MEĐUSOBNA RAZUMLJIVOST NIJE KRITERIJ JEDNOSTI JEZIKA

Jezikoslovci usporedili srpski i hrvatski: 'Danci nisu tvrdili da je norveški jezik danski'

Autor

aks

Jezikoslovci su na društvenim mrežama reagirali na Jugoslavensku deklaraciju te su objasnili zašto hrvatski i srpski jezik nisu isti.

08.06.2024. u 16:39
Ispiši članak

Objasnili su te  iznijeli primjere zašto su to dva različita jezika. "Kažu da su hrvatski i srpski jedan jezik. Pogledajmo kako to izgleda na ovom primjeru. Tu su i prijevodi na danski i norveški jezik. Je li kome palo na pamet proglasiti ih jednim jezikom?", započeli su u objavi. Zatim su postavili pitanje razlikuju li se više hrvatski i srpski, ili danski i norveški te su usporedobom dokazali svoju teoriju? "Međusobna razumljivost nije kriterij jednosti jezika. Jesu li dva brata ili blizanca jedna ili dvije osobe", napisali su, a zatim su usporedili istu rečenicu na ta četiri jezika.

Hrvatski: "Dogodilo se to lani. Bili smo doma. U kupaonici su bili vlažni ručnici. Pohitasmo na misu zadušnicu. Tu se našla cijela obitelj. Došli su tetak i punica." Srpski: "Desilo se to prošle godine. Bili smo kod kuće. U kupatilu su bili mokri peškiri. Požurili smo na opelo. Cela porodica je bila tamo. Došli su teca i tasta." Danski: "Det skete sidste år. Vi var hjemme. Der var våde håndklæder på badeværelset. Vi skyndte os til begravelsesmessen. Hele familien var der. Min onkel og svigermor kom."

Norveški: "Det skjedde i fjor. Vi var hjemme. Det var våte håndklær på badet. Vi skyndte oss til begravelsesmessen. Hele familien var der. Min onkel og svigermor kom." Kako bi dodatno potkrijepili svoju tezu u komentarima su usporedili i češki i slovački jezik. Češki: "Stalo se to loni. Byli jsme doma. V koupelně byly mokré ručníky. Spěchali jsme na zádušní mši. Byla tam celá rodina. Přišla teta a tchyně." Slovački: "Stalo sa to minulý rok. Boli sme doma. V kúpeľni boli mokré uteráky. Ponáhľali sme sa na zádušnú omšu. Bola tam celá rodina. Prišla teta a svokra".

Danci nikad nisu tvrdili da je norveški danski

Autori su istaknuli da je razlika veća nego između danskog i norveškog. "Premda je Norveška bila u zavisnom položaju od Danske, nikad Danci nisu tvrdili da je norveški jezik danski, niti su se latili stvaranja nekakvog danskonorveškog jezika", zaključili su. Mnogi pratitelji komentirali su ovu objavu te su istaknuli kako se ne slažu s autorima, ali svoja su mišljenja počeli potkrepljivati netočnim informacijama, stoga su autori objave morali neke od njih poučiti nekim osnovnim činjenicama.

"Mađarski i hrvatski su različiti. Srpski i hrvatski su toliko različiti, eto da bi jezičari imali što u životu raditi i da bi se neki narod homogenizirao između ostalog, i po pitanju jezika", poručio je jedan pratitelj. Jezikoslovci su mu poručili kako je normalna reakcija otpor svojatanju i negiranju postojanja. "Nije to pitanje razlike nego zadiranja u suverenu domenu nacije", poručili su mu.

Krstulović Opara ne može vjerovati što je Grbin rekao: 'Nadao sam se da su ta vremena iza nas'

Podsjetimo, Hrvatska je konačno došla na svoje te je u veljači ove godine zaštitila svoj jezik Zakonom. Hrvatski sabor s 95 je glasova usvojio Zakon o hrvatskom jeziku koji je izraz nacionalnog identiteta.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.