VIDEO Plenković predstavio Nacionalnu razvojnu strategiju u četiri smjera: To je krovni strateški dokument za desetljeće pred nama

"Jutros smo uputili ovaj dokument uz pismo i predsjedniku Republike Zoranu Milanoviću i predsjedniku Sabora Gordanu Jandrokoviću. Pritom smo podsjetili predsjednika Republike da imenuje svoga predstavnika u upravljačko vijeće koje će nakon javnog savjetovanja raditi na analizi pristiglih prijedloga za poboljšanje strategija i da na taj način putem svog predstavnika da doprinos ovom strateškom dokumentu", počeo je Plenković uz dodatak da je u pismu Jandrokoviću izrazio uvjerenje da će svi saborski zastupnici dati svoj obol u raspravi koja će uslijediti na plenarnoj sjednici i na odborima koji u nadležnosti imaju pojedine aspekte strategije.

Na dokumentu su radila ministarstva, šira stručna i akademska zajednica te predstavnici niza zainteresiranih dionika.

"Ovo je krovni strateški dokument za desetljeće koje je pred nama", dodao je premijer uz napomenu da svi drugi strateški dokumenti moraju biti usklađeni s ovim nakon što on bude izglasan u Saboru.

Proces je pokrenut 2017. godine, nastavio je, a dokument će značiti sustavan i strateški iskorak prema uspješnijoj i razvijenoj Hrvatskoj 2030.

"Ovakav je iskorak nužan jer u natjecateljskom, globalnom okruženju svaka zemlja mora samostalno pronaći načine za prilagodbu na globalne trenodve, uzimajući u obzir vlastite potencijale. U razdoblju koje je pred nama sve izazove pretvorit ćemo u prilike, a potencijalne ranjivosti u prednosti. Strategija prepoznaje suvremene globalne trendove poput četvrte industrijske revolucije, digitalne i zelene tranzicije, klimatske promjene i geopolitičke poremećaje".  

Spomenuo je nepogode korona virusa i potresa u Zagrebu i okolnim županijama koje su pogodile Hrvatsku za vrijeme procesa donošenja strategije. "Obje ove nepogode razvojni su izazov za Hrvatsku", objasnio je. 

'Sveobuhvatni akt strateškog planiranja'

Spomenuo je da je Hrvatska suočena s najvećim društvenim, zdravstvenim i gospodarskim izazovima od Domovinskog rata. 

"Važnije je nego ikada pravovremeno i precizno prepoznati nove trendove. Nacionalnom razvojnom strategijom imat ćemo sveobuhvatni akt strateškog planiranja. Ona definira viziju Hrvatske 2030. za čije su ostvarenje definirani strateški ciljevi i glavni razvojni smjerovi. Vizija stane u jednoj rečenici, prijedlog je da Hrvatsku 2030. vidimo kao konkurentnu, inovativnu i sigurnu zemlju prepoznatljivog identiteta i kulture, zemlje očuvanih resursa, kvalitetnih životnih uvjeta i jednakih prilika za sve", objasnio je.

Tu viziju ćemo, prema njemu, ostvariti sinergijskim djelovanjem javnih politika četiri razvojna smjera, a unutar njih i 13 strateških ciljeva. 

Prvi je održivo gospodarstvo i društvo, drugi jačanje otpornosti na krize, treći digitalna i zelena tranzicija te četvrti ravnomjeran regionalni razvoj. 

"Oni s postavljeni kao ambiciozni i realni indikatori prema kojima će se pratiti uspjeh u provedbi. Cljevi strategije su prepoznati hrvatske razvojne potencijale, ublažiti gospodarske i društvene posljedice prouzročene globalnom krizom te potaknuti što brži gospodarski oporavak, osigurati održiv i stabilan razvoj Hrvatske u ovom desetljeću i kontinuirano podizati kvalitetu života naših građana i svakome osigurati jednake prilike diljem Hrvatske. Očekujemo da kroz sljedećih 30 dana kroz postupak javnog savjetovanja brojni naši sugrađani, dionici, institucije, komore, akademska zajednica, nevladin sektor, mediji, političke stranke, svatko tko želi dati doprinos, iskoristi ovu prigodu i da svojim idejama i konstruktivnim prijedlozima daju doprinos ovom dokumentu", poručio je premijer dodavši da su brojni dali doprinos i do sada.

Izrazio je očekivanje da, kada dokument nakon javnog savjetovanja prihvati upravljački odbor, potom bude predstavljen na Vladi i nakon što ga Vlada nakon toga  uputi u Hrvatski sabor, dobiti ne samo pozornost u pogledu ideja i rasprave koje zavrjeđuje, nego da će u usvajanju nastojati osigurati što veći konsenzus i potporu. 

'Oporba nije htjela doći nakon izbora, a sada žele sudjelovati - ja sam apsolutno za!'

Odgovarajući na pitanja novinara o kritikama oporbe da nije adekvatno uključena, rekao je da je strategija u video konferenciji bila prezentirana gospodarskim i socijalnim partnerima te parlamentarnoj većini, kao i da su nakon vrlo temeljitog rada brojnih aktera došli u ovu fazu.

"Sjetit ćete se da smo prije formiranja druge Vlade, sredinom srpnja, pozvali lidere tadašnjih oporbenih grupa da dođu na sastanak. To je bilo prije sastanka Europskog vijeća nakon kojeg smo u Hrvatsku donijeli otprilike 22,5 miljarde eura. Oni su to svi do jedan odbili. Nitko nije htio doći. Tada je v.d. predsjednika SDP-a bio Zlatko Komadina, kojeg dobro znam i poštujem, on nije mogao doći, Škoro nije htio doći, Petrov nije htio doći i još nekoliko njih na kraju nisu htjeli doći. To je ta oporba koja navodno danas, nisam imao vremena to slušati, želi biti konkretnije uključena. Isti ljudi kojima smo prije početka naše druge Vlade, nakon što smo u 12 sati 6. srpnja imali formiranu većinu koja je odbila interpelaciju i koja će odbiti svaku iduću interpelaciju i glasanje o nepovjerenju, sada želi sudjelovati. Pa mi smo apsolutno za! Dokument će biti vani nakon naše presice, sve što žele sugerirati, pažljivo ćemo analizirati i uzeti u obzir. Očekujemo doprinos svih zastupnika, i u poziciji u opoziciji. Dokument ćemo raspraviti sa županima, predstavnicima udruge gradova, zajednice općina. Ako se netko probudio danas pa misli da je dokument napisan jučer ili preko vikenda, nije nego je plod rada većeg broja ljudi. Otvoreni smo, ali format nećemo mijenjati jer smo pri kraju procesa", zaključio je Plenković.