NEMA RECIPROCITETA

Žigmanov za Direktno: Hrvatska manjina u Srbiji nema ono što zahtijevaju manjine u Hrvatskoj

Autor

Bjonda Lučić

Pojavom korona virusa u svijetu, a zatim i u Hrvatskoj, sve vijesti pale su u drugi plan. U našoj zemlji iduće godine se treba održati popis stanovništva koji je, zbog zahtjeva manjina, izazvao brojne prijepore u Saboru, ali i u društvu. Cilj popisa je utvrditi podatke o broju i prostornom rasporedu stanovništva te njegovim osnovnim demografskim, obrazovnim, migracijskim, ekonomskim i drugim obilježjima. O pravima hrvatske nacionalne manjine u Srbiji, za portal Direktno izjavu je dao Tomislav Žigmanov, predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini.

25.03.2020. u 08:15
Ispiši članak

Iako su manjine u Hrvatskoj znatno politički zastupljenije nego što je to uobičajeno u zapadnim demokracijama, politički predstavnici manjina tražili su da se u Zakon o popisu stanovništva ugrade amandmani među kojima je trebao biti i onaj po kojem kod popisivanja nacionalnih manjina popisivači moraju biti pripadnici nacionalnih manjina. Predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac izjavio je da manjine ne žele pristati na nedefinirane uvjete održavanja popisa stanovništva, zbog čega su i inzistirali na amandmanima za razliku od 2011. jer tada, istaknuo je, u društvu nije bilo toliko mržnje i nasilja prema pripadnicima manjina.

Provjerili smo kakva je situacija kada je u pitanju hrvatska manjina u Srbiji, postoji li mogućnost za izjašnjavanje o više materinskih jezika te je li primjerice hrvatska nacionalna manjina zastupljena u popisivačima kada je u tijeku popis stanovništva u Srbiji.

“Takva mogućnost ne postoji u Zakonu i popisu stanovništva, domaćinstava i stanova 2021. godine, koji je Narodna skupština Republike Srbije usvojila 3. veljače ove godine. Dakle, u Srbiji neće biti moguće da se građani koji pripadaju nacionalnomanjinskim zajednicama izjašnjavaju o više materinskih jezika. Također, zakon ne propisuje da pripadnici nacionalnih manjina budu razmjerno zastupljeni među popisivačima. Isti slučaj je bio i na popisu 2011., što se onda može povezati sa sumnjom i u vjerodostojnost podataka o nacionalnoj pripadnosti. Napose je to važno u slučaju Hrvata u Srbiji, budući da je bilo slučajeva nekorektnosti u popisu Bunjevaca Hrvata, koji su bilježeni kao Bunjevci nehrvati” rekao je Žigmanov.

Sve teži položaj hrvatske manjine u Srbiji

Žigmanov je već ranije upozoravao na sve teži položaj Hrvata u Srbiji. Čelnik hrvatske manjine ukazao je na činjenicu kako više od dvije godine između Srbije i Hrvatske nije bilo bilateralnog susreta na najvišoj razini, što uvelike otežava europsku perspektivu Srbije. Postoji li reciprocitet u tom smislu, dakle, imaju li Hrvati u Srbiji ono što traže Srbi u Hrvatskoj, odgovorio je kako je političko djelovanje vojvođanskih Hrvata svedeno na najnižu razinu.

“Očito, nema reciprociteta! No problem je što reciprocitet isto tako ne postoji ni u brojnim drugim slučajevima. Recimo, u najvažnijem području – demokratske participacije: u Srbiji ne postoji institut zajamčenih mandata te je političko djelovanje vojvođanskih Hrvata svedeno na djelovanje s ulice!”, rekao je naš sugovornik.

Na raspravi u Saboru, zastupnik Branko Bačić izjavio je da je Srbija zakon o popisu donijela krajem veljače, a u njemu se ne spominju popisivači iz redova manjina, iako tamo živi gotovo 300.000 Mađara i 70.000 Hrvata te kako u našim bilateralnim odnosima na neki način moramo voditi računa o reciprocitetu kada je riječ o manjinskim pravima.

"Gospodin Bačić je u pravu! Što se tiče pitanja bilateralnih odnosa i stajališta spram reciprociteta, to je pitanje za predstavnika tijela vlasti u Hrvatskoj. Kao politički predstavnik hrvatske zajednice u Republici Srbiji bio bih sretan kada bih imao elementarnu komunikaciju s diplomatskim predstavnicima RH u Srbiji o izazovima s kojima se suočavamo. Ni ona ne postoji u protekla tri mjeseca ni na koji način, pa onda, čini se, ne treba čuditi da i u području službene javnosti ne postoje točne i pravodobne informacije o prilikama u kojima Hrvati žive, a kamoli da se kreiraju određene mjere", zaključio je razgovor Žigmanov.

Pitanje zajamčenih mandata u skupštini Srbije i Vojvodine za predstavnike hrvatske manjine, po uzoru na model koji u Hrvatskoj postoji za srpsku manjinu, godinama je u vrhu popisa otvorenih pitanja u odnosima Srbije i Hrvatske.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.