Zadnje izvješće Lore Vidović o kršenju prava za vrijeme epidemije; najviše packi dobilo Ministarstvo zdravstva i MUP, a Vladu se poziva da izrijekom zakonom zabrani uporabu 'Za dom spremni'

Kada će se u Hrvatskom saboru raspravljati o ovom Izvješću nije poznato, a zadnji put je to učinjeno 2017. godine, što Lora Vidović navodi kao "propuštenu prilika za unapređenje sustava, što najbolje pokazuje razvoj događaja u Sisačko-moslavačkoj županiji, gdje se stanovnici i službe koje im pomažu suočavaju sa sličnim poteškoćama koje su bile prisutne i na poplavljenim područjima 2014.".

Izvješće na 200-tinjak stranica donosi pregled spornih situacija iz domene kršenja ljudskih prava i sloboda donoseći preporuke za postupanje institucijama i tijelima državne uprave, a u tekstu ćemo se osvrnuti na dio njih.

Epidemija i potresi obilježili 2020.

S rastom broja oboljelih, izraženije su postajale i "slabe točke" sustava javnog zdravstva. Tu se prvenstveno navodi nedovoljan broj zaposlenih i otežan pristup zdravstvenim uslugama, "dok su posljedice neulaganja u ustanove bile jasno vidljive nakon potresa".

Najveći broj pritužbi i ove godine su u Uredu pučke pravobraniteljice zaprimili u području zdravlja, a kako navode ponajviše od građana koji nisu mogli ostvariti kontakt sa svojim liječnicima, doći do potrebnih lijekova ili su im pregledi i zahvati odgođeni, što je dodatno produžilo ionako preduge liste čekanja.

Radni i službenički odnosi drugo su najbrojnije područje po pritužbama – brojni su ostali bez posla ili radili od kuće bez uvjeta za to, a neriješeni su ostali i problemi neisplate plaća ili poteškoća u usklađivanju profesionalnih i obiteljskih obveza, posebno u vrijeme provođenja online nastave te nedostupnosti socijalnih usluga za starije, uključujući i privremenu obustavu redovnog prijema u ustanove socijalne skrbi.

Pokazalo se kako su najranjivija skupina za vrijeme epidemije upravo bile starije osobe, kako zbog većeg rizika od razvijanja težeg oblika bolesti, tako i zbog nedovoljne podrške u osiguranju minimalnih uvjeta za dostojanstven život. Prosječna mirovina je i dalje niska, odnosno ispod razine granice siromaštva, a godinu su brojni proveli sami, bez kontakata s vanjskim svijetom, a za korisnike domova za starije su i tijekom povoljnije epidemiološke situacije postojala ograničenja izlazaka i posjeta, "dok su drugi građani mogli odlaziti u kafiće ili na putovanja".

Međutim, navodi se kako je upravo tragičnom smrću devet korisnika obiteljskih domova uslijed požara, još jednom potvrđena neučinkovitost sustava nadzora nad pružateljima socijalnih usluga i nedovoljno ulaganje u njega, na što se u Izvješćima i ranije upozoravalo.

Zbog potresa u Izvješće nisu uključene prijave od kraja ožujka do početka lipnja

Nakon potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, prostori Ureda uništeni su do neuporabljivosti pa navode kako nemaju uvjeta za adekvatan rad, s obzirom na to da je privremeni prostor dvostruko manji od potrebnog. Naime, od kraja ožujka do početka lipnja Ured nije imao uvjete za redovno uredsko poslovanje pa većina kontakata iz tog razdoblja nije obuhvaćena statistikom prema kojoj je Ured pučke pravobraniteljice postupao u ukupno 4894 predmeta.

Od toga se 297 predmeta odnosilo na epidemiju korona virusa, pri čemu najveći broj, 23 posto na područje radnih i službeničkih odnosa, a 18 posto njih na zdravstvo. Ovi, takozvani korona-predmeti čine deset posto sveukupno novootvorenih predmeta u prošloj godini, "a vjerojatno bi ih bilo značajno više da smo tijekom prvih mjeseci epidemije imali uvjete za njihovo redovno otvaranje".

