'IMAMO PODRŠKU JAVNOSTI'

Božinović komentirao migrantsku krizu, popuštanje mjera, ali i rad Civilne zaštite nakon potresa: To nije jedan čovjek pa ga nazovete i on dođe

Autor

bkk/Marina Borovac/Večernji list

O korona virusu, Covid-putovnicama, reorganizaciji Ministarstva unutarnjih poslova i drugim temama potpredsjednik Vlade, ministar unutarnjih poslova i šef Nacionalnog stožera Davor Božinović govorio je za Večernji list.
 

06.03.2021. u 14:28
Ispiši članak

"Najnovija istraživanja javnog mnijenja govore da imamo podršku javnosti, ali to nije i ne treba biti u fokusu našeg rada. Nacionalni stožer treba promatrati kao tijelo koje svakodnevno donosi odluke u uvjetima pandemije bez presedana, a na odluke utječu sve spoznaje, sva otkrića i sva stručna mišljenja koja članovi imaju. U takvim okolnostima posve je razumljivo i da su se odluke prilagođavale novim spoznajama.

Ma morali smo se mijenjati kako bi hvatali ritam s virusom. Onaj tko se u takvoj situaciji ne prilagođava, ne mijenja – gubi! Nama u stožeru i Vladi to nije bila opcija, već smo bili i ostali maksimalno posvećeni i pronalazili rješenja koja generiraju prihvatljive trendove zaštite javnoga zdravlja prije svega, ali i gospodarsko-socijalne održivosti. U trenutku ugroze nacionalnog zdravlja, globalnog zdravlja, populizam je promašen, krucijalno je slušati struku i promatrati sva društvena zbivanja, mijene i potrebe", rekao je ministar o radu Stožera.

Otkrio je da na razini Vlade rade na pripremama za ovogodišnju turističku sezonu, "ohrabreni pojavom cjepiva i nižom stopom incidencije, ali zabrinuti zbog pojave novih sojeva virusa, kao i 'trećeg vala', kako ga već definiraju neke države". 

'To nije jedan čovjek pa ga nazovete i on dođe'

O daljnjem popuštanju mjera je rekao: "Najprije treba uzeti u obzir da Hrvatska ima mjere koje su među najliberalnijima u Europskoj uniji. Dakle, krenuli smo s onim što je epidemiološki realno. Vrlo jednostavno, oprez je ključan, posebice zato što više nemamo silazni trend ako želimo početi razmišljati o daljnjem revidiranju postojećih mjera".

Nakon potresa na Baniji bilo je puno kritika na račun civilne zaštite. Na pitanje kako je zadovoljan s radom Civilne zaštite, Božinović je kazao da to "nije jedan čovjek pa da ga nazovete i on dođe".

"To je složen sustav koji funkcionira na više razina i obuhvaća gotovo sve dionike koji vam mogu pasti na pamet: vojska, policija, zdravstvo, HGSS, Crveni križ, vatrogasci, intervencijske postrojbe. Lokalne snage su na terenu na Banovini bile od prvog trenutka, dok su regionalne i državne snage pristizale kontinuirano i od samog početka su bile posvećene koordinaciji svih snaga na terenu, a cilj je bio samo jedan: zaštita i spašavanje ljudi. Kada bih nabrajao što je sve poduzeto u prva 24 sata, ovaj intervju bi bio posvećen samo tome. Ne bježim od kritika, ali ne želim da se smetne s uma s kakvim smo se razmjerima potresa suočili, i to na području koje se proteže na više od 2 tisuće četvornih kilometara i uključuje tri županije".

O krađama i muljažama humanitarne pomoći, ministar je kazao da takvih događaja nije bilo ni blizu koliko je bilo napisa o njima te dodao da je bilo riječ o svega nekoliko kriminalističkih istraživanja i da zagrebačka policija još radi na jednom slučaju sumnje u zlouporabu distribucije humanitarne pomoći.

O migrantskoj krizi i reorganizaciji MUP-a

Što se tiče migrantske krize kaže kako pritisak nikada nije popustio.

"Takvi dugotrajni pritisci troše ljude, stoga i nadalje nabavljamo moderne termovizijske sustave za nadzor državne granice kako bismo što više štedjeli naš najvredniji resurs, ljudstvo. Što se tiče trenutačnog kratkoročnijeg pada nezakonitih migracija na našoj vanjskoj granici s Bosnom i Hercegovinom te Srbijom, možemo to dijelom pripisati promjeni rute koja skreće prema Mađarskoj i Rumunjskoj".

Osvrnuo se i na Izvješće pučke pravobraniteljice za 2020. u kojem se navodi kako njezinu uredu MUP i dalje uskraćuje neposredan uvid u podatke o postupanju prema iregularnim migrantima u svom informacijskom sustavu.

"Pristup informacijskom sustavu MUP-a strogo je osobno ovlaštenje i imaju ga policijski službenici. Ne smiju omogućiti pristup drugim osobama jer se to smatra težom povredom službene dužnosti. Način postoji i on je propisan zakonom, a to je zatražiti ispis podataka i podaci će biti dostavljeni u najkraćem roku, u pisanom obliku. Koliko sam pročitao u posljednjim medijskim istupima uoči kraja mandata, gospođa Vidović je čak pohvalila suradnju s nama".

Komentirao je i reorganizaciju MUP-a.

"Nakon preliminarne analize, sada se počeo nazirati i prijedlog projekcije koji je izrađen sukladno kriterijima koje smo si zadali, odnosno učincima koje želimo postići. Promjena se ne treba bojati i ne treba ih a priori odbacivati. Pred policiju se svakog dana stavljaju različite nove zadaće, pojavljuju se novi oblici kriminaliteta. Da biste odgovorili na nove pojavne oblike, trebate se mijenjati. Samo fleksibilan i prilagodljiv sustav ima šansu pružiti odgovore na izazove budućnosti.

Učinci koje očekujemo su: veći broj policajaca na terenu, brže donošenje i provedba odluka – plića rukovodna struktura i učinkovitiji radni procesi. Znam da smo i do sada napravili puno, ali ono što treba pratiti reorganizaciju jest i pomlađivanje kadrova – na čemu već godinama radimo, zatim digitalizacija radnih procesa i pojedinih segmenata rada. A što se tiče rokova provedbe, reći ću da sam zadovoljan dosadašnjim napretkom. Rukovodeća radna mjesta koja se biraju na mandat, a koja su trenutačno prazna zbog, recimo, odlaska u mirovinu, obavljaju rukovoditelji temeljem naloga do raspisivanja internog oglasa, međutim, radi se o iznimno malom broju osoba. Sva ostala radna mjesta, koja dakle nisu vezana za mandat i nisu prazna, podliježu rasporedu, stoga je i logika našeg postupanja da donesemo pripadajuće uredbe i potom riješimo raspored i interne oglase za rukovodeća radna mjesta", zaključio je Božinović.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.