REZULTATI ANKETE Ruža Tomašić najbolja europarlamentarka desnice, Biljana Borzan zvijezda ljevice

Europski će izbori biti prvo testiranje snaga političkih stranaka uoči predsjedničkih izbora krajem godine, a zatim i parlamentarnih 2020., ali i prvi pokazatelj imaju li koalicije i platforme koje su se u zadnje vrijeme umnožile na ljevici, političku budućnost i snagu popuniti prazninu nastalu krizom u SDP-u. Isto tako, na njima će se testirati i snaga desnice, iako prema dosadašnjem razvoju događaja nije izgledan scenarij grupiranja i okrupnjavanja kao na ljevici.

Zastupnici bivše Domoljubne koalicije koji danas sjede u Europskom parlamentu su Ivana Maletić, Dubravka Šuica, Ivica Tolić i Željana Zovko iz HDZ-a te Marijana Petir kao nezavisna i Ruža Tomašić, koja je trenutačno dopredsjednica Hrvatske konzervativne stranke. Umirovljeni komodor Ivica Tolić došao je u Bruxelles u studenom 2016. kao zamjena za Andreja Plenkovića, a bivša međunarodna tajnica HDZ-a BiH i veleposlanica te zemlje u Italiji Željana Zovko kao zamjena za Davora Ivu Stiera.

Najbolji dojam ostavili Plenković, Maletić i Šuica

Sugovornici koji su ocijenili njihov rad i iznijeli svoje praktično iskustvo s njima kao što su politolog prof. dr. Anđelko Milardović, konzultant i lobist Željko Ivančević te bivša političarka i ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt, upozorili su i na objektivne okolnosti zbog kojih naši europarlamentarci nisu impresionirali svojim učincima, kao što su nedostatak podrške iz Hrvatske te nedostatak specifičnih znanja i iskustva rada u europskim institucijama, dok neki zastupnici siromašan učinak mogu zahvaliti i osobnoj nezainteresiranosti, pasivnosti, pa čak i aroganciji.

Najbolji dojam na analitičare i naše sugovornike, od desnih europarlamentaraca ostavili su Andrej Plenković, Ivana Maletić i Dubravka Šuica, a među boljima se spominje i Davor Ivo Stier, dok su najlošije ocjene dobili Plenkovićeve i Stierove zamjene - Željana Zovko i Ivica Tolić.

Zanimljivo je da Marijanu Petir i Ružu Tomašić nitko od svih naših sugovornika nije posebno izdvojio iako im nitko nije osporio agilnost i angažiranost. No zato su, a što je na kraju i najvažnije, dobile najviše glasova u anketi u kojem je sudjelovalo 1524 naših čitatelja.

Tomašić pobjednica ankete Direktnog

Ruža Tomašić je apsolutna pobjednica s 36 posto glasova, a slijedi je Marijana Petir sa 16 posto vaših glasova. Treće mjesto je zauzela Ivana Maletić s 14 posto glasova, u stopu je slijedi Andrej Plenković koji je sa svojih pola mandata osvojio 13 posto glasova, dok je peto mjesto zauzeo Davor Ivo Stier sa šest posto glasova.

Dubravka Šuica, koja je na analitičare i konzultante s kojima smo razgovarali ostavila dobar dojam, dobila je tek dva posto glasova, kao i negativno ocijenjeni Ivica Tolić, dok je Željana Zovko završila na zadnjem mjestu s jedan posto glasova. Njih 11 posto koji su sudjelovali u anketi smatra da nas nitko od navedenih nije dobro zastupao u Europskom parlamentu.

U HDZ-u računaju na pet mandata

"HDZ će još jednom uvjerljivo pobijediti na Europskim izborima jer smo mi jedina prava hrvatska i europska stranka", poručio je Andrej Plenković dok je boravio u Imotskom, a politički tajnik i prototip 'vojnika stranke' Lovro Kuščević otkrio je da u stranci računaju na pet mandata. Tko će biti na listi kandidata HDZ-a koji na ovim izborima ide samostalno još u stranci nisu otkrili; od aktualnih eurozastupnika spominju se Dubravka Šuica i Ivana Maletić, a kao nova imena se vrte ministrica Gabrijela Žalac i Davor Božinović. Davor Ivo Stier svakako ima potrebna znanja i iskustva da bi se opravdano našao na toj listi, no kako više nije u milosti predsjednika stranke, pitanje je kako će u HDZ-u postupiti.

