Uglađeni Kujundžić se nije upustio u borbu s vjetrenjačama i zasad dobiva palac dolje

Iako je više onih koji su negativno ocijenili njegov rad, na mjestu ministra ne bi očajavali jer je teško biti popularan na čelu tako osjetljivog i nezahvalnog resora kao što je Ministarstvo zdravstva koje grca u problemima, a očekivanja su velika od svih dionika u sustavu. Tim više što prof. Kujundžić nije iskazao zavidnu vještinu prilikom komuniciranja s javnošću. A za svaku reformu nužna je, osim potpore politike i stručnih društava, udruga i komora u zdravstvu i podrška šire javnosti.

Ako se reforme koje se žele provesti dobro ne iskomuniciraju s javnošću onda kreće jalova borba s često neutemeljenim optužbama koje su posljedice strahova i nerazumijevanja onoga što se želi promijeniti.

Niz negativnih reakcija na prijedlog Zakona o zdravstvenoj zaštiti

Niz negativnih reakcija u javnosti te više od 5000 tisuća primjedbi u javnoj raspravi stiglo je na prijedlog novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti. S nizom predloženih rješenja nisu zadovoljni u udrugama pacijenata ni u zdravstvenim sindikatima, stručnim društvima, a ni u Hrvatskoj liječničkoj komori. Svatko iz svoje perspektive.

Udruge pacijenata i sindikati strahuju od privatizacije i amerikanizacije hrvatskog zdravstva zbog uvođenja privatnih praksi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, dok u Liječničkoj komori ističu kako nema rješenja za racionalizaciju bolničkog sustava koji guta najviše zdravstvenog novca i najveći je generator novih dugova, a nisu zadovoljni ni kako je riješeno pitanje nagrađivanja zdravstvenih djelatnika; smatraju kako je izostalo motiviranje ulaska mladih liječnika u primarnu zdravstvenu zaštitu te zamjeraju što se i u Zakon uvodi penalizacija liječnika ako u bolnici koja im je financirala specijalizaciju ne odrade godine provedene na edukaciju itd. itd.

Iz Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) usprotivili su se dijelu Zakona koji uređuje organizaciju primarne zdravstvene zaštite. Ističu da je ministar odstupio od osnovnog teksta i ideje Zakona te je primarna prevarena i vuče se u propast. Pitaju ministra očekuje li da će liječnici obiteljske medicine zapošljavati mlade kolege, financirati im specijalizaciju, a onda će neki lokalni političar takvog čovjeka odbiti i zaposliti nekog po svom nahođenju. Naime, ministar je na konferenciji Udruge poslodavaca u zdravstvu u Opatiji pojasnio da će se, kada liječnik ode u mirovinu, ordinacija vraćati županiji ili gradu, a novog nositelja ordinacije potvrđivat će županijske i gradske skupštine.   

Zakon manjkav i nedorečen

Dakle, nezadovoljnika je puno, a radi se o temeljnom zakonu u zdravstvu. Ministar je na spomenutoj konferenciji najavio i kako će svi konstruktivni prijedlozi biti uvaženi, no već sama činjenica da je stiglo toliko primjedbi govori u prilog onima koji tvrde da Zakon ima niz manjkavosti, da donosi parcijalna rješenja te da je sklepan bez ozbiljne analize stanja u zdravstvenom sustavu. A kritičari dolaze iz sustava što znači da se ne radi o nerazumijevanju ni o iracionalnim strahovima od kojih često pate u udrugama pacijenata.

Bespuća hrvatskog zdravstva

Kada smo već kod pacijenata, a to smo svi mi kada se suočimo sa zdravstvenim problemima, onda u praksi svjedočimo neredu u sustavu koji započinje u čekaonicama obiteljskog liječnika koji nam zbog preopterećenosti brojem pacijenata i nizom administrativnog posla ne može posvetiti potrebno vrijeme za kvalitetnu obradu našeg zdravstvenog stanja. Šetnja kroz bespuća hrvatskog zdravstva nastavlja se u bolničkim ustanovama u kojima zbog dugih lista čekanja, niz dijagnostičkih pregleda i postupaka te operacijskih zahvata gubi smisao dok na njih dođete na red. U pravu su oni koji kažu da je naša 'zdravstvena košarica' velika, ali ujedno i nedostupna, posebice onima koji žive u zabačenim i ruralnim područjima. Još uvijek je u previše slučajeva dobra veza i poznanstvo najsigurniji put da ćete dobiti pravovremenu liječničku skrb.

Duge liste čekanja

Prema istraživanju Europskog zdravstvenog potrošačkog indeksa (EHCI) koja mjeri kvalitetu i dostupnost zdravstvene zaštite, Hrvatske je u 2017. pala za sedam mjesta, a jedan od razloga su i povećane liste čekanja.

