'Kada ne bi bilo nepoznanica oko hrvatske vanjske politike, lakše bi se ostvarile dobre namjere ruskog veleposlanika'

Nakon predavanja veleposlanika Azimova, riječ je preuzeo bivši veleposlanik u Ruskoj Federaciji prof. Božo Kovačević, koji je pozdravio činjenicu da se slobodno i otvoreno razgovara s ruskim veleposlanikom. Ocijenio je kako iz medija često nije moguće steći pravu sliku o hrvatsko-ruskim odnosima, pogotovo namjerama Ruske Federacije prema Hrvatskoj. "Ako analiziramo našu vanjsku politiku, nije moguće steći pravu predožbu ni o namjerama naše vanjske politike", naglasio je profesor Kovačević.

"Želim reći da bih se mogao složiti s dosta toga što je veleposlanik Azimov rekao, isto tako želim pozdraviti plemenite namjere i odlučnost veleposlanika da napravi sve što je moguće kako bi se realizirali veliki gospodarski planovi između Ruske Federacije i Republike Hrvatske", rekao je Kovačević. 

Ocijenio je kako je Ruska Federacija od raspada Sovjetskog Saveza, kada je postala samostalna zemlja i samostalni subjekt međunarodnih odnosa, inzistirala da bude uvažena, da je kao članicu Vijeća sigurnosti prihvate i poštuju svi međunarodni subjekti te da s njom komuniciraju onako kako države koje poštuju međunarodno pravo komuniciraju jedne s drugima.

Namjerna eskalacija sukoba između Rusije i Zapada

"Ono čemu svjedočimo ovih dana pokazatelj  je namjerne eskalacije sukoba između Rusije i Zapada", istaknuo je Kovačević i dodao kako se u tom pogledu u potpunosti slaže s veleposlanikom Azimovim. "Riječ je o tome da Zapad odustaje od primjene načela međunarodnog prava u svojim odnosima prema Rusiji. Najbolji primjer je to da je Velika Britanija izbjegla primjenu procedure koju Konvencija o zabrani kemijskog oružja predviđa i čija procedura je krajnje jednostavna i koja vrlo brzo daje rezultate ako se poštuje. Da je primijenjena procedura koju predviđa ta konvencija mi bi prije nekoliko tjedana imali rezultat međunarodnih i neovisnih eksperata u vezi s trovanjem u Britaniji. Kako procedura nije primijenjena do danas nemamo pouzdanu informaciju o tome što se tamo dogodilo", rekao je Kovačević i dodao kako je po njegovom mišljenju riječ o namjernoj eskalaciji sukoba i nepovjerenja između Zapada i Rusije. 

Profesor Kovačević podsjetio je da takve namjere postoje od prije te kako je to postalo jasno izbacivanjem Rusije iz skupine G8, pa zatim prekidom rada Vijeća za suradnju NATO-a i Ruske Federacije čime je prekinut važan kanal komunikacije preko kojeg su obje strane mogle uvjeriti jedna drugu kako neće postupati neprijateljski.

Europska unija nije samostalni međunarodni igrač

"Time je otvoren prostor utrci u naoružanju, a kolateralna žrtva tog sukoba postala je Europska unija koja se na žalost nije profilirala kao samostalan igrač u međunarodnim odnosima s velikim igračima poput Amerike, Kine i Ruske Federacije. Europska unija nema jedinstvenu vanjsku politiku efikasnu obrambenu politiku nema efikasnu zaštitu svojih vanjskih granica i nema efikasnu unutarnju agenciju koja bi jamčila efikasnu unutarnju sigurnost Europske unije", objasnio je Kovačević. 

Profesor Kovačević naglašava kako je upravo zbog toga Europska unija pogodna kolateralna žrtva za američko-ruske konfrontacije. "Danas svjedočimo američkoj traumi. Američke političke elite shvaćaju kako plan da svijet trajno ostane unipolaran nije ostvariv. Svijet je multipolaran. Od prvog dana svog mandata Putin govori o tome kako svijet ne može ostati unipolaran i danas svjedočimo činjenici da je svijet postao multipolaran. To nije zasluga Ruske Federacije, ali  treba podsjetiti kako Rusija, kada je Putin izrekao to predviđane, nije smatrana relevantnim čimbenikom međunarodnih odnosa i nije bila smatrana velesilom", rekao je. 

