Žigmanov o manjinskoj listi: Jedan dio 'Hrvata' koji me optužuje imao je značajnu ulogu u agresiji na Hrvatsku i Vukovar

Predsjednik DSHV-a već godinama ističe kako je hrvatska manjina u nepovoljnom položaju u Srbiji, posebice ako se uspoređuje s pravima koje srpska manjina Hrvatska manjina uživa u Hrvatskoj. Žigmanov naime upozorava kako Hrvati u Srbiji nemaju ono što zahtijevaju manjine u Hrvatskoj, a o čemu je portal Direktno u neloko navrata pisao.

Pitanje zajamčenih mandata u skupštini Srbije i Vojvodine za predstavnike hrvatske manjine, po uzoru na model koji u Hrvatskoj postoji za srpsku manjinu, godinama je u vrhu popisa otvorenih pitanja u odnosima Srbije i Hrvatske, a Žigmanov je naveo da Hrvati u Srbiji, kao lojalni građani, izlaskom na izbore pokazuju zainteresiranost za društveni i politički život, a sudjelovanjem u izbornom procesu iskazat će želje i dati doprinos razvoju demokracije.

Budući da s raznih strana stižu kritike zbog liste na kojoj se nalazi DSHV, a neki spočitavaju i to sa na listi ne spominju Hrvati, zanimali su nas detalji o spomenutom Savezu te zašto su se odlučili  upravo za taj put. Žigmanov je za portal Direktno otkrio i zašto misli da je to najbolja opcija.

"Prvo, to je lista političkih organizacija manjinskih zajednica, drugo sve su političke stranke s prostora Vojvodine i s treće strane mi smo stranke koje su vrijednosno, politički i ideološki bliske. Vrijednosni okvir i politička načela su: posvećenost temeljnim europskim vrijednostima, gospodarski razvijena Srbija, Srbija država s razvijenom vladavinom prava, s razvijenim institucijama, s multikulturalnim politikama koje će biti usmjerene na sve manjinske zajednice, decentralizacija koju će pratiti ravnomjerni razvoj komunalne infrastrukture i stvaranje jednakih uvjeta za sve prostore u Srbiji", rekao je.

Istina, sam naziv liste glasi 'Zajedno za Vojvodinu – Vojvođani: Demokratski savez Hrvata u Vojvodini i Zajedno za Vojvodinu', no oni koji žele zlo Hrvatima i čine sve da mi ne uspijemo, drugi dio namjerno prešućuju!", naglasio je.

Kao "dokaz" da se Hrvati doista spominju priložio je logo.

To su spinovi, kaže, koji dolaze iz krugova koje organiziraju strukture koje posvećeno i sustavno rade na razaranju hrvatske zajednice, koje, među ostalim, "koordinira i u poslove uvodi osoba koja piše paskvile protiv mene, a visoko je pozicionirani djelatnik struktura vlasti Republike Hrvatske".

"S druge strane, zašto bi nekom smetalo regionalno ime 'Vojvođanin'? Zar i u našem nazivu stranke nema naziv 'Vojvodina'? Nije li Vojvodina administrativan jedinica Republike Srbije – Autonomna Pokrajina Vojvodina? Ime naše liste nema nikakve veze s negiranjem nacionalne pripadnosti ovdašnjih Hrvata", objasnio je naš sugovornik i naglasio kako javnosti u Hrvatskoj "treba pojasniti – ovo je bila jedina mogućnost koju su Hrvati u Srbiji imali da na častan način, s politički bliskim partnerima, i s izvjesnošću osiguraju zastupnički mandat. U protivnom, bili bismo u prilici ostati bez mandata ili biti s onima koji dubrovačku književnost smatraju srpskom, što cijenim, osim što se kosi s našim uvjerenjima, ne bi bilo dobro prihvaćeno u Hrvatskoj".

Zašto je lista 'Vojvođani' značajna za Hrvate u Srbiji?

Ona, kaže Žigmanov, ima u sebi potencijal osiguravanja zastupničkog mandata, a to je meritum političke relevantnosti. Već sam rekao da je riječ o političkim strankama slične ideološke provenijencije. "U politici je važno da ste dionici najviših predstavničkih tijela u kojima se donose odluke, koja onda omogućavaju povratno da vi budete uvažavani kao respektabilan politički subjekt", istaknuo je naš sugovornik i dodao: "To se moglo vidjeti u mandatu kada sam bio zastupnik od 2016. do 2020. godine. I država Srbija i Hrvatska visoko su cijenile poziciju koju smo tada osigurali. Najvidljivije je to bilo kada sam bio u službenom izaslanstvu Srbije prilikom posjeta predsjednici Hrvatske Kolindi Grabar-Kitarović 2018. godine.

