Europa: zastrašena i mijenja se, traga za načinima nošenja s tom promjenom

Što je to bilo tako privlačno na tom kontinentu? Izvori vode i hrane? Pogodna skloništa? Klimatski uvjeti? Kako god bilo, Europa je postala obećana zemlja. Darovala je svoje prastanovnike svojim blagodatima, a civilizacije, kulture i carstva samo su se smjenjivala.

S vremenom Europljani su počeli širiti svoju moć na druge kontinente. Počeli su osvajati svijet iz tog centra pogrešno zaključujući da su superiorni samo zato što su baš oni, a ne netko drugi, otkrili (vjerojatnije su slučajno naletjeli na) taj kontinent i zato što baš oni imaju bogomdana prava podijeliti svoje vrhunaravne civilizacijske, kulturne i druge vrijednosti s ostatkom neciviliziranog svijeta.

Ponekad su to nazivali pretenciozno poput kultiviranja, a ponekad hladno i formalno poput porobljavanja, kolonizacije i sl. Svoj uspjeh Europa je s vremenom sve manje zahvaljivala vlastitim prednostima, a sve više vlastitim pljačkaškim pohodima po svim kontinentima.

Današnji europljani nisu prastanovnici Europe. Tu i tamo je ostala koja etnička enklava prastanovnika, ali današnja je Europa većinski posljedica zadnje velike seobe naroda. Mi smo ti koji smo doslovno okupirali staru Europu, naši preci, sad mačem, integracijom ili nagovorom, kako vam drago.

Naši su preci starosjediocima Europe bili tadašnji „teroristi". Kasnije se tom devizom ta ista Europa služila u porobljavanju ostatka svijeta, a ono što danas gledamo posljedice su između ostalog i te politike. Svjedoci smo još jedne promjene Europe. Preživjela ih je mnoge, pa će preživjeti i ovu. Veliku seobu. Veliki terorizam. U velikoj Europi.

Naravski da je svaki terorizam za svaku osudu kao i ubijanje bitno nedužnih ljudi, napose djece. Pa tim slijedom i najnoviji masakr u Nici. Naravski da se treba boriti protiv terorista. No on je postigao svoj učinak. Europa je zastrašena i mijenja se. Europa traga za načinima nošenja s tom promjenom. Traga za rješenjima, ali ih ne pronalazi. Prekopava po prastarim ladicama, policama i ormarima tragajući za uzrocima problema i nada se da će pronaći rješenje. Ne traga samo Francuska. Traga cijela Europa. Svi mi kopamo.

No ne treba kopati preduboko. Mogli bismo naići na činjenice koje sugeriraju ne samo da je Europa davno nastala na krvi svojih neprijatelja ne samo u Europi, nego i diljem svijeta, nego da i dan danas postoji i uživa mnoge blagodati zahvaljujući toj krvi. Ta krv vapi za ispravljanjem nanesene joj nepravde. Možda manje u Europi, a više izvan nje.

U podlozi tog nastanka i današnjeg postojanja Europe je nekad glasno izvikivano, a danas prešutno pretpostavljano duboko, čvrsto i nepokolebljivo uvjerenje koje kaže da je Europa centar svijeta i da su Europljani nad-ljudi, dok su ostali manji-ljudi.

To se uvjerenje više ne izvikuje glasno, jer nije politički oportuno, niti korektno, ali svakodnevni postupci Europe i njezinih država članica to nedvojbeno manifestiraju.

To je bridak, jasan i rezolutan europocentrizam koji je u mnogočemu utemeljen na lažnim idolima, mitovima, činjeničnim pogreškama i pogrešnim zaključcima iz tih činjenica i mitova od kojih smo ovdje spomenuli samo neke.

Teško će biti promijeniti stil i način života, ali ništa teže nego zamijeniti lažne idole i mitove ni sa čime. Elegancija intelektualne i egzistencijalne lišenosti, praznine i minimalizma postat će nova estetika osjećaja oslobođenosti od kontinentalnih lažnih vjerovanja i praznovjerja i tako će Europa, drugi najmanji kontinent na Zemlji napokon saznati gdje joj je mjesto.

Prof. dr. sc. Kristijan Krkač

Prof. dr. sc. Kristijan Krkač predaje kolegije Poslovna etika i korporacijska društvena odgovornost i Uvod u filozofiju na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa, kolegij Analitička filozofija i druge na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu i kolegij IntroductiontoEthicsandCSR na Fakultetu političkih znanosti na Sveučilištu Lille 2.

Autor je više od 70 članaka i ostalih znanstvenih, stručnih i popularnih publikacija iz područja filozofije i poslovne etike u domaćim i svjetskim časopisima, devet autorskih knjiga iz područja filozofije i su-autor, urednik i su-urednik još pet iz područja filozofije i poslovne etike.

Autor je knjige "Filozofija nogometa – ogledi o srži igre".

Kontakt: [email protected]