Institucije sve manje postupaju po preporukama

Zanimljiv je i podatak da je Ured zatražio očitovanje ministarstava za potrebe pripreme ovog Izvješća, ali kako navode "Ministarstvo zdravstva podatke je dostavilo prekasno da bismo ih uvrstili u Izvješće". S obzirom na to da je Ured pučke pravobraniteljice najviše pritužbi zaprimio upravo u području zdravstva, ovakav u najmanju ruku nemar od strane Ministarstva itekako zabrinjava.

U Izvješću se upozorava da od 2017. godine, iste godine kada je i Sabor zadnji put raspravljao na temu Izvješća pučke pravobraniteljice, tijela sve manje postupaju po preporukama iz godišnjih izvješća: "Analizom Mišljenja Vlade RH na Izvješće pučke pravobraniteljice za 2019., utvrdili smo da su nadležna tijela postupala ili postupaju po tek 20 posto preporuka, što je manje i u usporedbi s Izvješćem za 2015. (29 posto), koje Hrvatski sabor nije prihvatio. Posebno zabrinjava što se Vlada nije očitovala na čak 60 posto preporuka".

Sve manji postotak ispunjenosti preporuka, u Izvješću se djelomično objašnjava upravo time što Sabor još nije raspravljao o izvješćima za 2018. i 2019. godinu. "Odgađanje rasprave nije dobra poruka tijelima kojima su preporuke upućene i umanjuje napore za podizanje kvalitete života snažnijom zaštitom ljudskih prava i suzbijanjem diskriminacije", stoji u Izvješću.

To je vidljivo upravo iz broja prihvaćenih preporuka posljednjih godina – iz zadnjeg raspravljenog i prihvaćenog Izvješća, onog za 2017., prihvaćeno ih je čak 65 posto, iz Izvješća za 2018. prihvaćeno je 26 posto, a iz posljednjeg tek spomenutih 20 posto.

Posljedično, i Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, kao tijelo nadležno za izradu izvješća o provedbi preporuka pučke pravobraniteljice, nije ga izradilo još od Izvješća za 2013. "pa je očito da izostanak rasprave u Hrvatskom saboru ima niz dugoročnih posljedica koje ne doprinose boljoj zaštiti ljudskih prava u našoj zemlji".

MUP i dalje uskraćuje podatke o 'iregularnim migrantima'

U Izvješću su se osvrnuli i na Ministarstvo unutarnjih poslova te navode kako MUP i dalje uskraćuje neposredan uvid u podatke o postupanju prema iregularnim migrantima u svom informacijskom sustavu. Kako stoji u Izvješću, time se Uredu onemogućava provođenje ovlasti iz Zakona o pučkom pravobranitelju, Zakona o nacionalnom preventivnom mehanizmu i Zakona o tajnosti podataka, o čemu su već nekoliko puta izvijestili Hrvatski sabor.

 U Izvješću bilježe višestruki porast broja pritužbi na diskriminaciju temeljem imovnog stanja, na što je utjecao i "prelazak brojnih pružatelja javnih usluga na elektroničku komunikaciju tijekom epidemije". Ipak se i dalje pritužbe vezane uz diskriminaciju, treće najzastupljenije, najčešće odnose na nacionalno podrijetlo, pri čemu su u najtežem položaju pripadnici romske manjine, ali i srpske te migranti. Što se tiče potonjih u Izvješću se i dalje ukazuje na potrebu neovisne istrage o navodima nasilja nad iregularnim migrantima i uskratu neposrednog pristupa podacima pučkom pravobranitelju.

Kršenje prava za vrijeme epidemije

U svom Izvještaju Lora Vidović opširno donosi činjenično stanje tijekom prošle godine o načinu na koji se vodila epidemija, procesu donošenja odluka kao i o načinu na koji se rad Nacionalnog stožera pokušao staviti unutar zakonskog i ustavnog okvira. Svim zakonskim izmjenama išlo se ka jačanju centralizacije odlučivanja Nacionalnog stožera i daljnjem umanjivanju značaja lokalne autonomije, stoji u Izvješću.

