vizita u ministarstvu zdravstva

Analizirali smo rad Kujundžića, upućeni kažu da ima najsigurniju fotelju u Vladi, ocijenite ga u anketi

Autor

Daniela Dujmović Ojvan

Došao je red i za ocjenu rada prof. dr. Milana Kujundžića kao ministra zdravstva u proteklih godinu i pol dana. Kao liječnik slovi za izvrsnog stručnjaka, no kao ministar zasad ne bi mogao 'pobrati lovorike'.

21.05.2018. u 11:17
Ispiši članak

Da neće biti revolucionar i da nije sklon revolucionarnim potezima, ministar je i sam javno obznanio negdje na početku mandata. A našem bi zdravstvenom sustavu baš to bilo potrebno. S dugom od 8,5 milijardi kuna koji se stalno generira, kroničnim nedostatkom liječnika i medicinskih sestara, nedostupnosti zdravstvene zaštite svima onima koji ne žive u gradovima; i dalje visokoj smrtnosti od raka, kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara, kraćem životnom vijeku od EU prosjeka, neuspjelim nacionalnim preventivnim programima, dugim listama čekanja; mogli bi tako do kraja članka nabrajati što sve mori naš zdravstveni sustav. No želimo reći da ti kronični problemi zahtijevaju odlučan odgovor i osobu koja će potaknuti promjene.

O radu ministra Kujundžića tražili smo mišljenje od drugog dopredsjednika Hrvatske liječničke komore prim. dr. Ante- Zvonimira Golema, kirurga iz KBC-a Zagreb koji je i sam u dva mandata bio državni tajnik za zdravstvo i socijalnu skrb u Ministarstvu zdravstva. Druga sugovornica bila nam je predsjednica Udruge za promicanje prava pacijenata mr. Jasna Karačić.

Dr. Golem je rekao da kada se nekoga ocjenjuje treba prvo vidjeti od kuda je krenuo.

Pred ministrom niz izazova

"Još od 2012. godine u zdravstvu su zaustavljene sve promjene, kao i započeti projekti. Primjerice, obveze koje je preuzela Hrvatska za pristupanje Europskoj uniji nisu ispoštivane niti su zakonske promjene koje je bilo potrebno izvršiti, donesene. Sustav se nije nadograđivao već su se u sustavu stvarali novi, potpuno nepotrebni problemi, nastali uslijed potpune stručne nekompetencije", naveo je naš prvi sugovornik, napomenuvši kako su pred ministrom veliki izazovi poput rješavanja otvorenih pitanja primarne zdravstvene zaštite, specijalizacije liječnika, radnog vremena zdravstvenih radnika ili pitanje uvođenja novih lijekova na listu HZZO-a.

Veliki problemi traže brza i učinkovita rješenja

"Jasno je kako veliki problemi traže brza i učinkovita rješenja, pogotovo rješenja za liječnike i pacijente (bolest ne može čekati) tako da sigurno nismo zadovoljni brzinom rješavanja problema. Opravdano očekujemo kako ćemo vrlo brzo imati ponuđena kvalitetna rješenja, svakako kvalitetnija od onih koje nalazimo u prijedlogu novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti. U suprotnom, nastavljamo put u propast", ističe dr. Golem.

Na naše pitanje ima li ministar Kujundžić potporu Vlade za provođenje nužnih reformi, dr. Golem je rekao kako ministar ne bi trebao imati samo njezinu podršku već bi ona trebala biti nacionalna jer zdravlje ne poznaje političke stranke ili politike.

"Kada struka, a tu posebno ističemo komore u zdravstvu te stručna društva pa i udruge pacijenata, ima jasno izraženo mišljenje o načinima rješavanja problema, i kada to ministar prihvati i predloži, očekujemo kako će za promjene imati podršku svih. Sve drugo je politikantstvo i skupljanje jeftinih političkih bodova onih koji su upravljali sustavom i svojim radom stvorili te probleme", upozorava.

Sustav nije održiv

Svi pokazatelji, ističe, upućuju kako sustav nije održiv. "Manjak zdravstvenih radnika, posebice liječnika, manja dostupnost zdravstvene zaštite i svi drugi pokazatelji kvalitete pokazuju kako je zbog nebrige i avanturizma sustav u velikim problemima. Ministar, stoga ima odgovornost i ovlast pokrenuti promjene iz korijena. Donošenje novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti a potom i Zakona o zdravstvenom osiguranju trebali bi se temeljiti na stručnoj raspravi i u potpunosti bez utjecaja interesnih skupina", mišljenja je dr. Golem.

Sliku zdravstvenog sustava, smatra, potrebno je sagledati cjelovito. Promjena samo jednog segmenta, ma koliko kvalitetna bila, stvorit će ”domino efekt” ako neće biti praćena promjenama u cijelom sustavu, kaže dr. Golem i navodi kako ministar mora biti svjestan kako prostor, medicinska oprema, lijekovi i medicinski proizvodi ne liječe ljude, 'već su pomoćno sredstvo liječnicima za liječenje ljudi'.

