Kroničan nedostatak liječnika i medicinskih sestara najveći je uteg i razlog zašto bismo mogli izgubiti bitku s pandemijom

Upravo taj kronični nedostatak liječnika i medicinskog osoblja mogao bi biti 'kap koja će preliti čašu' u borbi s pandemijom, jer, kao što upozoravaju iz liječničkih udruga, primjerice iz Hrvatske udruge za medicinsko pravo (HUMP), mala je korist od postavljanja šatora oko bolnica za prihvat Covid pacijenta ili osposobljavanja zagrebačke Arene za istu namjenu, ako te pacijente neće imati tko liječiti.

Naime, uz ionako kronični nedostatak zdravstvenog kadra, iz 'stroja' ih izbacuje i sam virus, pa je tako samo u  zagrebačkim zdravstvenim ustanovama trenutno pozitivno 145 djelatnika, a 240 ih je u samoizolaciji.

Predsjednik Hrvatske liječničke komore Krešimir Luetić upozorio je kako je samo prije mjesec dana u Hrvatskoj  bilo 290 hospitaliziranih i 25 pacijenata na respiratoru, da bi se broj hospitaliziranih bolesnika u mjesec dana učetverostručio, a broj pacijenata na respiratoru upeterostručio. 

Liječnici upozoravaju kako niti jedan zdravstveni sustav nije dimenzioniran za pandemiju ovakvog oblika, a posebice hrvatski koji  često funkcionira na temelju improvizacija. 

'Zdravstvo ne čine bolnice nego ljudi'

S obzirom na to da su svi nedostaci zdravstvenog sustava isplivali 'u punom sjaju' upravo u izvanrednim uvjetima korona krize, a prije svega pitanje nedostatka zdravstvenog osoblja koje je ključno da bi sustav uopće funkcionirao "jer zdravstvo ne čine zgrade i bolnice, nego ljudi", kako je izjavio predsjednik HUMP-a dr. Miran Cvitković, odlučili smo u Hrvatskoj liječničkoj komori (HLK) i Hrvatskoj komori medicinskih sestara (HKMS) provjeriti koliko Hrvatskoj zapravo nedostaje liječnika i medicinskih sestara. Treba imati na umu da su to podaci o nedostatku u 'mirnodopskim' uvjetima, jer u ovoj izvanrednoj situaciji potreba je daleko veća. 

Iz Hrvatske liječničke komore su nam odgovorili da prema aktualnim procjenama u Hrvatskoj, ako se kao pokazatelj uzme broj prekovremenih sati koji liječnici odrade, nedostaje oko dvije tisuće liječnika. "Posebno smo zabrinuti jer će hrvatski javni zdravstveni sustav do lipnja 2025. godine umirovljenjem ili iseljavanjem izgubiti gotovo 2700 liječnika, od toga u mirovinu do lipnja 2025. odlazi oko 2300 liječnika danas zaposlenih u zdravstvu", ističu u odgovoru. 

Teško i u primarnoj zdravstvenoj zaštiti

Napominju kako je teška situacija i u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

"Već sada, u odnosu na planiranu mrežu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, nedostaje nam 204 obiteljska liječnika, 75 pedijatara i 103 ginekologa tj. toliki je zbroj ugovorenih timova bez zaposlenog liječnika - nositelja tima i mjesta gdje uopće nisu ugovoreni timovi", napominju u HLK.

Ovdje je potrebno naglasiti, što su istaknuli iz Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM), da je dovoljno da zbog korona virusa iz rada budu izbačena tri tima (ordinacije) opće/obiteljske medicine  i da se na 'vjetrometini' nađe čak šest tisuća pacijenata. A svi znaju koliko je ovih dana teško doći do svog liječnika obiteljske medicine odnosno dobiti ga na telefon jer ionako preopterećeni, a često i loše organizirani još moraju epidemiološki obrađivati Covid pozitivne pacijente jer stotinjak epidemiologa koliko ih u Hrvatskoj imamo, zbog priljeva broja novozaraženih, više ne mogu taj posao samostalno raditi. 

Gledajući prema specijalizacijama, najviše nam nedostaje specijalista anesteziologije, reanimatologije i intenzivne medicine, pedijatrije, ginekologije i radiologije, a zatim slijede psihijatri, internisti i ostale specijalizacije.

