Magdalena Vodopija: Knjige naših političara čitatelje gotovo uopće ne zanimaju, ali oni ih pišu kako bi ostavili svoj trag

Sam Granić na promociji je izjavio kako su ga ''na pisanje potaknule dvije kontroverze koje se u javnosti prečesto ponavljaju - da je Franjo Tuđman sa Slobodanom Miloševićem dijelio Bosnu i Hercegovinu i da je bio autokrat''.

Vrlo brzo Granićeva je knjiga izazvala i oprečna mišljenja pa ga je vrlo oštro kritizirao nekadašnji kolega iz Vlade, ali i po struci, ratni ministar zdravstva, dr. Andrija Hebrang, izrekavši za Direktno kako se uopće ne slaže s dijelovima o Franji Tuđmanu, jer ga je dobro poznavao.

No, Granić je samo nastavio niz nekoć poznatih i visokopozicioniranih političara, koji su se okušali i kao pisci, pišući uglavnom svoje memoare.

Podsjetimo, istinski veteran HDZ-a, kojega mnogi smatraju najlukavijim i najiskusnijim hrvatskim političarom, Vladimir Šeks, krajem lipnja 2017. godine, u zagrebačkom hotelu Esplanade predstavio je svoju novu knjigu 'Državni udar - Kako su Manolić i Mesić rušili Tuđmana i hrvatska politika prema BiH'.

Šeks je govoreći tom prigodom o svojoj novoj knjizi podsjetio i na prvu knjigu '1991.- moja sjećanja na stvaranje Hrvatske i Domovinski rat'. Kako je rekao, cilj njegovim dvjema knjigama nije samo otrgnuti od zaborava najsjajnije stranice hrvatske povijesti u najburnijoj godini kad se radilo o biti ili ne biti, već i obračun s krivotvoriteljima novije hrvatske povijesti.

Već krajem listopada te iste, 2017. godine, Šeks je predstavio i drugi dio knjige '‘Državni udar'', ponovno u hotelu Esplanade.

Prvih dana lipnja 2017. godine, ogroman je interes izazvala knjiga bivšega premijera i predsjednika HDZ-a, dr. Ive Sanadera, koji je na odsluženju šestogodišnje kazne u zagrebačkom zatvoru Remetinec. 

Pod nazivom ''Doba politike - detuđmanizacija'', prva u trilogiji, Sanader je na promociji, opet u hotelu Esplanade, uspio okupiti one koji su se usudili doći na ovakvo okupljanje, obzirom da je sam Sanader već gotovo desetljeće persona non grata u državi. Govorilo se da je riječ o ''najiščekivanijoj knjizi desetljeća''. 

Mnogi su dužnosnici, bivši i sadašnji, strahovali od toga što će Sanader napisati, ali, zapravo, nije bilo ništa dramatično.

Gotovo godinu dana kasnije, Sanader je, uz svoga najvjernijeg suradnika i osobnog prijatelja, Luku Bebića, u zagrebačkom hotelu Westin, početkom lipnja 2018. godine, predstavio drugi dio trilogije, knjigu pod nazivom "Doba politike - Velika koalicija".

Autor je najavio kako bi na proljeće ove, 2019.  godine, trebala biti objavljena zadnja knjiga njegove trilogije "Doba politike" koja će, rekao je tada, biti još intrigantnija od dviju već objavljenih knjiga. No, odlaskom u zatvor, na tu ćemo knjigu očito - još dugo čekati. Barem šest godina.

''Oni zapravo žele ostaviti svoj trag''

Ali, što zapravo motivira političare, itekako prisutne godinama u javnosti, pod svjetlima reflektora, na to da još pišu i knjige? I to, kako smo već naglasili, uglavnom je riječ o osobnim zabilješkama, sjećanjima, memoarima. 

Je li riječ o dodatnoj zaradi? Teško je u to vjerovati, obzirom da je u Hrvatskoj trend kupovine knjiga već odavno u strahovitom padu, čak i kada se radi o džepnim knjižicama cijene 9,90 kuna.

Pitanje je i - zanima li takvo štivo same čitatelje, ionako ''zagušene'' vječno istim političkim licima u hrvatskoj političkoj areni? Gledamo ih, slušamo toliko dugo, kroje naše živote i na njih su bitno utjecali svojim odlukama, imamo li još i dodatnog zanimanja i za čitanje njihovih uspomena?

Razgovarali smo o tome s Magdalenom Obradović, direktoricom međunarodno uglednog Sajma knjige u Puli, uglednom stručnjakinjom koja je u svijetu knjiga, izdavaštva i nakladništva već gotovo tri desetljeća i nema naslova, ali ni autora koji joj je promaknuo.

Direktorica Sa(n)jam knjige, kako se izvorno zove taj popularni pulski sajam, koji je ugostio i neke od najvećih svjetskih književnika, prilično je skeptična kada je riječ o toj vrsti publikacija.

''Pulsko sajamsko iskustvo govori da te knjige gotovo uopće ne zanimaju naše čitatelje. Ni moje dugogodišnje knjižarsko iskustvo ne govori drugačije. A što se tiče autora koje spominjete, njima zasigurno nije na pameti honorar, jer kod nas ne postoje oni basnoslovni honorari kad su ispovjedne knjige političara u pitanju kao na zapadu'', kaže Magdalena Obradović.

Na naše pitanje imaju li osobne koristi od svojih knjiga, direktorica je također vrlo realna i jednostavno objašnjava:

''Vjerojatno je to pokušaj oblikovanja imidža koje žele imati u javnosti, ili jednostavno želja da ostave neki 'ozbiljniji' trag. Imati knjigu ipak je još uvijek stvar prestiža kod onih kojima pisanje nije posao (i život). Ali, to je samo jedna od mogućih spekulacija. Tu vrstu autora ne poznajem, nisam se s njima susretala''.