Dočekali smo proglašenje kraja epidemije, ali najveći dio uobičajenog života bit će brzo obustavljen

Pjesma kojoj je publika iz cijelog svijeta svojim glasovima dala dovoljno bodova da je odlijepi s dna ljestvice uspješnosti na koju su je smjestili stručni sudovi iz svih zemalja Europe, osim Srbije svidjela se spisateljici toliko da ju je pohvalila napisavši na Twitteru "Ja rijetko ostajem bez riječi" uz hashtag Hrvatska i Eurosong 2023., pojašnjavajući da je prema njezinu mišljenju nastup grupe Let 3 u pozitivnom smislu 'genijalan i lud'.  

Propast ili uspjeh pjesme Mama ŠĆ zagrijala je hrvatsku javnost za raspravu, podijelila, pa čak i posvađala ljude kao malo koja tema još od zaključavanja gospodarstva zbog korona virusa i provođenja cijepljenja radi suzbijanja pandemije. Ipak, očekujemo da bi se glazbeno – umjetničke strasti trebale ispuhati brže od pandemijskih koje su svome kraju došle tek nakon tri godine konačnim proglašenjem kraja epidemije i u Hrvatskoj prošli tjedan. Kratak dijalog slavne spisateljice i Hrvatske turističke zajednice ne bismo trebali prepustiti zaboravu. Hrvatska je naime, doista – puna magije. Evo zašto: 

Dočekali smo proglašenje kraja epidemije, ali to ne znači da će se život nastaviti punim plućima, već da će najveći dio uobičajenog života biti obustavljen čim počne turistička sezona. Niti ćemo što vidjeti, niti ćemo što čuti, brojat ćemo turiste, noćenja, potrošnju i šokirati se nad cijenama očekujući bolje rezultate nego proteklih nekoliko godina zato što smo uveli euro i ušli u schengenski prostor. Ipak, u tu turističku sezonu 67 posto kompanija ulazi kako su rekli u anketi "Hrvatski turizam – Očekivanja i izazovi u 2023" očekujući da će im rast troškova nadmašiti rast prihoda pa će profitabilnost i investicijski potencijal cijelog sektora biti manji. 

S takvim očekivanjima ulazimo u sezonu u zemlji koja najviše među svim članicama EU ovisi o turizmu jer prema posljednjoj satelitskoj bilanci taj sektor čini 11,3 posto ukupne dodane vrijednosti gospodarstva Hrvatske koliko ne čini ni u jednoj drugoj ekonomiji uz EU prosjek od 4,3 posto. 

Ako se od sektora koji je dominantan u doprinosu dodanoj vrijednosti očekuje upitna profitabilnost i smanjen investicijski potencijal onda će doista trebati puno magije da se rezultati turističke sezone predstave fantastičnima. Iako će brojke ispričati priču o gospodarskom rastu. 

Vijest da će europsko gospodarstvo i ove godine izbjeći recesiju, a hrvatsko bi gospodarstvo trebalo čak ostvariti najbolji rast među svima u EU snažno nas promovira, no vrlo je upitno ima li itko ikakve koristi od toga rasta, odnosno izbjegavanja recesije. 

Plaće zaostaju za inflacijom koja još uvijek divlja samo u segmentu hrane, ali bez očekivanja značajnijeg smirivanja i zbog toga zahtjevi za rastom plaća niču kao gljive poslije kiše. 

Počeli su liječnici i očekivani domino efekt nije izostao, nastavili su suci i medicinske sestre, a nedavno su se za buntovništvo predbilježili i zaposlenici u znanosti i viskom obrazovanju.

Suci i medicinske sestre

Važno je napomenuti ipak da su suci pokrenuli 'bijeli štrajk' tražeći da plaća suca početnika bude veća od dvije tisuće eura, dok medicinske sestre mole da plaća u njihovoj struci na kraju radnog staža ne bude više manja od tisuću eura. Svi imaju pravo tražiti veću plaću, ali potrebna je prava magija da se ta dva zahtjeva smatraju jednako vrijednima. Svatko ima svoju pregovaračku moć. Suci mogu paralizirati sustav ostajući u njemu još nepomičniji nego do sada, a medicinske sestre ga mogu paralizirati odlaskom iz njega u inozemstvo. 

U magičnoj Hrvatskoj moglo bi se dogoditi da se sucima prije povećaju plaće nego medicinskim sestrama jer potonje je možda moguće naći među stranim radnicima lakše nego suce za hrvatski pravni sustav. 

No, ni u uvozu radnika nismo osobito konkurentni. Dolaze u zemlju u kojoj se satnica rada plaća 12 eura, a u EU niže su samo nadnice za sat vremena rada u Mađarskoj 10,7 eura, Rumunjskoj 9,5 eura  i Bugarskoj 8,2 eura. Ekonomski stručnjaci se pitaju hoće li nam strana radna snaga zapravo dodatno srušiti plaće, dok premijer Andrej Plenković najavljuje njihov rast za sve u zemlji, samo mu treba neko magično rješenje kojim će osigurati da se taj rast dogodi neposredno prije parlamentarnih izbora pa da ljudima još uvijek bude svjež dojam da su nešto dobili dok hodaju prema biralištima. 

Jer, povećanje plaća koje bi dovelo do toga da se kupovna moć barem donekle korigira za inflaciju nije moguće postići magičnim trikovima koje Plenković servira opisujući dužnost države i proračuna da nekome uzme, a nekome da. 

Gospodarski rast je beznačajan za ljude kojima 100 eura u novčaniku danas vrijedi u nekim slučajevima i dvostruko manje nego prije godinu dana, a za godinu dana bi im dugovi mogli biti dvostruko skuplji nego su im danas. Gospodarski rast baziran na inflaciji i potrošnji donosi korist samo državnom proračunu zahvaljujući visokoj stopi PDV-a od 25 posto koju Plenković ne namjerava smanjivati jer tako bi morao nešto uzeti iz vlastitog političkog džepa. A tada bi nestala sva magija.