Navodi se kako su zabilježene mnoge neujednačenosti prilikom izdavanja propusnica, a najviše problema i nejasnoća, ali i pravne nesigurnosti izazvala je primjena epidemiološke mjere izolacije. Naime, građani nisu bili adekvatno informirani o određivanju i duljini trajanja samoizolacije, odnosno izolacije, o njoj nisu zaprimali rješenje ni potvrdu na temelju koje bi bila omogućena žalba, a neki su ostali u evidenciji osoba u samoizolaciji/izolaciji i nakon što im je istekla pa su dovedeni u neugodan položaj i moguće počinjenje prekršaja.

Isto se tako navodi da je pučka pravobraniteljica u nekoliko navrata upozoravala Hrvatski sabor, Ured predsjednika RH i Vladu da takve mjere moraju biti razmjerne, strogo odgovarati potrebama danog trenutka te trajati samo dok to okolnosti zahtijevaju, i u mjeri koja je nužna te odgovara naravi potrebe za njihovim ograničenjem.

Mnoge odluke bile su nejasne poput Odluke o mjeri strogog ograničavanja zadržavanja na ulicama i drugim javnim mjestima uvedeno je strogo ograničenje zadržavanja na javnim mjestima na kojima bi se mogao okupiti "veći broj osoba", ne pojašnjavajući što se pod time podrazumijeva. "Česte izmjene i nejasne mjere i preporuke, između ostaloga, dovele su do rasta nezadovoljstva i straha te je do izražaja došlo već narušeno povjerenje u institucije, posebice Stožer CZRH", stoji u izvještaju.

Stožeru CZRH i Ministru zdravstva dana je preporuka da epidemiološke mjere određuju dosljedno i bez diskriminacije te da o tome pravovremeno obavještavaju građane. MUP-u, Državnom inspektoratu te drugim tijelima državne uprave čije inspekcijske službe nadziru provedbu epidemioloških mjera, također su proslijeđene preporuke da inspekcijske nadzore obavljaju dosljedno i bez diskriminacije.

Zašto se stanovi u Borovju ne koriste za smještaj stradalnika u potresu?

Pučka pravobraniteljica također vrlo detaljno sažima što je sve napravljeno po pitanju pružanja pomoći, smještaja i sanacije u gradu Zagrebu kada je riječ o potresu koji je u ožujku prošle godine nanio veliku štetu Zagrebu. 

Smještaj za one kojima su nekretnine stradale do te mjere da su dobili crvene naljepnice, a nemaju drugu mogućnost smještaja, prvotno je osiguran u Studentskom naselju Cvjetno, a zatim u Hostelu Arena gdje se nalazi 190 osoba, među njima i 27 korisnika Centra za socijalnu skrb. Radi se o građanima čije nekretnine nisu neupotrebljive, nisu vlasnici ili zaštićeni najmoprimci, nisu imali prebivalište ili boravište na dan potresa u tim nekretninama ili su imali drugu useljivu nekretninu, ili nisu podnijeli zahtjev za sufinanciranjem najma.

Osigurana su im tri obroka, prijevoz djece u vrtiće i škole, a svakodnevno su im na raspolaganju djelatnici različitih gradskih ureda. Stradalnici su smješteni u pet državnih stanova, no "nemamo informacije zbog čega se stanovi u naselju Borovje ne koriste za ovu svrhu, s obzirom na to da se radi o uređenim nekretninama koje su koristili službenici MUP-a za vrijeme predsjedanja RH Vijećem EU".

