SVJEDOK DOGAĐAJA

Rojs o 'Krvavom Uskrsu': JNA je odbila prebaciti Jovića helikopterom, a samo smo srećom izbjegli veliku tragediju

Autor

Rafael Jurčević

U nedjelju se obilježava 28. obljetnica "Krvavog Uskrsa", dana kada je poginula prva žrtva Domovinskog rata Josip Jović.  "Krvavi Uskrs", uz sukob u Pakracu, predstavlja i sam početak oružane pobune srpskih paravojnih postrojbi. 

 

31.03.2019. u 14:29
Ispiši članak

Na Uskrs 1991. na cesti kod NP Plitvice pripadnici paravojnih srpskih postrojbi su balvanima, barikadama i pucnjavom dočekali hrvatske policajce. Došlo je do okršaja koji je trajao nekoliko sati. U okršaju je poginula i prva žrtva Domovinskog rata, mladi policajac Josip Jović iz malog mjesta Aržana kraj Imotskog. 

Jović je poginulo u akciji hrvatske policije koja je uslijedila kao odgovor na zauzimanje Nacionalnog parka Plitvice i blokiranja državne ceste D1, koja spaja sjever i jug zemlje, od strane pripadnika tzv. SAO Krajine. U akciji su sudjelovali pripadnici Jedinice za posebne namjene Rakitje, čiji je Jović bio pripadnik te pripadnici Antiterorističke jedinice Lučko.

Portal Direktno kontaktirao je jednog od najpoznatijih sudionika akcije "Krvavi Uskrs" umirovljenog generala Ljubu Ćesića Rojsa, koji je vozio jedan od dva autobusa s pripadnicima hrvatskih postrojbi.

Rojs je za Direktno rekao kako su datumi 30. ožujka i 31. ožujka obilježili njegov ratni put i život. 

"Na datume 30. i 31. ožujka imam teške uspomene. Na datum 30. ožujka smo u 21 sat večeri krenuli iz Zagreba prema Plitvicama, a četiri godine poslije se dogodio stravičan slučaj pogibije pet naših vojnika na Vran Planini, a koji su radili u osiguranje generala Bobetka. O tome se rijetko priča u našoj javnosti", započeo je svoju priču jedan od poznatijih sudionika akcije.

General Rojs je nastavio s pričom o "Krvavom Uskrsu": "Nakon što smo tu večer krenuli iz Zagreba, putem smo stali u Veljunu. Krenuli smo s tri autobusa, a jedan autobus je bio u kvaru, bilo je oko 150-160 ljudi sveukupno. Ostali su vozili kamione, logistiku i sve ostalo. Ja sam se dovezao na Koranski most bez svjetala, a sa mnom je u autobusu bio stožerni brigadir Zdravko Andabak. Na mostu nas je dočekao zapovjednik jedinice Rakitje Josip Lucić."

"S mosta smo krenuli putem Plitvica, a ispred nas su išla tri borbena oklopna vozila BOV-a s pripadnicima jedinice Lučko. Sjećam se kao da je jučer bilo, čuli smo na motorolu kako nailazimo na barikade. Tada je počelo rafalno pucati po nama, trajalo je sve oko minutu. Moram reći da sam bio priseban, pa sam odmah otvorio autobus jer je u njemu bilo oko 75-oro ljudi. Naši su odmah uzvratili paljbu, a u autobusu je bilo šest ranjenih", nastavio je s pričom Rojs.

Rojs kaže kako je najteže ranjen bio pripadnik hrvatskih postrojbi pravoslavne vjeroispovijesti: "Došli su i pripadnici jedinice Lučko, došao je doktor Husar koji je previjao ranjene. Taj tromblon koji je pogodio autobus je bio bez izvađenog osigurača. Hvala Bogu da nije bio izvađen osigurač jer bi bilo mrtvih najmanje 50 naših boraca. Ne valja ni pomisliti kakva bi to bila tragedija".

"Zarobili smo tada Gorana Hadžića i Borivoja Savića. Negdje ujutro oko 8 sati, kako je akcija išla dalje, jednog njihovog zarobljenika smo prebacili na Rebro, a on je bio ranjen samo sto metara od mjesta gdje je poginuo Josip Jović. Taj ranjeni pripadnik paravojnih postrojbi se na Rebru liječio s našim ranjenicima! Oko 8 i 15 sati je teško pogođen i Jović. Nažalost, preminuo je vozeći se transportom za Zagreb. Zanimljivo je što su naši od JNA tražili helikopter za Jovića kako bi ga se prebacilo u bolnicu, a JNA je to odbila. Zapovjednik koji je odbio prebaciti Jovića bio je Hrvat, kao i zapovjednik tenkovskih jedinica JNA u našem okruženju", otkrio je na kraju razgovora i zanimljivosti o cijeloj priči general Ljubo Ćesić Rojs.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.