VIDEO: 'KRVAVI USKRS' Na današnji dan prije 29 godina ubijen je prvi hrvatski vojnik u Domovinskom ratu

Krvavi Uskrs ima veliku simboličku važnost za Hrvatsku u Domovinskom ratu jer predstavlja, uz sukob u Pakracu, jednu od prvih bitku u ratu. Na Plitvicama je život izgubio i prvi hrvatski vojnik u ratu - Josip Jović iz mjesta Aržano kraj Imotskog. 

Povod za akciju bilo je zauzimanje Nacionalnog parka Plitvice i blokiranja državne ceste D1, koja spaja sjever i jug zemlje, od strane pripadnika tzv. SAO Krajine. U akciji su sudjelovali pripadnici Jedinice za posebne namjene Rakitje, čiji je Jović bio pripadnik te pripadnici Antiterorističke jedinice Lučko.

Nekoliko dana ranije Skupština općine Knin donijela je odluku o "trajnom izdvajanju iz sastava Republike Hrvatske", usput pripajajući više mjesnih zajednica s područja Drniša, Sinja i Šibenika. Gotovo istovremeno, pobunjeni Srbi u Vinkovcima najavili su isti scenarij za područje Slavonije i Baranje, pritom izabravši Gorana Hadžića za novog predsjednika Srpskoga narodnog vijeća. 

Ti događaji označili su početak oružane pobune Srba u Hrvatskoj koju je cijelo vrijeme rata financijski i oružano pomagao Beograd. 

Podsjetimo, nakon upozorenja organizatorima pobune hrvatsko Ministarstvo unutarnjih poslova provelo je na sam Uskrs, 31. ožujka 1991., akciju razbijanja okupacije Plitvičkih jezera. Šire područje okružile su snage iz Policijskih uprava Gospić i Karlovac, a oružanu pobunu u rano jutro autobusima su krenuli prekinuti pripadnici postrojbi za specijalne namjene iz Lučkog, Rakitja i Kumrovca. Akcija je izvedena u tajnosti i brzo, a srpski pobunjenici natjerani su u bijeg prema Titovoj Korenici.

Naše policajce na kontrolnim točkama dočekala je teška vatra, a u slamanju pobunjeničkog otpora poginuo je mladi Josip Jović, dok je devet policajaca ranjeno. Veći broj pobunjenika bio je uhićen, a među njima Goran Hadžić i Borivoje Savić, čelnici vukovarskog SDS-a.

"Ta akcija na Plitvicama je bila specifična jer je poginuo naš prvi borac, iako se u Pakracu pucalo, ali nije bilo žrtava. Naše tada najorganiziranije i najopremljenije snage, pripadnici ATJ Lučko, uspjele su ostvariti zadaću koja im je dana, iako su bili u teškim uvjetima i izloženi žestokom otporu. Tigrovi su nažalost upali u zasjedu, ali moram reći da su sve naše postrojbe odradile velik posao i da su bile visokoprofesionalne...

Epilog priče je također jako dramatičan, naše snage su osvojile središte Nacionalnog parka, ali se JNA uključila. JNA je navodno 'razdvajala snage', ali je zapravo okružila naše postrojbe. Ta postaja je poslije postojala samo na papiru, iako je u nekim trenucima bilo i više od 100 policajaca u njoj. Policajci su bili u potpunosti okruženi oklopnim jedinicama JNA i srpskim teritorijalcima. Oni su dolje praktički postali taoci, više od dva mjeseca, to su bile prestrašne drame", otkrio je prošle godine detalje akcije general Željko Sačić, koji je u to vrijeme bio pripadnik Antiterorističke jedinice Sljeme. 

Svoju prču o nesretnom događaju za portal Direktno ispričao je prošle godine i general Ljubo Ćesić Rojs.