Nakon prosinačkog potresa nastale su nove štete na brojnim objektima, a mnogi se roditelji boje za sigurnost djece u školama i na putu do njih. Sve su češći prigovori zbog sporosti - od raščišćavanja i uklanjanja dijelova zgrada do kompliciranosti, a potom i neizvjesnosti postupaka podnošenja zahtjeva za obnovom. Mnogi i dalje ne znaju što trebaju činiti i kako ostvariti prava, a nepovjerenje u institucije i sustav je veliko.

Do 18. siječnja 2021. podnesena su 202 zahtjeva za ostvarivanje nekog zakonskog prava vezanog uz obnovu - za oslobođenje od troškova, uklanjanje zgrade i obiteljske kuće, obnovu zgrade i gradnju zamjenske kuće i sl. Stoga je nužno, što su iz Ureda pučke pravobraniteljice predlagali i pri donošenju Zakona o obnovi, formirati mobilne timove djelatnika Ministarstva graditeljstva i/ili Grada koji će građane na terenu besplatno upućivati o pravima te im pomoći pri sastavljanju prijava.

Nedostupnost zdravstvene zaštite

S obzirom na epidemiju Covida-19, jasno je da je zdravstvena zaštita kada je riječ o drugim bolestima i različitim kroničnim stanjima bila teže dostupna. U Izvješću se navodi da su se vidno nezadovoljni građani prituživali na način obavljanja pregleda kod obiteljskih liječnika, zbog prilagođene organizacije rada domova zdravlja.

"Navodili su da moraju stajati u redovima ispred domova zdravlja, gdje ih se proziva, pri čemu izlažu svoje tegobe, zdravstveno stanje, nerijetko opisuju i obiteljske situacije te daju druge podatke bez ikakve privatnosti, kao i da se pregledi obavljaju i preko prozora ordinacije. Pacijentima tako nije bio osiguran odgovarajući pregled i razgovor s liječnikom, što je u suprotnosti sa Zakonom o zaštiti prava pacijenata, koji jamči pravo na povjerljivost podataka o zdravstvenom stanju te na privatnost pri pregledu i liječenju", stoji u Izvješću.

Prema podacima Hrvatske ljekarničke komore, pacijenti su se nerijetko žalili i ljekarnicima da ne mogu kontaktirati obiteljske liječnike te da je velik broj pacijenata sa simptomima streptokokne angine bio bez antibiotske terapije, u bolovima i s visokom temperaturom jer ih liječnici nisu htjeli primiti bez negativnog Covid-19 testa.

Ministarstvo zdravstva je ministarstvo kojemu se u Izvještaju daje najviše preporuka, uključujući i zaštitu mentalnog zdravlja, obvezivanje zdravstvenih ustanova da o smrti u određenom roku obavijeste obitelj (kao primjer navodi se slučaj uskrate informacija o zdravstvenom stanju i smrti člana obitelji pacijentice koja je pred kraj svog oporavka, u bolnici zaražena s Covidom-19, nakon čega je umrla, a članovi obitelji su za njenu smrt saznali iz medija, tek dva dana kasnije), da poduzme korake i mjere s ciljem smanjenja listi čekanja, da u razumnom roku osigura pružanje svih zdravstvenih usluga građanima, čiji termini su otkazani ili privremeno odgođeni zbog epidemije itd.

Popis stanovništva preduvjet za ostvarivanje manjinskih prava

Lora Vidović se u svom izvještaju osvrnula i na rezultate popisa stanovništva, koji će se provesti ove godine i koji će biti preduvjet za ostvarivanje manjinskih prava. Zbog toga ga je, navodi se u Izvješću, potrebno provesti u atmosferi tolerancije i uvažavanja, a pripadnike manjina potrebno je osvijestiti o značaju popisa te ohrabriti da slobodno izraze svoju pripadnost, a povjerenje u sustav moguće je podići i angažiranjem razmjernog broja manjinskih popisivača u općinama i gradovima nastanjenima pripadnicima manjina, kao i osiguranjem popisnih obrazaca na manjinskim jezicima i pismu.