"Kada to shvate i ministar, ali i građani i država, tada će će biti jasno kako početak oporavka sustava mora ići u smjeru rješavanja problema manjka liječnika i medicinskih sestara, organizacije njihovog rada i potom osiguranja potrebitih sredstava za rad", uvjeren je naš sugovornik.

Podsjeća kako komore u zdravstvu predstavljaju svoje struke i svakom su ministru kvalitetan partner bez političkih utjecaja, ako ih prepozna. One predstavljaju, ističe, protutežu interesnim skupinama i lobijima upravo u svojoj neutralnosti i borbi za svoju struku, a time i sustav u cijelosti.

"Rješenja koje komore predlažu temelje se na stručnim podlogama, održiva su i osiguravaju sustav. Jasno očekujemo kako ministar ima snage proučiti ta rješenja i utjecaj tih rješenja na sustav te ih kao takva prihvatiti, a komore imaju obvezu pomoći u implementaciji tih rješenja", zaključuje.

Ministar dostupan i prisutan

Mr. Karačić iz Udruge za promicanje prava pacijenata napominje kako je Ministarstvo zdravstva u ovom mandatu pokazalo veliku volju za komunikaciju s pacijentima te da su uvažili nekoliko njihovih prijedloga i komentara. "Glas pacijenata se ipak čuje više u odnosu na godine ranije ili smo glasniji mi koji promičemo prava pacijenata", rekla je mr. Karačić te napomenula kako to naravno nije dovoljno da bi imali razvijen sustav personaliziranog rješavanja problema.

Ministarstvo zdravstva je, ističe, zasigurno najnezahvalnije područje jer što god se napravi nema pozitivan efekt prema javnosti. Problemi su uvijek prisutni, medicina je sve skuplja kao i lijekovi, a bolesti je sve više.

Naša sugovornica cijeni što je ministar dostupan i prisutan, što svakodnevno razgovara s ljudima i brojnim udrugama i sudjeluje na svim simpozijima i raspravama na koje ga se pozove.

"U našem zdravstvu ima puno prostora gdje naš sustav možemo unaprijediti, prije svega ulaganjem u prevenciju, jer smo zemlja s velikim brojem kroničnih bolesti koje izazivaju velike troškove u zdravstvu i liječenje nije optimizirano prema pacijentu. Imamo dosta komplikacija u odnosu na sve ono što smo mogli napraviti da spriječimo bolest", smatra mr. Karačić.

Ključne reforme su prema njezinu mišljenju, smanjivanje liste čekanja te jačanje primarne zdravstvene zaštite kako bi se većina zdravstvenih usluga obavila na toj razini.

"Liste čekanja mogu se riješiti relativno lako i to informatizacijom, odnosno jedinstvenim upisom na preglede kako bi se na jednom mjestu vidio popis svih ustanova koje pružaju određenu dijagnostičku ili terapijsku uslugu", napominje.

"Treba provoditi nacionalne kampanje podizanja svijesti kod građana kako bi prepoznali simptome koji zahtijevaju liječničku pomoć, ali ne penalizacijom nego promicanjem važnosti aktivnog sudjelovanja pacijenata. Od velike važnosti su preventivni programi za razne bolesti, posebice za rano otkrivanje raka", kaže mr. Karačić.

Kao hitnu mjeru izdvaja palijativnu skrb kako bi se omogućila dostojna smrt svakom pacijentu te podsjeća da ista ne postoji za djecu.

Obveze pacijenata u zdravstvenom sustavu

 "Kada govorimo o zakonima, moramo govoriti i o obavezama pacijenata u zdravstvenom sustavu. Borimo se svim snagama za prava pacijenata i očuvanje zdravstvenog sustava koji je solidaran i javno dostupan svima. No, istodobno treba naglasiti koliko je važno promicati svijest zdravog načina života kao i odgovornog ponašanja prema vlastitu zdravlju", napominje mr. Karačić.

Unatoč svim manama u našem sustavu, mr. Karačić zaključuje kako ipak imamo vrhunsku zdravstvenu uslugu s obzirom na to koliko izdvajamo za zdravstvo.

Može se i na taj način gledati na hrvatsko zdravstvo. Hrvatska je po izdvajanju pri dnu Europske unije. Trenutno se za zdravstvo izdvaja 7,4 posto BDP-a, dok je prosjek EU 9,9 posto.

Planovi i planovi...

Poslali smo i upit Ministarstvu zdravstva, a jedno od naših pitanja bilo je  ima li ministar Kujundžić viziju kako sustav učiniti održivim. Odgovoreno nam je je kako su prvi put nakon čitavog niza godina, dugovi u zdravstvu na kraju  2017. godine smanjeni u odnosu na prethodnu godinu, a da pritom nije bilo povećanja javnog duga. To je postignuto, napominju iz Ministarstva,  racionalizacijom u poslovanju svih subjekata u zdravstvenom sustav te rebalansom u proračunu. Naglašavaju da pritom nije došlo do smanjenja kvalitete zdravstvenih usluga  i njihove dostupnosti građanima. Limiti u svim bolnicama u ovoj su godini povećani u odnosu na prethodnu te je u tijeku daljnja financijska stabilizacija sustava, navodi se u odgovoru. 

