Jedna zemlja nipošto ne želi vidjeti Trumpa ponovno u Bijeloj kući

Deng je smatrao da Kina treba nastaviti s reformama i projektom otvaranja te da ne treba osporavati, a kamoli zanijekati američku poziciju dominantne sile u svijetu još jako dugo, ako uopće ikada.

Novi pristup

S dolaskom na vlast Xi Jinppinga Kina kreće voditi mnogo asertivniju i agresivniju vanjsku politiku. Ipak, kinesku je diplomaciju i dalje odlikovao miran, nekonfrontacijski pristup, čak i onda kad je od mandata Donalda Trumpa Amerika krenula otvoreno prozivati Peking i označavati kao prijetnju i ključnog strateškog rivala.

Kina je dobrim dijelom ignorirale američke političke i ekonomske pritiske. U Kini se razmišlja dugoročno pri čemu su kineski čelnici uvjereni da je moć SAD-a u padu, a da kinesko vrijeme tek dolazi. Ili, da budemo precizniji, dolazi vrijeme povratka kineske moći, Kine kao "Središnjeg carstva", moći koja je uzdrmana nakon opijumskih ratova u 19. stoljeću koje se u Kini tretira kao "Stoljeće poniženja".

Nekonfrontacijski diplomatski pristup zamijenjen je mnogo izravnijim porukama nakon što je, nakon prošlogodišnjeg kongresa Kineske komunističke partije, ministar vanjskih poslova postao Qin Gang. Na svojoj prvoj većoj konferenciji u sklopu koje je predstavio kinesku vanjskopolitičku agendu za sljedeće godine on je apostrofirao odnos Kine s Rusijom kao "bedem snage i stabilnosti", a odnos između Kine i SAD-a, zajedno s američkim saveznicima, kao "izvor napetosti i sukoba".

"Američka strana tvrdi kako žele nadjačati Kinu te da pritom ne traže sukob. No u stvarnosti, američko tzv. natjecanje predstavlja opće okruženje i pritisak, igru s nultom sumom gdje ili živite ili umirete... Ako SAD ne stisne kočnice i nastavi se kretati ovom brzinom po krivom pravcu, nema tog branika koji će spriječiti prevrtanje - doći će, bez dvojbe, do sukoba i konfrontacije", poručio je tada Gang.

Bolji odnosi ili još snažnije rivalstvo?

Ovakve poruke snažno su odstupale od dotadašnjih i predstavljale mnogo direktnije djelovanje kineske diplomacije na pokušaje američkog obuzdavanja. Činilo se da se je Kina spremna ući u otvoreni diplomatski sukob s Amerikom. Međutim, prošloga tjedna, nakon mjesec dana izbivanja iz javnosti, Qin Gang, iako se smatra pouzdanikom kineskog predsjednika, smijenjen je s dužnosti ministra vanjskih poslova, a njegovu je poziciju zauzeo njegov prethodnik Wang Yi.

Zanimljivo, istoga tjedna u privatnom posjetu Kini bio je veteran američke diplomacije Henry Kissinger koji je od 1972. bio zaslužan za otopljavanje odnosa s Pekingom. Nakon što je mogućnost poboljšanja odnosa s Rusijom potpuno propala, dio krugova u Americi, koji nisu skloni ideji "dvostrukog obuzdavanja", nego vanjskopolitičkom realizmu, zalaže se za relaksaciju odnosa s Pekingom.

U idućem razdoblju pokazat će se razlozi smjene sada već bivšeg kineskog ministra vanjskih poslova, no čini se da je Kina odustala od otvorene konfrontacije s Amerikom i da će se vratiti starim suptilnijim diplomatskim metodama. U situaciji naglog zaoštravanja odnosa u Kini su očito zaključili da na poziciji ministra vanjskih poslova treba imati nekoga tko ne djeluje kao politički jastreb. Treba pritom imati u vidu da su u SAD-u predsjednički izbori iduće godine i da je Kini čak i Bidenova administracija bolja opcija od Trumpove.

Jesu li pred nama godine otopljavanja odnosa SAD-a i Kine ili će se odnosi razvijati prema još složenijem strateškom rivalstvu? Tko god u Americi bio na vlasti, druga je opcija mnogo izglednija.