interesi ne mogu biti zadovoljeni, a dugoročno je neodrživo da postoje dva entiteta i tri naroda. Bez reformi u pravcu zadovoljavanja hrvatskih interesa u susjednoj državi, BiH ostaje trajno nestabilna država i provizorij koji predstavlja ugrozu za čitavo područje jugoistočne Europe, posebno ako se uzme u obzir činjenica da veliki broj globalnih i regionalnih sila testira svoje snage preko leđa ovoga prostora.

Velikosrpska ideologija nije doživjela međunarodnu osudu

Velikosrpske aspiracije i dalje su žive i tangiraju gotovo čitavo područje Zapadnog Balkana. Srbija ne odustaje od Kosova, nastoji destabilizirati Crnu Goru, u Bosni i Hercegovini podupire separatističke tendencije Republike Srpske, negira autokefalnost Makedonske pravoslavne crkve, a bez utjecaja nije niti u našoj državi, bilo da govorimo o politici, gospodarstvu ili medijima.

Velikosrpska politika nikada nije doživjela međunarodnu osudu. Vrh srbijanskih političkih, vojnih i obavještajnih struktura iz devedesetih godina ostao je pošteđen, u prilog čemu govori i prošlotjedna presuda Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću. Miloševićev obavještajni dvojac osuđen je samo za zločine u Bosanskom Šamcu. Sud je utvrdio da je postojao udruženi zločinački pothvat u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, no zaključio je da se ne može utvrditi da su Stanišić i Simatović sa sudionicima toga pothvata dijelili zločinačku namjeru.

Dakako, svakome ozbiljnom čovjeku jasno je da su upravo obavještajne strukture stajale u pozadini svih zločina, no jednako je tako jasno da je srbijanski politički, obavještajni i vojni vrh iz devedesetih ostao pošteđen. A kada se zločini – koje čine kvintesenciju velikosrpske ideologije – ne osude onda ih se ohrabruje i daje im se gorivo za budućnost. Jedino sud koji se izruguje iz pravde i prava može presuditi da je Hrvatska izvršila udruženi zločinački pothvat u BiH, a da Srbija nije.

Kako bilo, s Europskom unijom ili bez nje područje Zapadnog Balkana, dobrim dijelom zahvaljujući potezima međunarodne zajednice posljednjih tridesetak godina, ostaje fragilna zona u kojoj molotovljev koktel različitih interesa onemogućava konstituiranje funkcionalnih država. Geopolitički sukobi velikih sila u budućnosti će dodatno onemogućavati stabiliziranje situacije, a od političkih napjeva o „europskoj budućnosti“ Zapadnog Balkana ostalo je vrlo malo romantike…