Kovačević podsjeća kako Rusiju nisu shvaćali ozbiljno kada je Bush najavio izgradnju proturaketnog štita koji je uvijek bio namijenjen protiv Ruske Federacije, a Putin je tada najavio izgradnju protuoružja. "Čini se kako danas Rusija raspolaže takvim  oružje koje taj štit ne može zaustaviti i to je još jedan uzrok frustracije Zapada", smatra Kovačević. 

Amerika i njeni europski saveznici žele istisnuti Rusiju s europskog tržišta energentima

Kovačević smatra kako Sjedinjene Američke Države s nekim europskim saveznicima žele istisnuti Rusiju s europskog tržišta plina i objašnjava: "SAD se od najvećeg uvoznika energenata pretvorio u najvećeg izvoznika energenata. Kako je cijena ukapljenog plina veća, ako bi se primjenjivala samo pravila slobodne tržišne utakmice, američke kompanije ne bi mogle konkurirati ruskom plinu na europskom tržištu. Zbog toga se moraju proizvoditi političke napetosti kako bi se preko političkih utjecaja američkim kompanijama osiguralo plinsko tržište u Europskoj uniji".

Podsjetio je i na ruske diplomatske postupke u Gruziji i Ukrajini. Kovačević je našao opravdanja za kršenja međunarodnog prava od strane Ruske Federacije u tim zemljama u postupcima Zapada i kršenju obećanja koje je Zapad dao kako čelnicima Sovjetskog saveza tako i predstavnicima Ruske Federacije.

"Širenje NATO-a koji je trebao biti obrambeni savez i koji je služio isključivo kao obrana od Sovjetskog saveza i Varšavskog pakta, a koji se proširio do ruskih granica, uznemirilo je političke elite u Ruskoj Federaciji", rekao je Kovačević i dodao kako smatra da su svi ti događaji kulminirali ovakvim međunarodnim odnosima Zapada prema Ruskoj Federaciji te kako je to otvorilo novo poglavlje u utrci u naoružanju koje uvijek donosi nove sukobe, ekonomske i druge ratove. "Mislim da je vrijeme da se počne aktualizacija mirovnih pokreta iz 60-ih i 70-ih godina 20. stoljeća kako bi sve vlade koje raspolažu oružjem za masovno uništenje to oružje ne primjenjuju", smatra Kovačević. 

Rusko-hrvatska suradnja 

Naglasio je kako ga jako veseli optimizam veleposlanika Azimova i želja da se unaprijede gospodarski hrvatsko-ruski odnosi i nedvojbeno je kako među gospodarstvenicima na hrvatskoj strani postoji interes da se to dogodi.

"Kako sam pet godina radio kao veleposlanik Hrvatske u Ruskoj federaciji potpuno odgovorno mogu tvrditi da je izostanak intenzivnije gospodarske suradnje tih godina redovito bio posljedica nezainteresiranosti hrvatske strane, ne samo vladinih agencija već i gospodarskih subjekata", prisjetio se Kovačević i izrazio žaljene što je propuštena prilika da se gospodarski odnosi unaprijede kad je to bilo puno lakše nego sada.

"Kada ne bi bilo nepoznanica u vezi s hrvatskom vanjskom politikom i kada bi postojao jedinstven glas u hrvatskoj vanjskoj politici možda bi bilo lakše očekivati ostvarenje dobrih namjera veleposlanika Azimova. Kako zbog te unutarnje političke činjenice u Hrvatskoj i tako zbog namjere zapadnih političara da se nastavi namjerna eskalacija sukoba s Rusijom bojim se kako će ostvarivanje tih namjera biti dosta teško", rekao je profesor Božo Kovačević. 

Predavanje je obilježio i incident u kojemu su protagonisti bili Igor Mandić i Branimir Vidmarović, o čemu više možete pročitati OVDJE.