Ministar Kujundžić ne obmanjuje javnost kada izjavljuje da ni jedna zemlja u svijetu nije u potpunosti uspjela riješiti problem s listama čekanja, no informatizacija je sasvim dobar odgovor za početak. Iz Ministarstva poručuju da u tu svrhu planiraju uvođenje centralnog kalendara naručivanja, a s obzirom na to koliko je do sada bilo takvih neuspjelih pokušaja, toplo se nadamo da će ovaj uspjeti. Na dobrobit svih nas.

Nisu svi nezadovoljni

Time bi napokon bili osujećeni i oni koji iz nereda u sustavu, a među kojima su i mnogi uvaženi profesori i ugledni liječnici, izvlače osobnu korist. Javna je tajna da vas profesor ne može primiti na pregled u bolnici idućih šest mjeseci, ali zato može još isti dan ili sutra u privatnoj poliklinici gdje je na 'dopunskom' radu. To je samo jedan od primjera koji potvrđuje kako nisu baš svi nezadovoljni aktualnim stanjem u zdravstvu.

'Sustav počiva na ljudima'

Ne možemo ne spomenuti nedostatak liječnika i medicinskih sestara bez kojih priča o ovakvom ili onakvom zdravstvu pada u vodu. Prema procjenama, Hrvatskoj nedostaje oko 10 tisuća medicinskih sestara i imamo ih 50 posto manje na 100 tisuća stanovnika nego što je prosjek u Europskoj uniji. Iz Hrvatske liječničke komore konstantno upozoravaju kako je u zadnje četiri godine iz Hrvatske otišlo 620 liječnika, a njih je 1500 prikupilo dokumentaciju za odlazak. Na nedavno održanoj tribini u Rijeci o obiteljskoj medicini, rečeno je kako Hrvatskoj nedostaje čak 1.168 timova u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a prosječna dob naših liječnika je 47 godina. Studenti koji će ove godine upisati medicinu, najranije će 2030. ući u sustav. A sustav počiva na ljudima, kako to često voli naglasiti čelnik Hrvatske liječničke komore dr. sc. Trpimir Goluža. I potpuno je u pravu.

Priča kreće ispočetka

Ministar se pohvalio kako su nakon čitavog niza godina dugovi u zdravstvu na kraju 2017. smanjeni u odnosu na godinu prije što je postignuto, rekao je, racionalizacijom u poslovanju svih subjekata u zdravstvu te rebalansom u proračunu. Iz Udruge poslodavaca u zdravstvu upozoravaju pak kako su zdravstvene ustanove u ovoj godini mjesečno stvarale 100 milijuna novog duga...Dakle, priča kreće ispočetka.

Tako je to kada se samo 'gasi vatra', umjesto da se problemu pristupi sustavno.

Blagonaklonost u ocjenama

Naši sugovornici prim. dr. Ante-Zvonimir Golem iz Hrvatske liječničke komore i mr. Jasna Karačić iz Udruge za promicanje prava pacijenata koji su u prethodnom članku komentirali rad ministra Kujundžića, nisu bili u oštri u ocjenama. Prim. Golem je rekao kako nisu zadovoljni brzinom rješavanja problema, ali iz odgovora proizlazi da u Komori još nisu 'odustali' od ministra. Očito je prevladala struja sklona taktiziranju, uostalom, nije dugo što su se 'pomirili' s njim. Mr. Karačić, iako vidi niz prostora za poboljšanje u sustavu, zadovoljna je što je ministar dostupan i čak usvaja pojedine primjedbe te zaključuje kako imamo vrhunsku uslugu s obzirom na mala izdvajanja za zdravstvo.

Za promjene treba imati 'petlje'

Da sumiramo. Nerealno je očekivati od jednog čovjeka da u godinu i pol dana digne posrnuli sustav na noge u kojem se problemi nagomilavaju godinama. No, može se vidjeti kojim je putem krenuo. Pliva li uz 'struju' ili protiv nje. Stvari se mogu mijenjati, ali za to treba imati 'petlje' i sukobiti se s vrlo jakim interesnim skupinama i lobijima i u zdravstvu i u politici.

Ne možemo reći da smo uvjereni kako će uglađeni i smireni profesor biti taj koji će se poput Don Quijotea upustiti u borbu s vjetrenjačama, iako bi na tom putu mogao imati moćnije saveznike od Cervantesova idealiste.

Nečinjenje kao glavni krimen

Kao što smo već spomenuli u prijašnjem članku, osobe iz sustava s kojima smo neslužbeno pričali, tvrde da je najsigurniji čovjek u Vladi jer 'ne radi ništa', odnosno da je nečinjenje njegov glavni krimen. Tako ne mrsi račune interesnim skupinama i nema potrebe za njegovom smjenom.

Bilo bi dobro kada bi ih ministar svojim činjenjem opovrgnuo. No, vrijeme nije na njegovoj strani.

Zasad, sudeći i prema vašim glasovima, prof. Kujundžić ne zaslužuje prolaznu ocjenu.