Ivana Maletić opravdava odluku ministra Štromara o odbijanju EU novca za energetsku obnovu kuća

Kako kažu, riječ je o alokaciji postojećih sredstava jer se "već sada iskoristilo gotovo sva sredstva namijenjena za energetsku obnovu zgrada pa su se za natječaj za obnovu obiteljskih kuća osigurala dodatna sredstva iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku obnovu". 

U ministarstvu, kojem je na čelu HNS-ov Predrag Štromar, tvrde da će novac za energetsku obnovu kuća, za što se očekuje raspisivanje novog poziva na proljeće, osigurati iz  navedenog Fonda, a brojka kojom se pritom barata iznosi 142 milijuna kuna.

Kao razlog u ministarstvu su naveli "da su procedure administrativno previše zahtjevne za građane te da građani nisu dovoljno upoznati sa sustavom eFondovi kroz koji se projekti prijavljuju i provode".

Postavlja se pitanje zašto se onda na objavu poziva čekalo tri godine da Europska unija izmijeni legislativu te vlasnicima obiteljskih kuća dopusti prijavu na sufinanciranje energetske obnove nekretnina?

Bivša europarlamentarka Ivana Maletić koja je i sama bila sudionik izmjena regulative da se mogu obnavljati i kuće u vlasništvu privatnih osoba, kaže za portal Direktno da je provedba EU fondova jako poodmakla i ta je zakonska izmjena za samu primjenu u praksi kasna, jer da bi se mogla primjenjivati i provoditi na način kako je to regulativa zamislila, potrebno je vrijeme, kojeg jednostavno - nema.

"Ministarstvo je ocijenilo da je puno efikasnije preostali novac dalje iskoristiti za obnovu javnih zgrada i višestambenih zgrada u  privatnom vlasništvu, nego sada uvoditi jedan novi način provedbe za privatne obiteljske kuće jer to sad traži dodatno vrijeme, a vremena nema jer je čitava financijska omotnica pri samom kraju i bolje je naravno da je iskorištena što prije", kaže Maletić koja ocjenjuje da je ministarstvo donijelo dobru odluku.

"Naravno, za sljedeće razdoblje od 2021. ova odredba o zakonskoj regulativi će ostati i to je nova prilika za obiteljske kuće da u novom razdoblju budu uključeni. Naravno da je pojedincima uvijek teže pratiti EU procedure" rekla je Maletić i dodala kako "priprema mora krenuti puno ranije. Ovo je sad bilo nategnuto s obzirom na financijsku perspektivu, krenuti tek educirati ljude, da se nauče novom sustavu i načinu rada s EU novcem, mislim da je tu ministarstvo dobro procijenilo". 

Za energetsku obnovu osigurano 331 milijuna eura

U sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., za energetsku obnovu javnih i stambenih zgrada namijenjeno je 311 milijuna eura, od čega 100 milijuna eura stambenim zgradama, bilo da se radi o višestambenim zgradama ili obiteljskim kućama, izvijestilo je ministarstvo. Od 2015. uspješno je provedeno četiri poziva za energetsku obnovu javnih zgrada i jedan za energetsku obnovu višestambenih zgrada. 

U tih pet poziva rezervirano je za projekte 95 posto ukupne alokacije, što govori o kvaliteti mjere, velikom interesu i uspješnosti Ministarstva u povlačenju sredstava, pohvalili su se i dodali kako je upravo njihovim pozivima u Hrvatskoj energetski obnovljeno 1.400 bolnica, škola, vrtića i višestambenih zgrada, a obnovom je obuhvaćeno 16.000 kućanstava i 70.000 učenika i djece.

Međutim, ekonomski analitičar Ljubo Jurčić kaže za portal Direktno da provedba natječaja nije komplicirana, nego hrvatske institucije nisu organizirane da s jedne strane osiguraju napredak Hrvatske, a s druge strane "oni prave priču od jedne administrativne procedure koju treba proći u Europi. Po tome mi prolazimo najlošije u Europi, zato što nismo osigurali profesionalne institucije koje bi se bavile na profesionalan način povlačenjem novca iz Europe. Od svakog tog projekta mi napravimo svjetsko čudo koje nije čudo, onda se hvalimo kako smo to čudo riješili", zaključio je Jurčić.