S obzirom na višestruke identitete dijela građana, potrebno je upoznati ih s mogućnošću izjašnjavanja višestrukih pripadnosti, a takve podatke potrebno je adekvatno obraditi i prikazati, kako ne bi bile svrstane u kategorije "ostalo" i negativno utjecale kod primjene pragova za ostvarivanje manjinskih prava.

"Kako dio političkog spektra i šire javnosti još ne prihvaća ili ne shvaća demokratske procese niti ulogu, značaj i položaj nacionalnih manjina, sve razine vlasti trebaju uložiti napore u daljnje podizanje svijesti o potrebi zaštite manjinskih prava te pojasniti kako uzajamnost među državama nije kriterij za zaštitu nacionalnih manjina jer su svi pripadnici nacionalnih manjina hrvatski građani, a nacionalna je ravnopravnost jedna od najviših vrednota ustavnog poretka", stoji u Izvješću.

Širenje dezinformacija i lažnih vijesti

Tijekom epidemije, posebno u vrijeme "lockdowna" i potresa građane su dodatno uznemiravale dezinformacije koje nisu plasirali mediji, kaže se u Izvješću. Tako su u ožujku širene izmišljene informacije, primjerice da će u Zagrebu za 48 sati biti proglašena karantena te da se skrivaju podaci o stvarnom broju zaraženih. Kako Kazneni zakon ne predviđa kazneno djelo plasiranja lažnih vijesti, policija je postupala temeljem čl. 16. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira za onog tko izmišlja ili širi lažne vijesti kojima se remeti mir i spokojstvo građana, te su u 2020. evidentirali 57 takvih prekršaja.

Kao primjer navode dezinformacije nakon potresa u ožujku da će istog dana doći do još razornijeg potresa, što je stvorilo dodatan nemir među građanima pa je na reagiranje bila primorana i sama Seizmološka služba. Slične dezinformacije širile su se nakon potresa u prosincu u Sisačko-moslavačkoj županiji.

I dok, kako se navodi, većina građana prosljeđuje lažne informacije iz neznanja i straha, pojedinci stvaraju dezinformacije da "u društvo unesu paniku i nepovjerenje". Stoga je opravdano da u takvim slučajevima postupa represivni sustav te ne iznenađuje da je zbog objava na društvenim mrežama u kojima "najavljuje" vrijeme i mjesto budućih potresa, podnesen optužni prijedlog protiv građanina iz Vrbovskog.

Osim lažnim vijestima, tijekom 2020. je javni prostor i dalje obilovao pojavama govora mržnje u obliku grafita i transparenata, poput "Srbe na vrbe", "ubij Srbina", slova "U", svastike ili pokliča "Za dom spremni", prikaza drva za vješanje s omčom i porukom "Serbian family tree" i slično. "Žrtve ovakvih pojava bili su pretežito Srbi i Romi te tražitelji međunarodne zaštite. Specifično u 2020. bilo je ksenofobno izvještavanje o kineskim turistima te stigmatizirajuće vijesti o mladima te starijima i drugim rizičnim skupinama", piše u Izvještaju pučke pravobraniteljice.

Govori saborskih zastupnika višestruko su zaštićeni odredbama o slobodi izražavanja te o zastupničkom imunitetu, ali Vidović upozorava bi bilo dobro jasnije definirati što obuhvaća zastupnički imunitet i "je li doista zaštićeno sve što zastupnik kaže ili objavi", odnosno može li se jednako vrednovati izjava u raspravi u Saboru i ona objavljena na Twitteru.

Izdvaja primjer bivšeg saborskog zastupnika kojeg se ne imenuje u Izvještaju, a riječ je o Ivanu Pernaru koji je na društvenim mrežama iskazao svoje nezadovoljstvo radom Stožera napisavši: "Ja razumijem vašu želju da vam preci žive što dulje, ali smatrate li normalnim da cijela država mjesecima bude paralizirana i u karanteni da bi neki djed ili pradjed živio dan, tjedan, mjesec ili godinu dulje?". 

