Što Hrvati mogu očekivati od novog visokog predstavnika u BiH?

Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, na temelju spornih tzv. bonskih ovlaštenja, nametnuo je dopune Kaznenog zakona BiH, kojima se zabranjuje negiranje genocida. Na udaru dopunjenoga KZ-a mogao bi se vrlo brzo naći Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, koji redovito negira genocid u Srebrenici, a sada bi mogao i pojačati svoje prijetnje odcjepljenjem Republike Srpske. Dodik je najavio da će policija RS-sprječavati potencijalna uhićenja na temelju promijenjenog KZ-a, a to bi sve moglo predstavljati put u novi kaos.

Stanje u Federaciji Bosne i Hercegovine opterećuje reforma Izbornog zakona. Činjenica da Bošnjaci trenutno izabiru hrvatskog predstavnika u Predsjedništvu BiH već je dugo kamen smutnje u hrvatsko-bošnjačkim odnosima. Podčinjavanje hrvatskoga faktora u susjednoj državi traje već dugi niz godina i pridonosi dezintegracijskim procesima u toj državi. Zagovaranje pseudograđanskog koncepta u državi s tri naroda, jasno je to svim ozbiljnim i razumnim ljudima, prokušani je put prema jugoslavenskom scenariju, tj. prema raspadu države.

Diplomatska ofenziva SAD-a i EU-a

Posljednjih mjeseci traje diplomatska ofenziva Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država oko BiH. Rezolucija Europskog parlamenta o BiH u kojoj nije spomenuta kategorija konstitutivnosti triju naroda naišla je kritike hrvatske strane i na odobravanje od strane Sarajeva. No Sarajevo nije moglo dugo likovati budući da je nakon donošenja rezolucije izvjestitelj Europskog parlamenta za BiH Paulo Rangel izjavio da nije moguće zamisliti BiH niti provoditi reforme bez uzimanja u obzir konstitutivnih naroda.

Na reformu izbornog sustava pozvao je i američki izaslanik za zapadni Balkan Matthew Palmer. On je istaknuo da su reforma Izbornog zakona i implementiranje odluke u slučaju Sejdić-Finci hitni i strateški važni kako bi zemlja krenula naprijed. Naglasio je i važnost da lideri iskažu političku hrabrost i učine kompromise kako bi se pokrenula zemlja. I iz EU-a su pozvane vlasti BiH da provedu reformu izbornog zakonodavstva, a po potrebi i Ustava kako bi se uklonili svi oblici diskriminacije i nejednakosti.

Što možemo očekivati od novoga visokog predstavnika?

I 26 godina nakon Daytonskog sporazuma Bosna i Hercegovina i dalje je nefunkcionalna i fragilna država u kojoj između tri naroda ne postoji konsenzus oko elementarnih pitanja. Visoki predstavnik na odlasku, Valentin Inzko, samo je produbio podjele i pridonio besperspektivnosti bosanskohercegovačkog protektorata iz kojega mladi ljudi sve više iseljavaju. U mnogim stvarima zemlja se vratila unazad umjesto da je napredovala.

Sljedećeg tjedna Valentina Inzka nakon 12 godina zamijenit će njemački političar Christian Schmidt. Što možemo očekivati od novoga visokog predstavnika?

Sudeći po intervjuima koje je dao u posljednje vrijeme, on neće odustajati od daytonskog koncepta konstitutivnosti, no istodobno naglašava da "ako želimo povesti BiH u EU i transformirati je u demokratsku zemlju, ne smijemo imati čisto etničku orijentaciju". Schmidt smatra da je neodrživo narušavanje teritorijalnog integriteta na Balkanu.

U fokusu novoga visokog predstavnika, najavio je, bit će mladi ljudi. Schmidt želi da prestane odljev mozgova i da u BiH obrazovani mladi ljudi vide izglede, nego samo s financijske točke gledišta, nego i životnih i okvirnih uvjeta.

Gledajući iz hrvatske perspektive, vjerojatno najviše što Hrvati u BiH mogu očekivati od novoga visokog predstavnika rad je na promjeni Izbornog zakona, što će omogućiti izbor vlastitih predstavnika. K tome, zadržat će se – protivno želji Sarajeva i dijela inozemnih krugova – status konstitutivnosti triju naroda.

No ovo su samo minimalni uvjeti opstanka Hrvata u Bosni i Hercegovini. Tri naroda i dva entiteta nije dugoročno održivi strateški okvir za opstanak BiH. Bez inauguracije novih modela organizacije Bosna i Hercegovina ostaje nefunkcionalni i besperspektivni međunarodni protektorat.