Ovo u godini izbora treba biti glavna tema, ali nije: Dvije stvari više nikad neće biti jeftine

Međutim, već smo navikli na poskupljenja koja nas ponekad zaskoče iz zasjede, ali u pravilu više nismo iznenađeni i sve manje marimo za objašnjenja koja ih prate. Uvijek je u pitanju neki novi sukob, neka nova blokada u globalnoj trgovini ili politička odluka zemalja izvoznica nafte. Polako prihvaćamo da će cijene goriva dugoročno samo rasti, i da nema objektivnih razloga zbog kojih bi mogle padati.

Klimatske promjene i nastojanje da 'ozelenimo' gotovo sve u našim životima, od grijanja i hlađenja, preko putovanja do industrije traže vrtoglavo visoke investicije koje se na godišnjoj globalnoj razini broje u nekoliko bilijuna američkih dolara. Sasvim je naivno vjerovati da postoji ikakva šansa da će svakodnevni život ljudi u svijetu koji prolazi kroz veliku tehnološku promjenu biti novčano jeftiniji, tako da to osjetimo kao rasterećenje svojih lisnica. 

Osim goriva, odnosno energije na čiji rast cijena ćemo se morati priviknuti, isto nas čeka i kada je riječ o hrani za koju također ne postoji ni jedan objektivan razlog da bude jeftinija. Zbog klimatskih promjena koje uzrokuju silne probleme u proizvodnji hrane za početak, a potom zbog korištenja tog objektivnog razloga za uvećavanje poskupljenja koliko god je to moguće. 

FOTO: HINA/Admir Buljubašić

Izdvojeno je pet namirnica

Nije stoga na odmet pribilježiti si kako Svjetski ekonomski forum upozorava da će ekstremni vremenski uvjeti od toplinskih valova i suša do oluja i poplava postajati sve češći, a njihov utjecaj na proizvodnju hrane sve veći. 

Izdvojili su pet namirnica na čijem uzgoju i proizvodnji to već možemo vidjeti. Riječ je o kakaovcu koji poskupljuje pa će u rast potjerati i cijene čokolade čineći skupljim sve što je slatko. Cijena kakaovca je trenutačno rekordna zbog suše uzrokovane El Ninom u Gani i Obali Bjelokosti gdje se ponajviše uzgaja.

Potom navode maslinovo ulje čije cijene također probijaju rekorde jer su vruće i suho ljeto oštetili stabla maslina i uzrokovali loš urod. Maslinama je bilo prevruće, posebno u Španjolskoj gdje je temperatura znala biti i do četiri stupnja viša od prosjeka. Treća je riža čiji proizvođači, kako ističu iz Svjetskog ekonomskog foruma, utjecaj promjena u klimi osjećaju od Italije do Indije. Bila suša ili poplava jednako je štetno.

FOTO: Pixabay

Truli krumpiri

Italija proizvodi 50 posto riže u EU, a globalni igrač Indija zbog slabih usjeva poradi lošeg vremena zabranjuje izvoz svoje riže. U kalifornijskom pojasu je u protekloj sezoni sađeno dvostruko manje. Ni soji se ne piše dobro jer joj je proizvodnja u posljednjoj sezoni značajno smanjena na svim proizvodnim destinacijama.

Europski krumpir prošao je loše zbog obilne kiše u Belgiji, Francuskoj i Ujedinjenom kraljevstvu kada su kiše natopile polja na kojem je zasađen. Europske cijene krumpira skočile su u nebo tijekom proteklih blagdana, a hrvatski kupci koji se opskrbljuju u trgovačkim centrima nerijetko će posvjedočiti da je svaki drugi krumpir koji kupe jednostavno – truo. 

Dragana Radusinović

Stalna hrvatska tema

Cijene hrane stalna su hrvatska tema, budući da, kako je objavljeno, Hrvatska uz Estoniju ima najveću stopu inflacije među europskim zemljama, a prema posljednjim podacima lanjskog su prosinca cijene hrane u odnosu na prosinac prethodne 2022. godine bile čak 6,6 posto veće. Na hrvatskom tržištu cijene hrane i dalje rastu više nego u Europskoj uniji.

Dok se svi smiju na izraze 'Lipa' i 'Radosti', na vrata nam kuca puno veći problem

Globalna budućnost ne obećava da će biti niže unatoč rekordnoj proizvodnji pšenice i kukuruza čije su cijene trenutačno u padu zato što, vratimo li se na početak, cijene energije i prijevoza dugoročno ne mogu biti niže. U izbornoj godini u kojoj bi nas izbori paradoksalno mogli iznenaditi cijena hrane trebala bi biti prvoklasna tema, ali nažalost nije.