Thompson nije kriv, ali makarski pjevač kažnjen zbog izvođenja 'Bojna Čavoglave'

Zanimljivo, u Izvještaju se problematizira neujednačena sudska praksa kada je riječ i o različitim slučajevima primjene pozdrava "Za dom spremni" te se uspoređuju slučajevi kada je krajem 2019. Visoki prekršajni sud donio oslobađajuću odluku u predmetu M.P. (Marka Perkovića Thompsona, op.a.), koji je na koncertima izvodio svoju autorsku pjesmu "Bojna Čavoglave", radi čega je zadržana u službi evidencije sudske prakse zbog eventualne neusklađenosti s dosadašnjom praksom u sličnim predmetima, primjerice predmetu M.R. (makarskog pjevača Marija Rose, op.a.) u kojem je sudsko vijeće drugačijeg sastava iste godine osudilo okrivljenika koji je reproducirao istu pjesmu.

Visoki prekršajni sud je u svom priopćenju objasnio da razlika između dva spomenuta predmeta leži u primjeni načela zakonitosti, odnosno argumentu obrane da je M.P. dugi niz godina izvodio ovu pjesmu, a da nitko nije osporavao njezin sadržaj niti je sporni poklič s početka pjesme izrijekom zabranjen zakonom. Kako se u predmetu M.R. sudsko vijeće nije očitovalo o primjeni načela zakonitosti, zaključuje se da je to bitna razlika u razmatranim predmetima, koja je uvjetovala donošenje drugačije odluke u predmetu M.P., što VPS ne smatra nedosljednošću sudske prakse. Osim toga, VPS naglašava da nije odlučivao o ustavnosti pokliča "Za dom spremni", koji je protivan čl. 39. Ustava i kažnjiv temeljem čl. 5. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira pa stoga sudska praksa u odnosu na sam poklič nije promijenjena.

Ipak, osuđujuću presudu u predmetu M.R., VPS obrazlaže time da se okrivljenika ne može osloboditi odgovornosti, isključiti njegova krivnja ili protupravnost činjenicom da je pjesma izvođena na zahtjev organizatora, odnosno da su se posjetitelji zabavljali te uzvraćali pozdrav. Smatra da se radi o pozdravu koji simbolizira mržnju prema ljudima različite vjere i etničke pripadnosti, manifestaciju rasističke ideologije i slično, koji ohrabruje druge na izražavanje mržnje i nasilja, stvara latentnu opasnost, nelagodu i uznemirenost kod osoba koje ne spadaju u većinsku etničku ili vjersku skupinu.

Međutim, u predmetu M.P., Visoki prekršajni sud obrazlaže suprotno te zaključuje da se iz dokaza ne može utvrditi da je okrivljenik uzvikivanjem pozdrava ostvario konstitutivna obilježja prekršaja ili da bi ti stihovi bili u eksplicitnoj vezi s ustaškim obilježjima ili remetili javni red i mir, posebice što iz iskaza policijskih službenika proizlazi da je na koncertima vladala pozitivna atmosfera. Razmatrajući dvije presude i priopćenje za javnost, razvidno je da VPS kao odlučnu razliku među njima vidi u okolnosti da je M.R. isticao kako pjesmu nije izvodio samoinicijativno već na zahtjev organizatora koncerta, dok se u predmetu M.P. radi o samostalnom, organiziranom koncertu pjevača gdje se očekivalo izvođenje upravo te pjesme.

Neujednačeno postupanje sudova kod pokliča 'Za dom spremni'

Pučka pravobraniteljica podsjeća da je okrivljenik K.M. oslobođen optužbi da je 2016. tijekom prosvjeda političke stranke A-HSP pred SNV-om narušavao javni red i mir tako što je koristeći mikrofon uzviknuo "Za dom", dok su okupljeni odzdravili sa "Spremni".

