Iako Hrvati brzo zaboravljaju, podsjetimo kako su oporbeni čelnici sve donedavno zbog Ukrajine kritizirali Plenkovića, a sada mu plješću

Početkom tjedna predsjednik Vlade konzultirao se s čelnicima vladajuće koalicije i oporbenih stranaka o mjerama podrške Ukrajini i dobio njihovu jednoglasnu podršku.

Potvrda je to ispravnosti politike Vlade i  kontinuiranih višegodišnjih stavova Andreja Plenkovića koji nisu prije izbijanja najnovije ruske agresije na Ukrajinu toliko podržavani. Upravo suprotno, Plenkovićevu podršku Kijevu mnogi su kritizirali i osuđivali, od predsjednika države Zorana Milanovića do oporbenih stranaka optužujući ga da time gradi briselsku karijeru ili se nepotrebno zamjera Rusiji.

Plenković je ispravno ustvrdio kako "konsenzus oko podrške Ukrajini koji se sada stvara na domaćoj političkoj sceni pokazuje da je Vlada RH cijelo vrijeme imala ispravna stajališta i da je naša pozicija jedina moguća - Hrvatska mora biti na pravoj strani povijesti, pravde, slobode i morala. Tu nema dileme."

"Anticipirali smo što će se događati i izrazili podršku Ukrajini što danas čini cijeli svijet", ističe s pravom Plenković.

Zamjerili mu izjavu 'Krim je Ukrajina'

Isti oni koji su dovodili u pitanje izjavu premijera "Krim je Ukrajina", što su tada na Krimskoj platformi zastupali i drugi europski lideri - sada izražavaju solidarnost s Ukrajinom i osuđuju agresiju i rusku invaziju.

Podsjetimo samo na neke od tadašnjih kritika iz redova oporbe.

Predsjednik Socijaldemokratske partije Peđa Grbin u siječnju 2022. optužio je premijera Andreja Plenkovića da provocira i zvecka oružjem…
"Ako premijer odlazi u Kijev, onda bi se prije toga sa predsjednikom Republike trebao usuglasiti koji je stav Hrvatske, a ne da dolijeva ulje na vatru".

Ljevica i desnica složni u kritici

Politička komesarka Socijaldemokratske partije i potpredsjednica Hrvatskog sabora Sabina Glasovac totalno je promašila sa svojim procjenama o raspletu ukrajinsko-ruskog sukoba prije svega mjesec dana, kazavši "kada vidimo kako se razvijaju stvari posljednjih nekoliko dana, izgledno je da se sjeda za stol da se razgovara i pregovara. To bi u konačnici značilo da ćemo moguće, na sreću svih nas, izbjeći najgori mogući scenarij…".

Vukovarski gradonačelnik i predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava također se slaže se s Milanovićem pa Plenkoviću zamjera izjavu da će Hrvatska "jasno i odlučno reagirati da se izbjegne bilo kakva nestabilnost". U siječnju ove godine Penava je u Saboru kazao, među ostalim, "ne vidim što ijedan hrvatski čovjek treba tražiti na bilo kakvoj fronti, u bilo kakvoj stranoj državi, osim u ovoj".

Saborski zastupnik Mosta Nikola Grmoja komentirao je Milanovićevu izjavu da je posjet ukrajinskog premijera Hrvatskoj šarlatanstvo, pa rekao… "Plenkovićeve izjave o Krimu i Ukrajini su rezultat njegove europske ambicije… Ukrajinski predsjednik mi ne bi trebao zamjeriti zbog ovih izjava, jer nije on meta. Meta je Plenković".

Predsjednik države Zoran Milanović u prosincu 2021. nakon Plenkovićeve posjete Ukrajini, kazao je kako "to premijer radi jer očito ima neke briselske relacije… Ima neke interese, želi se dopasti nekome, gleda neki poslić za sebe i to je to…".

Proruski stavovi s Pantovčaka

No Milanović tu ne staje i očito pritisak tajnih financijera postaje sve jači.

U srijedu je pak hrvatski predsjednik Zoran Milanović ponovno pokušavao izjednačiti rusku opasnost za mir u svijetu s izmišljenim ukrajinskim prijetnjama, kao što je ranije govoreći gotovo pa jezikom ruske obavještajne službe i moskovske ratne promidžbe kritizirao širenje NATO-a i osporavao pravo Ukrajine na donošenja odluka o vlastitom državnom putu.

Podsjetimo, Milanović nije kao većina predsjednika srednje i istočne Europe podržao ulazak Ukrajine u Europsku uniju po žurnom postupku.

Jednako tako mogli bi izvući i primjer LNG terminala na Krku, kojem su se protivili SDP-ovci, Radnička fronta, manjinski zastupnici, a gurali ga bivša predsjednica Kolinda Grabar Kitarović i HDZ. Na kraju, u Saboru je projekt dobio podršku, među ostalim, i zahvaljujući glasovima Zlatka Hasanbegovića i Željka Glasnovića, koji su shvatili da se tim projektom Hrvatska oslabađa ruske energetske dominacije.