Upitan odlazak u političku mirovinu

Ruža Tomašić kao apsolutna pobjednica naše ankete, potvrdila je još jednom svoju popularnost među biračima, a dobro je podsjetiti da je i na prošlim euroizborima 2014., osvojila najviše preferencijalnih glasova na listi tadašnje Domoljubne koalicije odnosno njih 107 tisuća. Iako je najavila političku mirovinu nakon završetka aktualnog angažmana u Europskom parlamentu, ipak je ostavila mogućnost još jednog mandata.

Hrvatska konzervativna stranka (HKS) kojoj je Tomašić dopredsjednica, zajedno će sa strankom Hrast izaći na europske izbore. Tomašić je izjavila kako će njezina kandidatura ovisiti o dogovoru između Komisije, Vijeća i Parlamenta Europske unije oko njezina izvješća o višegodišnjem planu upravljanja malom plavom ribom u Jadranu. Naime, Tomašić se kao jedina hrvatska zastupnica u Odboru za ribarstvo EP-a, usprotivila uvođenju drastičnih kvota za srdelu i inćun. Ako se dogovor postigne onda odlazi u mirovinu, poručila je, a u suprotnom, spremna je za još jedan mandat u Parlamentu, s tim da je za jedan medij izjavila kako će u svakom slučaju biti na listi HKS-a i Hrasta.

Marijana Petir koja je postala nezavisna nakon što ju je Krešo Beljak izbacio iz HSS-a i dalje očito dobro kotira među biračima, a to pokazuju i rezultati u našoj anketi. No pitanje je kako će se kandidirati bez potpore neke političke stranke i njezine infrastrukture. Navodno računa na podršku neimenovanih stranaka i članova HSS-a, od kojih su mnogi i više nego nezadovoljni Beljakovom politikom.

Od desnih stranaka treba još spomenuti Neovisne za Hrvatsku Brune Esih i Zlatka Hasanbegovića koji su najavili samostalan izlazak na euroizbore i to s Esih kao nositeljicom liste. Dakle, ništa od šireg udruživanja tzv. suverenističkih stranaka.

Više razumijevanja

Od europarlamentaraca ljevice koju čine kandidati SDP-a i partnera iz bivše Kukuriku koalicije i OraH-a, u Europskom parlamentu nas zastupaju Biljana Borzan i Tonino Picula, IDS-ovac Ivan Jakovčić i Jozo Radoš koji je u EU parlament ušao kao član HNS-a, a trenutno je član Glasa Anke Mrak-Taritaš te bivši 'orahovac', a sada nezavisni Davor Škrlec.

Analitičari iz članka u kojem smo analizirali rad europarlamentaraca s lijevog spektra, generalno su pozitivnije ocijenili rad svih hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu, napominjući kako je njihov rad puno zahtjevniji, ali i kvalitetniji od zastupnika u Hrvatskom saboru. Razumijevanja imaju za njihovo lutanje i nesnalaženje jer je to ipak prva hrvatska postava u Bruxellesu.

Politolog Višeslav Raos upozorio je kako su neki poput Ivana Jakovčića europske institucije koristili za oporbeni rad u Hrvatskoj. Profesionalni lobist u Europskom parlamentu Natko Vlahović, istaknuo je da su se hrvatski europarlamentarci malo ili nikako bavili promicanjem hrvatskih gospodarskih interesa, a politolog Branko Caratan naveo je kako su građani općenito slabo informirani o radu europskih institucija te da će se i u aktualnoj kampanji vrtjeti nacionalne i domaće teme, umjesto europskih s kojima će se u Parlamentu i najviše baviti naši zastupnici.

Očekivano, od europarlamentaraca ljevice naši su sugovornici najviše isticali Biljanu Borzan i Tonina Piculu, prolaznu ocjenu dobio je i Davor Škrlec, dok za Ivana Jakovčića i Jozu Radoša nije bilo pozitivnih komentara i ocjena. Prvi je kritiziran zbog korištenja EU institucija za oporbeni rad i zadnje afere s primanjem naknade kao člana nadzornog odbora tvrtke u vlasništvu kontroverznog milijardera Danka Končara, a drugi, iako mu statistike idu u prilog glede aktivnosti u Parlamentu, od nikoga nije dobio pozitivnu ocjenu.

Borzan i Picula najbolje prošli i u anketi Direktnog

Slabiji je i općenito bio interes naših čitatelja za sudjelovanje u anketi o ocjeni rada europarlamentaraca ljevice pa je zabilježeno 497 glasova, što je trostruko manje nego u prvoj anketi o europarlamentarcima s liste HDZ-a i partnera.