Podsjeća i na tri osuđujuće presude iz 2020. u kojima sudovi nisu smatrali da je izvan njihove ovlasti odlučivati o simbolici ustaškog pokreta. Tako je okrivljenik pravomoćno osuđen te mu je izrečena novčana kazna na Općinskom sudu u Novom Zagrebu, jer je na Twitteru, nakon objave saborske zastupnice napisao komentar "Za dom spremni", čime su, prema shvaćanju suda, ispunjena obilježja prekršaja iz čl. 5. ZPPPM-a.

U slučaju pred Općinskim prekršajnim sudu u Splitu, Stalnom službom u Kaštel Sućurcu, okrivljenik je također osuđen jer je na svom Facebook profilu čestitao Dan NDH 10. travnja, uz fotografiju koja prikazuje ustaški grb te druge simbole i pozdrave NDH, a čime je počinio prekršaj iz čl. 5. ZPPPM-a. U drugom slučaju pred istim sudom, zbog istog prekršaja počinjenog na Facebook profilu, osuđen je muškarac koji je objavljivao slike, tekstove i zapise koje veličaju ustaški pokret, a prikazuju odoru, oznake i obilježja tog režima.

"Ovi primjeri sudske prakse pokazuju očito neujednačeno postupanje sudova u primjeni zakona. Naime, dok jedan prvostupanjski sud smatra da nema zakonske ovlasti odlučivati je li sintagma 'Za dom spremni' nezakonita, drugi sudovi istog ranga to ne smatraju prekoračenjem ovlasti. Istovremeno najviši sud te vrste, VPS, unatoč presudi u spomenutom predmetu protiv M.P., ne spori kažnjivost i nezakonitost pokliča 'Za dom spremni', iz čega proizlazi da je ovu materiju potrebno detaljnije pravno urediti kako bi se izbjeglo nejednako postupanje represivnih tijela, odlučivanje sudova, ali i smanjila pravna nesigurnost", navodi se u Izvješću pučke pravobraniteljice.

'Dokument dijaloga' nema pravnu osnovu

Vidović se osvrnula i na preporuku Vijeća za suočavanje s prošlošću koji u Dokumentu dijaloga, a na koji se vladajuća struktura redovito poziva kada treba komentirati pozdrav "Za dom spremni", eksplicitno navodi kako ne smatra neprihvatljivom izričitu zabranu javne uporabe svih jednoznačenjskih spornih obilježja mržnje poput pozdrava "Za dom spremni".

"Istovremeno, vrijedi primijetiti kako Dokument dijaloga nije pravnoobvezujući nego politički dokument koji samim time ne predstavlja izvor prava te kako se, prema nama dostupnim informacijama, u praksi nije provela niti jedna njegova preporuka, osim što je učestalo korištenje one o izuzetku koji se odnosi na ograničenu pravnu mogućnost uporabe pozdrava striktno vezanih uz događaje na kojima se, na javnim mjestima (uključujući groblja), odaje poštovanje braniteljima koji su poginuli za RH boreći se pod tim insignijama", navodi pučka pravobraniteljica.

Shodno tome Vladi se u dokumentu preporučuje da sukladno preporukama sadržanima u Dokumentu dijaloga Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima, izrijekom zakonom zabrani uporabu "Za dom spremni" u svim pojavnim oblicima te tako popuni pravnu prazninu koja uzrokuje neujednačenu sudsku praksu.

Činjenica je da je 2020. po mnogočemu izvanredna godina, u kojoj su kršenja prava i slobode građana još više došle do izražaja uslijed mnogih ograničenja donesenih u sklopu borbe protiv širenja korona virusa, a koje su iznjedrila mnoge nedosljednosti i tako još dodatno povećala nepovjerenje građana u institucije.

Hoće li one, a posebno zakonodavna i izvršna vlast konačno na dnevni red staviti i dosljednu ili barem dosljedniju primjenu vlastitih zakona, vidjet ćemo i po tome hoće li se u 2021. na tim razinama razgovarati o zadnjem izvještaju kojeg potpisuje Lora Vidović na odlasku.

U subotu se o dijelu njenog izvještaja očitova i ministar unutarnjih poslova i potpredsjednik Vlade Davor Božinović.