Na naš upit koje se konkretne mjere namjeravaju poduzeti u cilju zadržavanja liječnika i medicinskih sestara i tehničara čiji je odljev pojačan ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, iz Ministarstva su odgovorili kako se planira lakše i brže dobivanje specijalizacija,  bolji uvjeti rada, omogućavanje kontinuiranih edukacija te nagrađivanje za natprosječne rezultate rada.  U suradnji s  lokalnim upravama, navode, planiraju se stimulativne mjere za rad u manjim sredinama (rješavanje stambenog pitanja, organizacija vrtića i sl.).  Uvođenjem institucije ordinacije kroz novi prijedlog Zakona o zdravstvenoj zaštiti, bit će stimulirani i liječnici primarne zdravstvene zaštite. U prijedlogu novog Zakona predviđeno je i nagrađivanje zdravstvenih radnika prema kvaliteti i izvršenosti posla.

Najveći 'gutači' zdravstvenog novca su bolnice, a jedna od kritika prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti je ta da Zakon nije dao rješenja za nužnu racionalizaciju bolničkog sustava. Iz Ministarstva su odgovorili kako će se Nacionalnim planom za razdoblje 2017. - 2020. definirati  aktivnosti  funkcionalne integracije što podrazumijeva povezivanje bolnica restrukturiranjem kako bi se postigla bolja kvaliteta zdravstvenih usluga, ishodi liječenja te dugoročna racionalizacija troškova sustava.

U tijeku je, navode, uspostavljanje Centralnog upravljačkog sustava za upravljanje zdravstvenim sustavom. Sustav će omogućiti  dvosmjernu komunikaciju s bolnicama, Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje i Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo. Cilj je uvođenje transparentnosti u upravljanju bolnicama tako da se iz ustanova svakodnevno dostavljaju podaci o svim elementima poslovanja ustanova, a  objavljivali bi se na web stranicama Ministarstva. Planira se i uvođenje centralnog kalendara naručivanja, čiji je cilj skraćenje liste čekanja, praćenje i planiranje ugovorenog sadržaja.

Izdvajaju projekt Nacionalne dječje i Sveučilišne bolnice koji će osim podizanja kvalitete zdravstvene usluge, 'sigurno donijeti i financijske učinke'. Podsjećaju i na pilot projekt 'eNaručivanje-prioritetno naručivanje pacijenata' u četiri bolnice koji omogućuje dolazak prioritetnog pacijenta na prvi pregled unutar tjedan dana. U planu je i implementacija na nacionalnoj razini. 

Dakle, planira se mnogo toga, kao što se planiralo i u dosadašnjim nacionalnim planovima,  strategijama i reformama zdravstva.  O informatizaciji zdravstva, funkcionalnom spajanju bolnica, racionalizaciji njihova poslovanja, jačanju primarne zdravstvene zaštite, skraćivanju liste čekanje itd. itd. slušamo već godinama, no sve u velikoj mjeri ostaje na najavama i dobrim željama te se iste reforme prepisuju iz jednog nacionalnog plana u drugi, iz strategije u strategiju... Hoće li ministar Kujundžić biti taj u čijem će se mandatu ponešto početi i ostvarivati? 

Neki novi 'vjetrovi' u zdravstvu?

U liječničkim krugovima u to nisu baš uvjereni. Štoviše, sugovornici  s kojima smo neslužbeno razgovarali rekli su nam da on nije čovjek koji će pokrenuti neophodne reforme u zdravstvu. Štoviše, uvjereni su da je prof. Kujundžić najsigurniji čovjek u Vladi, 'jer ne radi ništa'. A nered u sustavu pogoduje onima koji iz toga vuku osobnu korist. A takvi su na vlasti, bili su na vlasti ili su blizu nje.

Kako će Kujundžić protiv jednog Reinera, Kostovića ili Ostojića, da nabrojimo samo neke od moćnih liječnika u politici, a koji imaju snažan utjecaj na zdravstvenu politiku? Kako će profesor protiv zdravstvenog establišmenta kojem i sam pripada i koji se nakon ministarskog mandata mora vratiti u zdravstveni sustav?  Teško. No, možda nas i iznenadi.

Iako je percepcija javnosti jedno, a činjenično stanje ponekad sasvim drugo, zanima nas i Vaša ocjena ministra Milana Kujundžića. Imate li dojam da će pod njegovim vodstvom zapuhati neki novi vjetrovi u hrvatskom zdravstvu ili možda već osjećate svjež povjetarac? Ili ste već sada sigurni da je 'palac dolje' jedina prava dijagnoza.

Glasova: 580

Glasovanje je završeno

Palac gore

42%

Palac dolje

58%

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.