Zanimljivo je da čak 59 posto onih koji su glasovali u drugoj anketi smatra kako nitko od lijevih europarlamentaraca nije dobro predstavljao Hrvatsku odnosno njezine građane u Europarlamentu. Najbolje je ocijenjena Biljana Borzan s 22 posto glasova, a slijedi je Tonino Picula za kojeg je glasovalo 17 posto sudionika ankete. Davora Škrleca najboljim smatra dva posto sudionika ankete, dok Jakovčić i Radoš očito nisu omiljeni ni među našim čitateljima jer su dobili doslovce nula glasova.

SDP na ove izbore ide samostalno, a 'zvijezde' europarlamentarne ljevice Borzan i Picula nalaze se i na njihovoj aktualnoj listi za Europski parlament. Neki naši sugovornici smatraju da je spomenuti dvojac izvor dodatnih problema za Davora Bernardića jer im nisu strane ambicije o preuzimanju stranke. Navodno su jedan od razloga zašto se Bernardić opirao 'rukama i nogama' da se nađe na listi jer se lako moglo dogoditi da dobiju više preferencijalnih glasova od njega. To bi bio odličan povod da ga se u stranci elegantno riješe sklanjanjem u Bruxelles.

SDP na ovim izborima očekuje najmanje tri zastupnika.

Davor Škrlec koji kao nezavisni iza sebe nema organiziranu podršku, vjerojatno neće više imati priliku sjediti u Europskom parlamentu, čega je, prema izjavama u medijima, i sam svjestan.

Pritisnut zadnjom aferom oko primanja bogate naknade za članstvo u nadzornom odboru tvrtke Danka Končara, a zbog čega se zatresla i Amsterdamska koalicija u kojoj je i IDS te je stranka Pametno izašla iz iste, Jakovčić je ostao bez kandidature za Europski parlament. Umjesto njega, na listi Amsterdamske koalicije trebao bi se naći istarski župan Valter Flego.

Svi na izbore

Iako nikoga nije impresionirao svojim radom i zalaganjem Jozo Radoš će se naći na listi za Europarlament Amsterdamske koalicije uz 'najjače snage' kako je slavodobitno najavio inače skromni Krešo Beljak, računajući tu prije svega na sebe. Mjesto na listi rezervirano je i za glavnu 'zvijezdu' Amsterdamske Anku Mrak-Taritaš, ali i za liječnika Zorana Bahtijarevića, potpredsjednicu Glasa Dijanu Topčić-Rosenberg, a navodno i za predsjednika Hrvatske stranke umirovljenika Silvana Hrelju.

Uz napredne i progresivne 'Amsterdamce' koji kao glavni problem hrvatske države očito smatraju Vatikanske ugovore s obzirom da to pitanje populistički stalno potežu iako im je borba protiv populizma i konzervatizma 'misija', svoje snage na europskim izborima po prvi put će testirati i Most i Živi zid. Navodno svi, uključujući i Amsterdamsku, računaju na dva mandata.

HNS je na kraju prisiljen izaći na izbore samostalno, nakon što je dobio odbijenicu od HSLS-a s kojim je htio koalirati te uključiti manjinske zastupnike, posebice SDSS Milorada Pupovca. Nositelj HNS-ove liste bit će međimurski župan Matija Posavec.

I nova platforma 'Možemo' iza koje stoje zagrebački ljevičari poznati iz inicijative 'Zagreb je naš' ambiciozno su najavili izlazak na europske izbore.

I za kraj, tu je i Dalija Oreškovića sa svojom strankom Start koja je za utrku za Europski parlament 'startala' izravno iz Like, odnosno iz Široke Kule u kojoj je prvi put medijski predstavila novu stranku.

Slabo motivirani i informirani građani

Dakle, puno je lista i kandidata, a samo 12 mjesta u Europskom parlamentu. Očekuje nas živahna predizborna kampanja koja će se fokusirati na domaće i nacionalne teme, iako će u radu hrvatskih europarlamentaraca u Strasbourgu i Bruxellesu dominirati europske teme kao što je to i do sada bio slučaj jer se u Europskom parlamentu prije svega kreira europska politika.

No to je najmanji problem u cijeloj priči oko europskih izbora u Hrvatskoj čiji slabo informirani i motivirani građani (izlaznost na prošlim EU izborima iznosila je 25,24 posto), očito nisu svjesni činjenice u kojoj mjeri naša ekonomija i cijelo naše društvo ovise o briselskim odlukama.