"Preopterećenost primarne zdravstvene zaštite povećava pritisak prema bolnicama koji se prelijeva na bolničke specijaliste. Oni su jedina kategorija koja u zadnje tri godine bilježi negativan trend, što dodatno otežava situaciju", navode u HLK. 

Starost liječničkog kadra

Dodatan problem stvara činjenica što u hrvatskom zdravstvu radi oko 2300 liječnika starijih od 60 godina, a među njima je i 500-tinjak liječnika koji su već u mirovini, ali rade na četiri sata. Od toga je u obiteljskoj medicini 650 liječnika starijih od 60 godina, od primarnih ginekologa šezdesetak, a od primarnih pedijatara stotinjak liječnika je u toj dobnoj skupini.

Kroničan problem je i konstantan odlazak liječnika u inozemstvo gdje im se nude bolji financijski i radni uvjeti nego u Hrvatskoj. S obzirom na to da za odlazak u inozemstvo trebaju potvrdu Hrvatske liječničke komore, u HLK navode da je od 2013. godine od kada je Hrvatska postala članica EU-a tu potvrdu zatražilo čak 1844 liječnika. Od toga je otišlo 918 liječnika u najboljim godinama (prosječna dob 36 godina), a samo u ovoj godini njih 79.  Namjeru odlaska iskazalo je njih 944 u prosječnoj dobi od 46 godina, a samo u 2020. godini potrebnu potvrdu je zatražilo čak 160 liječnika!

Odljev mozgova

Ovdje treba podsjetiti i na jednu anketu koju je HLK provela među liječnicima gdje su kao razlog odlaska naveli ne samo bolje financijske i radne uvjete nego i osjećaj besperspektivnosti, nemogućnost napredovanja bez 'babe i stričeva', korupciju itd.  Dakle, sve što na odlazak iz Hrvatske tjera i obične građane i mlade ljude. 

Pri tom treba imati na umu koliko je dugotrajno i skupo školovanje liječničkog kadra, kojeg dakle Hrvatska osposobi da bi na kraju ti stručnjaci liječili u nekim drugim zemljama. To je klasičan primjer 'odljeva mozgova' koji se događa nezaustavljivo, a posljedica je da hrvatski građani ostaju bez kvalitetne i dostupne liječničke skrbi. Posebice to osjećaju oni u manjim i ruralnim mjestima gdje liječnika nema 'ni za lijeka'. Počevši od obiteljskih, da ne spominjemo ginekologe i pedijatre do kojih moraju u veće gradove. Čak i u jednom Splitu  je kroničan nedostatak pedijatara po domovima zdravlja pa su se roditelji svojedobno javno bunili jer su im djecu prebacivali na ionako preopterećene obiteljske liječnike. 

Nitko se ne javlja na natječaje

Iz HLK, ali i drugih liječničkih udruga su godinama apelirali ne samo na zdravstvenu vlast nego i na županije kao odgovorne za organiziranje zdravstvene skrbi na svom području da određenim poticajima privuku liječnike u svoje bolnice i domove zdravlja, ali oni su ostajali gluhi za te apele. No kada su shvatili da im se na natječaje za specijalizacije i timove obiteljske medicine uistinu nitko ne javlja, počele su u zadnje vrijeme neke županije uistinu nuditi dodatne bonuse poput subvencija na stambene kredite, osiguranje besplatnog stanovanja za liječnike, viša i stimulativna primanja  itd., ali ni to više ne donosi ploda, jer su mnogi liječnici već otišli u inozemstvo ili im je atraktivnije raditi u KBC-ovima nego lokalnim bolnicama, tako da su u županijama sada sretni ako im se na natječaj javi neki liječnik iz BiH, Srbije ili Crne Gore. 

Nedostaje četiri i pol tisuće medicinskih sestara

Situacija s nedostatkom medicinskih sestara i tehničara još je gora.  Koliko je situacija teška dovoljno govori podatak što su nedavno iznijeli na novinarskoj konferenciji Stožera civilne zaštite Grada Zagreba, da samo u 11 gradskih domova za starije u metropoli nedostaje čak 88 medicinskih sestara. 

Predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestara Mario Gazić rekao je za Direktno kako Hrvatskoj nedostaje četiri i pol tisuće medicinskih sestara. 

"Imamo konkretnu brojku koliko ih nedostaje u bolničkom sustavu i po svim zdravstvenim ustanovama jer smo zajedno s Ministarstvo zdravstva radili analizu sukladno Pravilniku o minimalnim uvjetima. Dakle, nedostaje nam četiri i pol tisuće sestara da se zadovolje minimalni uvjeti prema Pravilniku", napominje Gazić.  

Umjesto tri rade dvije

Dodaje da ih najviše nedostaje u zdravstvenim ustanovama u Osijeku i Splitu i u nekoliko primorskih gradova. "Tako vam na bolničkim odjelima umjesto tri rade dvije sestre i one pokrivaju tu treću prema minimalnim uvjetima rada, dakle ionako rade prenapregnuto i još moraju pokrivati tu treću 'nepostojeću' sestru.  Taj manjak je evidentan i realan i moramo priznati sami sebi koliko je taj problem velik  kako bi ga mogli riješiti u budućnosti", poručuje čelnik njihove Komore. 

Veliki je problem i odlazak medicinskih sestara i tehničara u inozemstvo.

Odlaze vani i u korona krizi 

"Mi vodimo tu evidenciju jer većina medicinskih sestara koje odlaze u inozemstvo traže potvrdu od Komore i mi smo od ulaska u EU izdali oko dvije i pol tisuće takvih potvrda", otkriva Gazić i dodaje da se zahtjevi za potvrdama ne smanjuju čak niti u aktualnoj korona krizi.  

Kako su u Hrvatskoj uobičajeni apsurdi na svakom koraku što u ovom slučaju ukazuje na izostanak strategije u planiranju i popunjavanju kadrova tako i u slučaju medicinskih sestara je nevjerojatan podatak da ih na Zavodu za zapošljavanje na posao čeka čak  500-tinjak.

"Mi smo uputili javno poziv medicinskim ustanovama da raspišu natječaje za zapošljavanje, neke su se na to odazvale i imaju naputak Ministarstva zdravstva da se primi određeni broj medicinskih sestara pogotovo sada kada znamo što nas čeka u narednim mjesecima. Neke su se zdravstvene ustanove odazvale, a neke ne; a u nekima je ta procedura duža jer prvo mora Upravno vijeće bolnice odobriti zapošljavanje. Osobno ću inzistirati kod ministra da sve ustanove raspišu natječaje", rekao nam je Gazić.

Podvući crtu

Ističe kako su u inozemstvu ne samo bolji financijski nego i radni uvjeti, "stoga se nešto mora pokrenuti, netko mora podvući crtu i reći da se dalje više tako ne može i da se nešto mora napraviti".

Otkriva nam kako ga je ministar imenovao glavnim koordinatorom za medicinske sestre kako bi kao Komora pomogli u mobilizaciji zdravstvenih radnika u ovim izvanrednim uvjetima. "Da pomognemo i u organizaciji rada i KB Dubrave i Arene i kadrova koji će morati fluktuirati između ustanova". 

Financijsko nagrađivanje

"Predložili smo ministru da se financijski nagrade oni koji rade na prvoj crti s Covid pacijentima jer to su uistinu izvanredni uvjeti rada i dobili smo obećanje od ministra da će naći neki modus kako bi se to riješilo", napominje. 

"Na žalost, sad je u ovoj korona krizi isplivalo ono što su prijašnje zdravstvene administracija zadnjih 20 godina zanemarivale medicinske sestre kao bitnu kariku u zdravstvenom sustavu gdje se uvijek mislilo da dvije mogu povući za tri itd. Danas smo u situaciji u kojoj jesmo, moramo prebroditi ovu krizu najbolje što možemo, organizirati se najbolje što možemo, a kad sve ovo prođe, staviti sve na papir i zahtijevati da se ti problemi napokon riješe i da se više nikad ne dovedemo u ovakvu situaciju", poručio je na kraju razgovora za Direktno čelnik Hrvatske komore medicinskih sestara.