KORONA RAZOTKRILA SVE SLABOSTI ZDRAVSTVENOG SUSTAVA

Dr. Cvitković za Direktno: Car je gol!; možemo mi krevete postavljati i po livadama, ali tko će oboljele liječiti?

Autor

Daniela Dujmović Ojvan

Korona kriza u punom je sjaju pokazala sve nedostatke hrvatskog zdravstvenog sustava; od manjka liječnika i ostalog medicinskog osoblja do problema s lijekovima, a situaciju dodatno pogoršava ubrzano popunjavanje bolničkih kapaciteta i proboj virusa u zdravstvene ustanove te je ministar Vili Beroš pozvao na mobilizaciju zdravstvenih radnika. Aktualno stanje u zdravstvu za portal Direktno komentirao je predsjednik Hrvatske udruge za medicinsko pravo dr. Miran Cvitković, inače zaposlen u KBC-u Zagreb kao specijalist pedijatar i subspecijalist intenzivne medicine na Odjelu za pedijatrijsku intenzivnu medicinu.

30.10.2020. u 07:45
Ispiši članak

Je li nam korona trebala pokazati da je car gol? upitao je na početku razgovora dr. Cvitković.

"Je li se korona trebala dogoditi da nam dokaže da zdravstveni sustav ne čine zgrade i brojevi bolnica nego ljudi kojih nema dovoljno i da su oni primarni resurs u koji treba dugoročno ulagati. Jesmo li konačno shvatili da su lijekovi skupa roba, da trebamo paziti na državni proračun kao na kućni; jesmo li uvidjeli da su zdravlje i životi ipak nešto najvrjednije što čovjek ima, je li vrijeme da shvatimo da se zdravstveni radnici ne mogu naći preko noći i da su nam uzalud aparati kada na njima nema zdravstvenih radnika koji s njima znaju raditi", referirao je naš sugovornik. 

"Rekao bih da su kroz noviju hrvatsku povijest,  zdravstvo, školstvo i policija kao temeljni stupovi društva držani u zapećku jer se mislilo da se nikad neće urušiti, a to nije istina. Ti stupovi su naime sazdani od ljudi tih profesija u koje se mora ulagati, koji odlaze u mirovine i novi ih moraju zamijeniti", upozorio je dr. Cvitković. 

Navodi kako se smatralo da će oni opstati sami po sebi i da u njih ne treba ulagati. "Mi i svoju državu doživljavamo kao tuđu, smatramo i da je zdravlje 'Bogom dana' konstantna u koju nitko ne može dirati, a evo jedan je običan virus pokazao što sve može", napominje.  

Smrtnost nije prvi problem

Komentirajući pozive i prijedloge za mobilizaciju studenata i umirovljenika, dr. Cvitković smatra da niti jedni niti drugi ne mogu raditi u ugroženim mjestima u zdravstvu u korona krizi. "Studenti nikako, a iskustva drugih zemalja koji su angažirali svoje umirovljenike su katastrofalna, jer su ničice padali pokošeni od daleko jačeg neprijatelja", navodi.

Podsjeća kako sama smrtnost nije prvi problem kod korona virusa nego to što u kratko vrijeme velik broj bolesnika zahtijeva bolničku skrb, a sve države svijeta, uključujući i našu, uvijek imaju ograničene kapacitete.

"Mi sigurno imamo kapaciteta za neko vrijeme primati nove bolesnike, no već sada je zavidan broj popunjen kreveta, no pitanje je koliko ćemo ih dugo tim intenzitetom moći primati, jer ćemo kad- tad doći do točke kada nećemo moći hospitalizirati ne samo covid bolesnike nego i sve druge kojima je potrebno bolničko liječenje", ističe. 

Priljev neograničen, kapacitet primanja ograničen

"Dakle, imate priljev bolesnika koji je neograničen, i kapacitet primanja koji je ograničen. Kapacitete možemo povećati pa postaviti nove tercijarne centre bilo da je riječ o areni, šatorima ili školskim zgradama, ali pitanje je ima li kod tog kreveta zdravstvenog radnika, to je ključno. Ako ga nema, onda je bolje biti kod kuće sa svojima. Mi možemo krevete postavljati i po livadama, ali od toga nema koristi ako bolesnike nema tko liječiti i o njima skrbiti", upozorio je naš sugovornik. 

Obiteljski liječnici preopterećeni

Komentiravši opetovani poziv ministra Beroša obiteljskim liječnicima da se uključe u obradu covid pozitivnih osoba, dr. Cvitković je rekao kako je radio u svim segmentima našeg zdravstvenog sustava, pa tako i u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

"Ono što mogu reći za primarnu medicinu, a nije se promijenilo puno od kada sam ja tamo radio, to vam znači stotinjak pacijenata dnevno. Golim matematičkim izračunom možete vidjeti da vam za osam sati radnog vremena, ostane svega par minuta za svakog pacijenta ne računajući tu svu dodatnu administraciju, telefonske pozive, e-mailove, slanje dokumentacije HZZO-u i ostalo. Stoga je pitanje koliko je realno očekivati da oni uz sve to love kontakte i obrađuju covid pozitivne pacijente", skeptičan je dr. Cvitković.

Vozimo se u Mercedesu, a imamo za fiću  

Dodaje kako usluge koje naš zdravstveni sustav pruža objektivno nadmašuju resurse iz kojih tih usluge nastaju.

"Mi kao da se vozimo u Mercedesu, a imamo za fiću i to ne može trajati dugo, a mi smo se na to navikli iz sustava bivše države koji ti kaže da je doktor besplatan, da je školstvo besplatno, a ništa nije besplatno", podsjeća.

Smatra kako bi se u aktualnoj krizi cijela država i građani morali ponašati racionalno, što znači da je bolest tu, zove se Covid-19, je li virus došao od šišmiša ili iz svemira to je nebitno, on je tu. Od panike nema koristi i stvarno nije vrijeme za skupljanje političkih bodova, kaže, nego treba vjerovati zdravstvenim radnicima i administraciji jer ako nećemo njima kome ćemo? 

Ključni su ljudi

"Poruka je i građanima i Vladi da se prema naših 20 milijardi kuna i nešto sitno što zovemo zdravstvenim proračunom moramo odnositi šparno kao pravi gospodarstvenici i jednako kao  prema svojim kućnim financijama. Krajnje je vrijeme da se prestanemo natjecati tko je pametniji ili ljepši, samo pustimo zdravstvene radnika da liječe ljude i pomažu im i osigurajmo im za to potrebna sredstva i uvjete". 

"Valjda su svi uvidjeli da zdravstvo nije broj zgrada, kreveta ili aparata, zdravstvo je prije svega broj zdravstvenih profesionalaca i u njih treba ulagati, da se razvijaju, usavršavaju i ostanu u našoj zemlji. To je ključna pouka iz ove situacije", ističe na kraju dr. Cvitković. 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.