Zbog Straduna zaiskrilo među stručnjacima: 'S Dubrovnikom je to teško i to je problem'

Turista je definitivno previše, duž cijele obale. To je doseglo tolike razmjere da su vlasti u Dubrovniku, koji godišnje posjeti 1,2 milijuna turista, razmišljali, po uzoru na Veneciju, uvesti naplatu ulaska u grad, ali su na koncu ipak odustali.  Umjesto toga, od 1. siječnja iduće godine uvode mogućnost rezervacije termina posjete muzejima, zidinama i drugim znamenitostima, a u probnoj fazi je mjera posebnog prometnog režima u staroj jezgri, koja od 1. ožujka iduće godine kreće u punu primjenu pa će u zonu moći samo oni s posebnim odobrenjem. 

No, što je s idejom naplate ulaska u turistički prenapučene gradove u Hrvatskoj?  "Nedavno sam razgovarao s profesorom iz Venecije o toj temi. On je rekao da se, unatoč naplati, ne smanjuje broj turista, ljudi dolaze, plaćaju - zasad je to samo vikendom - i lijepi novac se skupio. Njega će se preusmjeriti u izgradnju ili kupnju stanova namijenjenih mladim obiteljima koji si stan ne mogu priuštiti. Ja jesam za naplatu ako bi taj novac bio iskorišten namjenski jer problem je upravo nedostupnost stana za mlade po povoljnim uvjetima, koji zbog turizma imaju problema jer cijene nekretnina rastu", smatra Dean Sinković, profesor na pulskom Fakultetu ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković".

Navodi i primjer Rta Kamenjak na jugu Istre, zaštićenog krajobraza, koji je, usprkos drastičnom povećanju cijene ulaznica, još uvijek pod opsadom turista. "Znači, ako naplatiš pet eura, to nikome ništa ne znači. Ako je turist došao pogledati Arenu ili stare zidine on će to platiti i pogledati, tako da to može biti jedan izvor prihoda", zaključuje Sinković.

FOTO:  HINA/Baldo Marunčić

'Što učiniti kako to zaustaviti?'

Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma kaže da nije načelno protiv ideje naplate, ali to je po njemu tek jedan od instrumenata, odnosno alata kako zaustaviti negativne aspekte turizma. "Treba napraviti analizu održivosti pojedine destinacije i reći: ona u špici po vršnim opterećenjima može primiti toliko i toliko turista koji borave u njoj plus toliko dnevnih posjetitelja. Onda treba vidjeti koje mjere valja poduzeti da se preporuke te studije održivosti doista provedu. To bi trebale napraviti jedinice lokalne samouprave, što učiniti kako to zaustaviti", smatra Ostojić.

S druge strane, izvanredni profesor na pulskom Fakultetu ekonomije Aljoša Vitasović, koji se bavi turizmom i ekonomijom doživljaja, smatra da bi naplata ulaska u destinaciju bila kratkoročna vatrogasna mjera za brzu zaštitu kulturno-povijesnih cjelina. Po njemu, međutim, naplate ne bi trebalo biti kad je u pitanju održivi razvoj, odnosno oživljavanje svih zona na geografskoj širini koje gravitiraju određenoj destinaciji.

FOTO: HINA/Zvonko Kucelin

'S Dubrovnikom je to teško'

"Onda imamo ujednačeni razvoj cijelog prostora i tada nemamo koncentraciju turista u zonama glavnih atrakcija. To nam omogućava da imamo turistički proizvod široke potrošnje koji konzumira i lokalna zajednica i turisti, a to je jedini uspjeh u turizmu, sve drugo je insceniranje turizma", rekao je te dodao kako je nužnim disperzirati turistički sadržaj po cijeloj destinaciji da bi se dogodila fluktuacija turista. "S Dubrovnikom je to teško zato što kruzeri tamo dolaze isključivo zbog Dubrovnika, i to je problem. Gosti s kruzera nisu turisti, oni su posjetitelji koji borave manje od 24 sata.

Plenkoviću bi se ova odluka mogla obiti o glavu: Hrvati ne žele biti Glovo dostavljači...

Branko Bogunović, stručnjak koji je radio na studijama održivosti turizma Istarske i Zadarske županije, kaže da u osnovi nije protiv ničega. Poanta je, dodaje, kako će se odredba složiti u kojem razdoblju i je li pravno provediva. "Osim Dubrovnika, ne smatram da bi neki drugi hrvatski gradovi trebali o tome razmišljati. A onda je i pitanje što bi to proizvelo. Mislim da na postojećoj razini atrakcija koje ima Dubrovnik, kad bi oni to uveli, za razliku od Venecije, ne bi doživjeli pretjerani uspjeh. Ako bi ljudi plaćali ulazak na Stradun, mislim da razina atraktivnosti koji bi tamo doživjeli nije takva da bi to netko trebao i morao plaćati. Gotovo sam siguran da bi se smanjio broj turista, to možete vidjeti na primjeru parkinga, čim se plaća, ima mjesto više", smatra Bogunović piše DW.