Ono što se događa u Lici poziv je na uzbunu: Ovu omalovažavajuću klimu potrebno je mijenjati

No, jednako je velik problem i prirodni pad broja stanovnika koji se jako ubrzao od 2019. godine do danas. Prošla je godina u tom pogledu bila rekordna. Godine 2023. broj živorođene djece pao je za 5,1 posto u odnosu na godinu prije, a stopa prirodnog prirasta bila je negativna i iznosila minus pet posto.

Mladi se sve teže odlučuju za brak, a negativnim trendovima pridonosi činjenica da se iz Hrvatske uglavnom iseljava mlađe i fertilno stanovništvo koje bi trebalo predstavljati temelj demografskog i ekonomskog napretka. Jasno je da ovakvi demografski trendovi dugoročno znače samo jedno: izumiranje. Ako se ovome doda činjenica da već danas u Hrvatskoj živi više od 200.000 stranih radnika jasno je da idemo prema onome što se naziva zamjenom stanovništva. 

Hrvatska je, zapravo, od 1991. godine u procesu prirodne depopulacije, a ona posebno zahvaća određena područja kao što su otoci, Slavonija i Lika. Lika danas ima oko 36.000 stanovnika (što je manje od broja stanovnika Bjelovara), a početkom 20. stoljeća imala je gotovo 200.000 stanovnika. U odnosu na 1990. godinu broj stanovnika opao je za više od 50 posto. Mnogi dijelovi Hrvatske doslovce izumiru.

FOTO: Hrvoje Jelavić/PIXSELL

Ključna ugroza

Sva predviđanja govore da će se iseljavanje u budućnosti nastaviti. Istraživanje "Motivacija mladih za migracijom i zasnivanjem obitelji", koji je proveo Svjetski savez mladih, pokazalo je kako gotovo pedeset posto mladih povremeno ili često razmišlja o odlasku iz Hrvatske. Crna demografska slika nameće se kao ključna ugroza hrvatske budućnosti, sigurnosti i identiteta.

Korupcija, klijentelizam, negativna selekcija i općenito klijentelistički model političkih, društvenih i ekonomskih odnosa sve više dovode u pitanje nacionalnu sigurnost i budućnost Hrvatske. Lopovluk, korupcija i napredovanje na temelju veza i vezica ljudima ubijaju nadu u bolje sutra i u mogućnost da se išta može promijeniti na bolje u našoj državi. Takvo stanje beznađa, uz dakako želje ljudi za višim plaćama, vodi prema iseljavanju. 

Bilo bi nepošteno reći da u Hrvatskoj ne postoje određene državne demografske stimulacije. Nedostaje ključna, a ta je da osobni dohodak postane osobno pravo svakog djeteta čime se šalje jasna vrijednosna poruka. Osim toga, potrebno je stvoriti klimu koja je poticajna, a ne omalovažavajuća za brojnije obitelji. 

Davor Dijanović

Temelj razvojnih politika

Uzaludno je graditi ceste, mostove i ostalu infrastrukturu tamo gdje nema ljudi. Demografske se politike, kao što upozoravaju demografi, moraju postaviti kao temelj svih razvojnih politika. Potrebno je stvarati ekonomsku (niži porezi), ali i općedruštvenu klimu koja će s jedne strane ljude poticati da imaju više djece, a s druge ih strane zadržavati u Hrvatskoj.

Umjesto da nastavi s u Europi sveprisutnom politikom zamjene stanovništva, Hrvatska treba poticati ljude da imaju više djece i da ostanu u Hrvatskoj. Osim toga, potrebno je mijenjati odnos prema dijaspori i iseljeništvu. Hrvatska dijaspora i iseljeništvo mogu predstavljati demografski bazen za demografsku obnovu. Potrebno je iz temelja mijenjati odnosa prema drugoj grani hrvatskoga narodnog bića.

Hrvatsko dopuštanje derneka u Srbu teški je mazohizam: Znate li tko se sastao četiri dana prije?

Bez navedenih promjena osnivanje Ministarstva demografije i useljeništva ostat će bez ikakva učinka, osim što će zbrinuti dio stranačke klijentele. No politika je i ovako već odavno zavod za zapošljavanje i ostvarivanje privatnih ambicija pa i ovdje, s obzirom na do sada viđeno, teško možemo očekivati ikakve značajnije pomake.