Ovi izbori važni su za budućnost Hrvatske: Europa izumire, a ljude se tretira kao parazite

Dovoljno je napomenuti da više od 70 posto zakona koje donese Europski parlament postaju dio hrvatskoga zakonodavstva i utječu neposredno na život građana. Osim toga, nije svejedno tko će Hrvatsku zastupati u Europskom parlamentu u možda i presudnim godinama u kojima će se odlučivati o budućnosti Staroga kontinenta.

Jasno je da je danas demografija akutni problem Europske unije. Europa demografski izumire, a bruxelleske nazovi elite umjesto promicanja kulture života nameće ideologije iz arsenala kulture smrti kao što su rodna ideologija i zeleni fundamentalizam koji u svojim krajnjim izdancima ne samo da uništava poljoprivrednu i stočarsku proizvodnju, nego ljude eugenički tretira kao parazite na Zemlji.

Umjesto da se zapitaju zašto ljudi ne žele imati djecu, europske političke strukture su odlučile problem manjka ljudi nadoknaditi njihovim neograničenim uvozom iz Afrike. Događa se očita zamjena stanovništva, odnosno, kako je to svojedobno formulirao papa Benedikt XVI., Europa prepušta "sudbinu presađenim organima koji će međutim nužno uništiti njezin identitet". 

FOTO: Unsplash (Ilustracija) 

Dva modela

Na razini EU-a vodi se već desetljećima bitka oko uređenja njezina modela organizacije. Hoće li EU biti superdržava (Sjedinjene Europske Države) ili zajednica suverenih i ravnopravnih naroda i država. Iako se EU u svim krizama pokazala nesposobnom za brzo krizno djelovanje, bruxelleski mainstream predlaže reforme koje bi dodatne ojačale ovlasti Bruxellesa. Odbor za ustavna pitanja Europskog parlamenta prošle je godine tijelu predao izvješće o reformi EU-a. Dokument predlaže 267 amandmana na Ugovor o funkcioniranju EU-a. Ukinulo bi se jednoglasno odlučivanje u Europskom vijeću, a Bruxelles bi dobio mnoge nove ovlasti.

EU mainstream nije izvukao poučak iz brexita. Velika Britanija je, prije brexita, zahtijevala povratak dijela ovlasti nacionalnim državama. U Bruxellesu, međutim, žele još "više Europe", tj. dodatnu federalizaciju. Birokrati koje nitko nije izabrao žele nove i nove ovlasti na račun suvereniteta nacionalnih država. To se želi provesti i u okviru tzv. Strateškog kompasa koji inaugurira koncept strateške autonomije. Europa zaista mora postati snažniji geostrateški subjekt, no to se ne može činiti na štetu nacionalnih država.

Europa se mora snažnije afirmirati kao geostrateški subjekt. Ovdje se, međutim, ne radi o naslijeđu Charlesa de Gaullea koji je sanjao Europu od Atlantika do Urala koja će odlučivati o sudbini svijeta. Radi se o konceptu putem kojega veće i moćnije zemlje kao što su Francuska i Njemačka ostvaruju svoje nacionalne interese. Takvima zemljama države poput Hrvatske služe kao mjesto isisavanja radne snage i resursa.

FOTO: Unsplash (Ilustracija)

Pad

Početkom 20. stoljeća Europa je sudjelovala s gotovo 25 posto u ukupnom broju svjetskog stanovnika, a već podosta vremena taj je broj manji od deset posto. Ekonomska moć ipak je držala EU kao relevantnog faktora međunarodnih odnosa. Međutim, već je Jean-Claude Juncker u svom završnom govoru kao predsjednik Europske komisije 2019. godine rekao da će i ekonomska moć Europe opadati.

I francuski predsjednik Emmanuel Macron naglasio je da moć Zapada opada. Europa, dakle, treba ujedinjenje, no ono se ne može temeljiti isključivo na ekonomizmu. Osim toga ono se ne smije temeljiti na potiranju nacionalnih individualiteta. Temelji Europe su kršćanski i bez njihova poštivanja nema njezine budućnosti.

Rezolucija o Srebrenici razotkrila kult ugroženog Srbina: Svoje zločine negiraju, tuđe uveličavaju

Pisac ovih redaka smatra da jedino ujedinjena Europa može predstavljati relevantnoga aktera na međunarodnoj sceni, u novome multipolarnome svijetu koji se rađa pred našim očima. No, jaka se Europa može graditi jedino kao zajednica suverenih i ravnopravnih naroda i država, kao kršćanska Europa. Sve drugo vodi u scenarije već viđene u vremenu zalaza Rimskog Carstva.