HNS-OV MINISTAR

NEVJEROJATAN POTEZ Štromar najavio da će energetsku obnovu kuća financirati iz proračuna umjesto iz europskih fondova

Autor

sp/Dora Koretić/Jutarnji list

Nakon što su tri godine čekali da Europska unija izmijeni legislativu te vlasnicima obiteljskih kuća dopusti prijavu na sufinanciranje energetske obnove nekretnina, Ministarstvo graditeljstva ovih se dana ipak predomislilo te odlučilo kako će energetsku obnovu obiteljskih kuća, umjesto novcem EU, radije financirati iz državnog proračuna.

17.01.2020. u 22:37
Ispiši članak

Informaciju o toj promjeni Jutarnji je list pronašao u dokumentu "Izmjene i dopune programa energetske obnove obiteljskih kuća za razdoblje od 2014. do 2020. godine" Ministarstva graditeljstva, koji se do 30. siječnja nalazi na javnom savjetovanju, a u kojem se pojašnjava zašto bi obnovu obiteljskih kuća, umjesto iz bogatog Europskog fonda za regionalni razvoj, bilo najbolje financirati iz državne blagajne.

Ukratko, u Ministarstvu graditeljstva zaključili su kako će financiranje državnim novcem, navodno, znatno olakšati složene europske birokratske procedure, ubrzati cijeli proces realizacije programa, a novac će, pišu dalje, osigurati iz značajnog porasta prihoda od prodaje emisijskih dozvola, točnije 142 milijuna kuna koje će preusmjeriti u sektor energetske učinkovitosti za provedbu Programa energetske obnove obiteljskih kuća u 2019. i 2020. godini.

Analiza opcija

Na odustanak od financiranja putem europskih fondova, obrazlaže dalje Ministarstvo, odlučili su se nakon što je odrađena analiza opcija provedbe poziva za energetsku obnovu obiteljskih kuća, a u sklopu koje su se razmatrali različiti modaliteti korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova te korištenje nacionalnih sredstava.

"Kako se na pozivu za energetsku obnovu obiteljskih kuća očekuje velik broj prijava i posljedično ugovora o provedbi, a radi se o fizičkim osobama kao nositeljima, izazovi i rizici koji su inače karakteristični za sustav upravljanja i kontrole EU fondova višestruko su uvećani. Sukladno zaključcima provedene analize, izrađene su izmjene i dopune programa temeljem kojih će se nastaviti sufinancirati energetska obnova kuća nacionalnim sredstvima.

Odluka je donesena na korist građana kao pojedinačnih prijavitelja, u cilju pojednostavljenja procedura prijave, čija će realizacija sa zadovoljavajuće brzim i efikasnim rezultatom, u razumnim rokovima i prihvatljivim troškovima, podržati javni poziv za energetsku obnovu obiteljskih kuća", piše u dokumentu.

Slično su potvrdili i u službenom odgovoru u kojem su, međutim, propustili navesti tko je točno obavio spomenutu analizu.

"Analiza je pokazala ocjenu mogućnosti fizičkih osoba da u propisanim rokovima izvrše sve zahtjevne administrativne postupke propisane za prijavu i provedbu projekata sufinanciranih sredstvima Europske unije. Dodatni izazov za korisnike bila bi prijava i provedba projekta kroz sustav eFondovi s kojim prosječni građanin nije dovoljno upoznat.

Administrativna opterećenja povezana s procedurama EU financiranja ne podrazumijevaju samo značajno dodatno radno opterećenje za korisnike, nego i značajne rizike od povrata sredstava, što potencijalno vodi i do nezadovoljstva korisnika i do ukupne niske stope iskorištenosti sredstava", stoji u odgovoru.

Ironično, ovakva odluka Ministarstva dolazi nakon što je ta institucija godinama čekala da bi Europska unija izmijenila procedure te omogućila da se na natječaje za obnovu obiteljskih kuća prijave i fizičke osobe.

Štoviše, posljednji javni poziv u ovu svrhu objavljen je 2015., a sufinanciranje je tijekom te i sljedeće godine dobilo 9200 prijavitelja.

Izmjene programa

Sam program je Vlada, na inicijativu Ministarstva graditeljstva, pokrenula 2014. godine te donijela program za razdoblje od 2014. do 2020., a potom je uslijedilo nekoliko njegovih izmjena.

Prvom izmjenom iz 2015. godine bilo je previđeno da se od 2016. u ovu svrhu počnu koristiti sredstva europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI) i za tu je svrhu bilo namijenjeno 30 milijuna eura, no natječaj u konačnici nije mogao biti raspisan jer, piše u dokumentu, "europska regulativa nije prepoznala fizičku osobu kao nositelja projekta".

To je pak izmijenjeno 2018. godine kad je EU omogućila da se na natječaj jave i fizičke osobe, nakon čega je Ministarstvo graditeljstva, piše u dokumentu, "pristupilo iznalaženju optimalnog rješenja između korištenja europskih i nacionalnih sredstva”.

A to optimalno rješenje došlo je u obliku isključivog financiranja nacionalnim sredstvima što je, tvrde u Ministarstvu, iskustvo i ostalih država članica EU koje ovakve programe “provode svojim nacionalnim sredstvima".

Doduše, razlozi ovakve odluke mogli bi ležati i u činjenici da države članice, javna je to tajna, često preferiraju - umjesto europskog - trošiti nacionalni novac jer kod provedbe programa vlastitim sredstvima država nije dužna polagati račune strogim europskim nadzornim tijelima, pa je onda i mogućnost kontrole načina kako se troši novac u najmanju ruku "labavija", piše Jutarnji list.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.