Hrvatskoj je bolje ne gurati se u prve redove jer to ne čine ni daleko moćnije zemlje, Kremlj nam može otežati situaciju i u BiH

Novost je da je ruska vojska prvi put na realnom bojištu testirala supersonično oružje uništivši podzemno skladište eksploziva. Uništeno je i skladište oružja na zapadu Ukrajine vrlo blizu poljske granice. Takvi napadi vrlo su opasni jer imaju potencijal da se preliju na neku od zemalja članica NATO-a što bi moglo aktivirati čl. 5 o kolektivnoj obrani.

 Modernizacija vojske

I deset dana nakon pada bespilotne letjelice na Zagreb nije poznato tko ju je poslao. Zna se tek da je došla iz područja Ukrajine. Dok glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenbeg govori da nije bila naoružana predsjednik Vlade Andrej Plenković decidirano tvrdi da jest. Očito je, što je pokazao i prelet letjelice preko rumunjskoga i mađarskog zračnog prostora, da ne postoji dovoljna koordinacija između zemalja članica. 

Proteklih su dana francuski i američki vojni zrakoplovi nadlijetali hrvatski zračni prostor. Hrvatski MIG-ovi ne mogu djelovati po noći, a Rafali bi trebali biti operabilni tek krajem iduće godine. Hrvatska ima ponešto lakih protuzračnih sustava, ali ne i onih srednjeg i dalekog dometa. Ideja je da na neko vrijeme u Hrvatsku dođe američki sustav Patriot, no Hrvatska dugoročno treba gledati da kupi vlastite sustave protuzračne obrane i razmjesti ih na kritična pogranična mjesta. 

Hrvatska vojna industrija u privatnom vlasništvu (HS Produkt) uključuje proizvodnju kvalitetnih pištolja i pušaka, no Hrvatska bi trebala izgraditi i vlastitu tvornicu streljiva. Bilo je govora da bi se mogla graditi u Kerestincu, no za sada nisu krenuli radovi. Hrvatska treba kupiti i Bradleye, no još je važnija kupnja novih tenkova. S obzirom na slabija ulaganja modernizacija mornarice će zahtijevati najveći financijski izdatak.

Prijetnje ruskog veleposlanika

Sada se pokazuje koliko je bila dobra odluka o kupnji borbenih zrakoplova iako su pojedini demagozi svojedobno ove preračunavali u vrtiće i škole. Sigurnost je temeljna funkcija države i ako država u išta treba ulagati onda je to sigurnost. A jedan od aspekata je i energetska sigurnost koju Hrvatskoj osigurava izgrađeni LNG na Krku protiv kojega su svojedobno prosvjedovali određeni ekolozi čija je ekologija očito bila utemeljena u suspektnim geopolitičkim stremljenjima. 

Već smo pisali o regionalnim sigurnosnim aspektima u kontekstu rata u Ukrajini. Iako dio medija kao da pogrijava konfliktno stanje, niti jedan akter na području bivše Jugoslavije nema potencijala za izazivanje snažnije destabilizacije čak i uz potporu stranog faktora. No ono što nas očekuje je pojačano hibridno djelovanje. Jedan od njegovih aspekata je i psihološko-propagandni rat. U tom smislu vidimo i otvorene prijetnje ruskoga veleposlanika u BiH toj državi ako uđe u NATO. 

Štoviše, isti je jednome bošnjačkom novinaru postavio pitanje kako se može znati da Rusija nema plan  i za Poljsku, Bugarsku i Hrvatsku. Poluga ruskoga utjecaja u Hrvatskoj uglavnom je vezana uz plinski biznis i donedavno bankarski sektor. Osim toga, Kremlj nam može otežati situaciju u BiH ako će prestati podupirati rješavanje hrvatskog pitanja. Kako bilo, premda Hrvatska treba pružiti svu mogu pomoć Ukrajini, neke je stvari bolje javno ne komunicirati i ne gurati se u prve redove jer to ne čine ni daleko moćnije zemlje.

Pregovori

Uz ratno djelovanje izazvano ruskom agresijom kroz cijelo se vrijeme vode pregovori ukrajinske i ruske strane. Nakon početnog potpunog razilaženja čini se kako je došlo do određenog usklađivanja stavova. Zaustavljanje rata je u ukrajinskom interesu, ali i u ruskom s obzirom na to da svaki dan rata jako puno košta, a Rusija se nalazi pod snažnim financijskim sankcijama. 

I jedna i druga strana morat će učiniti određene kompromise, a čini se kako će se ići u smjeru toga da Ukrajina kao i Austrija i Švedska bude neutralna zemlja. Bit će jako teško namiriti i jednu i drugu stranu, posebno obzirom na to da je jedna žrtva agresija, no pregovori, često i zamorni, bolji su od rata i razaranja. Nastavak rata donosi nove žrtve, nova razaranja, ali opasnost od daljnje eskalacije koja bi mogla urušiti čitavu arhitekturu međunarodne sigurnosti.