Hoće li Jandroković sazvati izvanrednu sjednicu Sabora na Milanovićev zahtjev? Evo što je poručio predsjedniku

Na pitanje kako su od traženih izvještaja iz svih institucija uključenih u preprodaju viška plina u HEP-u zaključili da se tu "ne radi ni o kakvoj namjernoj šteti ni o pogodovanju bilo kome", Jandroković je odgovorio da se "radi se o vrlo kompleksnoj situaciji. Očito je da je došlo do određenog nesnalaženja i propusta. Sjednica Odbora za gospodarstvo Hrvatskog sabora pokazat će u stvari što se točno dogodilo".

Kaže da nije vidio te dokumente, kao ni one koji su izašli u javnost da je HEP upozoravao i premijera Andreja Plenkovića i ministra gospodarstva Davora Filipovića na moguće gubitke zbog Vladine Uredbe o kupovini svog plina proizvedenog u Hrvatskoj.

"Sigurno je da građani od toga nisu pretrpjeli nikakvu štetu, cijena plina ostaje ista. HEP je u gubicima zato što se preko njega rješavalo pitanje opskrbe građana i gospodarstvenika jeftinim plinom. Dakle, HEP je svjesno morao ići s nižim cijenama, netržišnim cijenama kako bi zaštitio standard hrvatskih građana. Ovo što se dogodilo nema veze s tim, ovo se dogodilo nakon što je došlo do viškova plina nakon što su bila popunjena skladišta i radi se o nekom kraćem razdoblju", kazao je Jandroković za Media Servis.

Ako premijer i ministar nisu bili upoznati s prodajom viškova debelo ispod tržišne cijene, upitali smo ga leži li tu njihova odgovornost i jesu li trebali biti upoznati.

"Zar zaista mislite da za svaku transakciju prodaje plina mora znati predsjednik Vlade, a ministar gospodarstva je rekao kada je saznao. Nemojte tražiti sada da ja presuđujem o nečemu o čemu nemam dovoljno informacija. Sjednica će pokazati mnogo toga jer su protagonisti, oni koji su sudjelovati u tome, nazočni na sjednici i predstavit će svoje pozicije".

Dok dio oporbe traži izvanrednu sjednicu na temu plinske afere, Jandroković ističe da ova tema nema tu težinu i da je primjereno da se o tome raspravlja na Odboru. "Ovo je politička igra oporbe kojoj je ova tema atraktivna", rekao je Jandroković. A što ako predsjednik Zoran Milanović zatraži izvanrednu sjednicu, hoće li je tada sazvati?

"Ako on zatraži i ako taj zahtjev bude u skladu sa zakonom i procedurom, tada ću sazvati izvanrednu sjednicu. Što se tiče plenarne sjednice, vrlo je rijetko da se saziva izvanredna sjednica Hrvatskog sabora. U prošlih deset godina bilo je svega tri situacije kada se u ljetnoj stanci sazivala izvanredna sjednica: 2020. kada se konstruirao novi Sabor nakon izbora, 2019. bila je promjena ministara i 2015. godine kada smo raskinuli arbitražni sporazum sa Slovenijom".

Osvrnuo se predsjednik Sabora i na probleme oko imenovanja novog ravnatelja VSOA-e zbog odnosa između predsjednika i premijera. Ponavlja da Vlada ostaje pri svom kandidatu Miji Validžiću, s kojim, smatra, predsjednik nema problema. Međutim, Milanović je naglasio da nitko tko pristane biti kandidat mimo ustavne procedure, prema njegovu mišljenju, nema šanse postati ravnateljem VSOA-e pa tako ni Validžić.

"Nisam to tako shvatio. Vidjet ćemo. On nije napravio ništa što bi se kosilo s njegovom čašću ili odgovornošću. Postignut je privremeni dogovor i nadam se da će u tih 30 dana biti ostvaren i konačni dogovor oko novog čelnika VSOA-e".

Na pitanje trebaju li predsjednik i premijer ostaviti ego po strani oko bitnih državnih pitanja, Jandroković napominje da treba pratiti kako je do prekida komunikacije došlo, tko je inicirao ovakvu vrstu javne komunikacije, tko je vrijeđao čije roditelje...

"Došlo se do točke u kojoj je, što se tiče predsjednika Vlade, prešao crtu. Kada vam netko počne spominjati roditelje, vrijeđati vas na osobnoj razini, onda počinjete preispitivati način na koji ćete s njim komunicirati. Nije moguće prelaziti preko nekih riječi i govoriti, ovdje se samo radilo o egu. Ne bih ih ovdje baš stavljao na istu ravan jer postoji veća odgovornost svakako na strani predsjednika Republike, ali predsjednik Vlade nije protiv dogovora".

Dan uoči dvomjesečne stanke u Saboru, Jandroković je kratko proanalizirao ovogodišnje zasjedanje. Od najbitnijih stvari izdvojio je ulazak u Schengen i eurozonu, Pelješki most i LNG terminal, a tu su i paketi mjera pomoći građanima i gospodarstvenicima, iskorištenost sredstava za obnovu iz Fonda solidarnosti, Zakon o trgovini kojim su propisali neradnu nedjelju, kao i zakone koji će tek biti izglasani o pomorskom dobru, o izbornim jedinicama i novi paket porezne reforme. A kada su u pitanju stegovne mjere, kakvo je stanje u odnosu na prethodnu godinu?

"Iz godine u godinu sve je veći broj stegovnih mjera, a to su uglavnom opomene. Isti sam ja kakav sam bio i 2016. ili 2017. godine, samo što sada zastupnici sve više koriste taj instrument povrede Poslovnika na način da repliciraju i onda sam po Poslovniku dužan dati opomenu. Vrlo je malo udaljavanja sa sjednica. Prošle godine je bilo devet, sada je deset. Ima desetak zastupnika koji uvijek drže vrh i onda su oni najatraktivniji za medije".

Za kraj se osvrnuo i na nadolazeće izbore iduće godine. Prije svega na parlamentarne izbore.

Na pitanje kada će raspustiti Sabor i raspisati izbore te kakve su njegove ambicije ako HDZ osvoji treći uzastopni mandat na čelu s Andrejem Plenkovićem kazao je da "o tome još nismo proveli konzultacije ni unutar HDZ-a ni vladajuće većine".

"To je redovna politička praksa da se naravno u ustavnom okviru odabere jedan termin koji će biti primjeren.  Smatramo da smo odradili dobar posao i idemo s time da dobijemo treći mandat, da još jednom pobijedimo. Želimo surađivati s ljudima s kojima smo surađivali i do sada. A moje ambicije su već davno ispunjene, ja sam već 21 godinu u politici i dogovorit ćemo se", rekao je.