Novotny: Nacionalna razvojna strategija je više politički dokument; nema pragmatičnih smjernica za investitore

"Ovo je krovni strateški dokument za desetljeće koje je pred nama", rekao je premijer uz napomenu da svi drugi strateški dokumenti moraju biti usklađeni s ovim nakon što on bude izglasan u Saboru. Proces je pokrenut 2017. godine, nastavio je, a dokument će značiti sustavan i strateški iskorak prema uspješnijoj i razvijenoj Hrvatskoj 2030.

Uz to, premijer Plenković istaknuo je da su na dokumentu radila ministarstva, šira stručna i akademska zajednica te predstavnici niza zainteresiranih dionika.

Ekonomski analitičar Damir Novotny u razgovoru za Direktno rekao je da je Nacionalna razvojna strategija "jedna obavezna vježba u okviru priprema za korištenje novca iz europskih fondova". Dodao je da to rade sve europske države pa je tako morala i Hrvatska. 

"Prije svega, to je formalni korak", istaknuo je dodajući da smo u proteklih 20-ak godina imali nekoliko razvojnih strategija, no da bi analiza trebala ustvrditi što smo od tih strategija i ostvarili.

"Ovdje to ne vidimo. Rekao bih da je to više politički dokument - što je dobro - da se odradi ta vježba za potrebe korištenja europskih fondova. Više me zanima u sadržajnom smislu, a to tek slijedi kroz tzv. operativne programe korištenja europskih fondova", rekao je naš sugovornik.

Prema njegovim riječima, tek će se tada vidjeti koji su pravi strateški smjerovi razvoja Republike Hrvatske u narednih sedam godina.

Skup lijepih želja ili podloga za razvoj gospodarstva?

"Niti jedna strategija ne može usmjeriti poslodavca na tržišnu ekonomiju, može dati neki okvir. U načelu, imamo problem - kod strateških opredjeljenja - što bismo prije razvijali. Kroz stvarne događaje hrvatske vlade, u proteklih 20 godina, strateški su poticali razvoj turizma jer im se to činilo najjednostavnijim smjerom i nastojali su potaknuti razvoj poljoprivredne proizvodnje i u tome nisu uspjeli", rekao je ekonomski analitičar dodajući da je "turizam sam po sebi privukao privatne ulagače".

U poljoprivredi su, kako je rekao, rezultat raznih fiskalnih poticaja je poražavajući. "Danas proizvodimo manje hrane, nego što smo proizvodili prije 20 godina", naglasio je Novotny dodajući da je "poljoprivredna razvojna politika bila potpuni promašaj".

"Sklon sam tome da su razvojne strategije kod nas - uglavnom - politički dokument, a manje pragmatične smjernice koje bi usmjeravale domaće i međunarodne investitore prema ulaganju u Hrvatsku i stvaranju novih radnih mjesta", istaknuo je.

Bilo bi dobro, prema njegovom mišljenju, slijediti prakse Austrije, Slovačke, Češke koje su imale jasne ciljeve oko privlačenja stranih ulaganja i sve su podredile tim ciljevima. "Dakle, uložiti maksimalan napor da se privuku ulagači, a onda iz tog cilja imamo podciljeve. Ovako imamo frontalni spektar dobrih ideja, a koje se nikada neće ostvariti", rekao je.

Upitan koliko će Hrvatska povući sredstava iz europskih fondova, odgovorio je: "Vidim dobre perspektive u tome. Ono što se zapravo događa jest da postoje očekivanja kod poduzetnika da će se moći ostvariti poticaji kako bi se kreirali projekti na kojima bi se mogli kandidirati za financiranje EU fondovima. Mislim da će to ići brže nego u prethodnom razdoblju. Mikropoduzetnici su 'gladni' financiranja".

Naš sugovornik smatra da nam nedostaju veće industrijske investicije. "One bi apsorbirale jedan dio novca. Česi, Slovaci pa i Mađari jedan dio novca usmjerili su na subvencioniranje, odnosno potpore investicijama autoindustrije, a ona je onda pokrenula niz novih radnih mjesta", rekao je dodajući kako nama "nedostaju jake vizije ulaganja".

Kazao je da mu nedostaje vizija zašto ne bismo razvijali autoindustriju, primjerice u Lici.

Rast BDP-a

Na pitanje smatra li da će povlačenje europskih sredstava povećati rast BDP-a, naš sugovornik je rekao: "Ovisi o tome kakve ćemo operativne programe za raspodjelu tog novca napraviti. U proteklom razdoblju su operativni programi bili naklonjeniji javnim ulaganjima u infrastrukturu. Duboko sam uvjeren da je Hrvatskoj dosta infrastrukturnih projekata i da se novac mora, uz mobilizaciju domaće štednje, koja nije mala, Vladinim politikama usmjeriti u investicije u prerađivačkoj industriji i u sektoru malih i srednjih poduzetnika. Ako se bude nastavilo s praksom financiranja velikih infrastrukturnih projekata, tada će njihov učinak na otvaranju novih radnih mjesta biti vrlo, vrlo mali".

"Istraživanja pokazuju da su Češka i Poljska bile najbolje u korištenju fondova", naglasio je.

Manipulacija novcem iz EU fondova

"Europska komisija pooštrila je mjere nadzora korištenja europskog novca. Nije moguće manipulirati njime, nakon afera u Bugarskoj i Poljskoj", smatra naš sugovornik.

Kako je rekao, manipulacija bi bila se zloupotrijebi novac, što se i događalo, gdje su ljudi dobili sredstva, a nisu iskoristili za ono što je bilo predviđeno operativnim mjerama.

"Nadzor EK je vrlo snažan, Olaf intervenira da se to izbjegne. Mislim da je manevarski prostor za manipuliranje europskim subvencijama uži, nego što je bio prije 10, 15 ili 20 godina", zaključio je ekonomski analitičar Damir Novotny u razgovoru za portal Direktno.