Da sam bio predsjednik nekog mjesnog odbora ili samo vijećnik u Skupštini grada ili općine - do toga ne bi došlo. Jako je važno u kičmi jedne manjinske zajednice imati ne samo političku organizaciju, već je važno i da ta politička organizacija i njezini predstavnici budu u vertikali pozicionirani na najvišim mjestima. Radi normalnosti nekog političkog života. Sve drugo je djelovanje s ulice, koje ima prevelike limite", objasnio je.

Ukoliko toga nema, kaže, uključivanje u procese donošenja odluka na drugim razinama sliči poziciji milosti koju dobivate od onoga tko ima moć. 

Zastupničko mjesto kao cilj

Naš sugovornik je istaknuo kako na ovakav način smatraju da mogu tijekom izbora, kao samostalni politički subjekt s njihovim saveznicima osvojiti svoje vlastito zastupničko mjesto i onda pokušati u postizbornom aranžmanu institucionalno rješavati pitanja koja su, kada je riječ o hrvatskoj zajednici, još uvijek otvorena.

"S druge strane, morate znati da Srbija ne provodi Međudržavni sporazum o zaštiti manjina koji je potpisala s Republikom Hrvatskom, napose kada je riječ o čl. 9, koji se odnosi na zajamčene mandate. DSHV će se kao odgovorna politička stranka zalagati da se isti u cijelosti poštuje i u Srbiji. Od toga nećemo odustati, jer vidimo ne samo svu složenost ovakvoga predizbornog pozicioniranja već i sve ono što prati tu vrstu pozicioniranja – raširenost određenih prigovora koji su neutemeljeni, košmara, plasiranja iluzija da se može samostalnim izlaskom nešto postići...

Sve su to okviri koji će nam dodatno otežati pozitivnu, proaktivnu kampanju, jer će se stvarati klima da mi to ne možemo, da ovo nije najbolji način, da se mi na ovaj način jeftino prodajemo, što je sve daleko od istine. Reći ću samo da bi prema postojećim pravilima političke reprezentacije nacionalnih manjina 35 posto od ukupnog broja pripadnika hrvatske nacionalne manjine s pravom glasa trebalo dati povjerenje DSHV-u", objasnio je.

"Ako je izlaznost na izborima 60 posto, onda to znači da od broja izašlih Hrvata više od 60 posto mora dati glas našoj listi. Ta vrsta kohezije, jedinstva, uniformnosti nije prisutna ni u jednoj zajednici. Ni Srpska napredna stranka ne dobiva povjerenje, ako ćemo nju uzeti kao primjer, 60 posto izašlog biračkog tijela. U tom smislu, nama je to izazov s kojim ćemo se i dalje suočavati. Treba samo vidjeti do kada ćemo ustrajavati na zalaganju za provedbu Međudržavnog sporazuma. Druga solucija je, budući da Srbija 20 godina tu vrstu preuzete obveze ne primjenjuje, da ćemo možda biti primorani pokrenuti inicijativu da se taj sporazum jednostavno suspenzira…", istaknuo je.

Zanimalo nas je i misli li da će zbog ovoga poteza možda izgubiti naklonost dijela birača.

"Naravno da nećemo, jer se DSHV prepoznaje kao stranka koja je dosljedna u artikuliranju interesa pripadnika hrvatske zajednice i naravno da tu tražimo najveći resurs kada je u pitanju podrška. Siguran sam da će nas ovakav nastup još više osnažiti! A prepoznajemo se i kao, izuzmemo li mađarsku zajednicu, liderska stranka drugih nacionalnih zajednica, čiji pripadnici će također glasovati za našu listu".

'Kritike dolaze s margine'

Osvrnuo se i na kritike koje pristižu.

"Kritike nisu spontane i nisu dobronamjerne! Dolaze s margine političkog polja od strane efemernih političkih subjekata, čiji 'lideri' ne uživaju podršku ni najbližih članova svojih obitelji a djelovanje im se svodi isključivo na kritizerstvo – oni nemaju niti jedan pozitivni ishod kada je riječ boljitak hrvatske zajednice", objasnio je.

Jedan dio tih 'Hrvata" imali su ulogu u zajedničkom zločinačkom pothvatu glede Vukovara i agresije na Republiku Hrvatsku! Tim, a takvima na značaju daju tek najviši djelatnici predstavništava vlasti Republike Hrvatske u Srbiji, koji već dulje vrijeme vode neku vrstu osobnog rata protiv mene", zaključio je Žigmanov za Direktno.