Prokleta je Amerika!

Predsjednik HNS-a Davor Šuker sebičan je čovjek. Da nije takav, nikada ne bi postao „zlatna kopačka“, ne bi zabio tolike golove, ne bi svojim klubovima, ali ponajviše hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji i njezinim navijačima donio toliko veselja i sreće. Mnogi će stariji, a možda i poneki mlađi kolega, napisati da je sebičnost urođena golgeterima i s tim, za vrijeme sportskih karijera, malo tko ima problema.

Problemi nastaju kasnije, kada vrhunski strijelac postane predsjednik Saveza i soliranje prenese kao matricu na novu funkciju. Onda nam se to ne sviđa, jer, priznajmo, svi bi mi rado upravljali, svi bismo se rado miješali, svi sve znademo, ali pritom, nemojte nas opterećivati kojekakvim odgovornostima. Pucajte samo po Šukeru i HNS-u. Posljednji prijepor izazvala je vijest o tome da će Hrvatska reprezentacija, uoči važnog kvalifikacijskog gostovanja u Italiji, odigrati prijateljski dvoboj protiv Argentine – negdje u Londonu, očito za veliki novac. Kakva histerija! Šuker radi protiv reprezentacije, utakmica koju Niko Kovač nije želio, jadnike iz MAX TV Prve lige bacamo u ralje Argentincima, predsjednikova samovolja!!!

Krenimo od ove posljednje tvrdnje. Možda Davor Šuker uistinu nije idealan timski igrač, ali utakmica protiv Argentine definitivna je potvrda da je vješt biznismen i da je uspio sagraditi veze i odnose o kojima hrvatski provincijski nogometni i, još mnogo više, medijski djelatnici, mogu tek sanjati. Argentina ne igra kvalifikacije, na turneji će u Engleskoj zaigrati protiv Hrvatske i Portugala. U svakoj normalnoj, pametnoj i informiranoj zemlji, ovo bi bilo dočekano kao poslastica, kao vijest dana, kao divna prigoda da samo koji mjesec nakon utakmice s Brazilom igramo i sa aktualnim finalistom Svjestkog prvenstva, s čudesnom Argentinom. Bila bi to prigoda da slavimo nogomet, da naši igraju protiv Demichelisa, Mascherana, Aguera, Teveza i, naravno, Lionela Messija. Nadam se da je Amigo Magdić u dobroj formi, dugo ga nisam vidio, jer sam siguran da se barem jedan pametan čovjek u ovoj sluđenoj zemlji iskreno raduje utakmici u Londonu.

Jednako tako, siguran sam da će ova utakmica imati i veliki financijski efekt i napuniti kasu Saveza. Kada državu nije briga za nogomet, kada političari otvoreno koketiraju sa huliganskim silama zla i otvoreno preziru jednu od rijetko uspješnih gospodarskih grana u ovoj zemlji, prihodi Saveza postaju ključ, prije svega, za izgradnju pristojne nogometne infrastrukture. Šukeru se otvaraju vrata UEFE, FIFE, najvećih svjetskih agencija koje dogovaraju ovakve utakmice i on to koristi maksimalno. Nama to, s provincijskih motrišta, ne valja i nije dobro. Nastavimo malo o nogometu. U repki Argentine koja putuje na turneju nema više 10 igrača koji su igrali u Brazilu. Gerardo Martino je novi izbornik, okuplja novu selekciju, pa će i toj Argentini trebati uigravanje. Naravno, tu je toliko kvalitete da „boli glava“, ali ima li išta ljepše nego igrati protiv takve selekcije? Međutim, ono što je vašeg komentatora najviše zgrozilo u cijeloj priči jest – „užas, igramo protiv moćne Argentine, četiri dana prije Italije, umjesto da smo odigrali „revijalku“ protiv Amerikanaca!“ Revijalku protiv Amerikanaca!? Po komentatorima, protiv Amera bi mogli igrati i Luka, Srna, Raketa, Mandžo, za zagrijavanje, za rastrčavanje, a protiv Gaučosa, Niko, ne šalji naše najbolje, neka zgaze HNLigaše! Bojim se, tu se netko ozbiljno izgubio u nogometnom prijevodu.

Reprezentacija Sjedinjenih Država nije Argentina, to je točno, ali selekcija SAD svakako spada u najbrže rastuće nogometne sile. I oni rade rekonstrukciju, uvode nova imena, ali mantrati kako bi protiv Amerikanaca bila revijalka, znači, kako bi rekao slavni komentator, promašiti cijeli – nogomet! I dalje ostaje priča o nužnosti oslobađanja naših najvećih zvijezda nastupa protiv Argentine. Bilo bi zanimljivo čuti igrače, što oni misle o tome. Prvih 11 Hrvatske odavno je spremno i naviknuto igrati dva dvoboja u četiri dana, a da sam kojim slučajem vrhunski igrač, sanjao bi baš takve utakmice. Nažalost, nisam, pa možda nisam niti u pravu. Ali, pretpostavimo i posljednju tezu. Niko Kovač u Londonu postavi najboljih 11 Vatrenih barem 45 minuta, pa uvede dečke iz MAX TV Prve lige, dobije, izgubi ili odigra nulu, u svakom slučaju predstavi Hrvatsku još jednom cijelom svijetu – jer tu će utakmicu prenijeti cijeli svijet – a nakon četiri dana izgubi u kvalifikacijama u Italiji. Što je moguće i bez bilo kakve utakmice u Londonu. Koja je izravna posljedica? Italija će imati 12, a Hrvatska 9 bodova. Bugare smo tukli u gostima, ostaju nam dvije utakmice mnogo važnije, protiv Norveške, tek sljedeće godine. Bez Londona i Argentine nikom ništa ( točnije, minus 00000 tisuća eura ili dolara ), s Londonom i Argentinom ponovo smo u žarištu svjetske nogometne pozornosti, naši najbolji igrači, ali i oni koji se moraju Kovaču potvrditi a svijetu pokazati. Kada bi se uspjeli izvući iz besmislenih histerija i realno i racionalno zbrojiti pro i contra, Argentina na Upton Parku nova je velika prilika, nova potvrda vrijednosti i nova svečanost nogometa. Zahvaljujući sebičnom golgeteru.