DAVOR MARIJAN Ne bih se čudio da iskrsne novo ime na listi suradnika UDBA-e

"Vidjet ćemo kroz praksu hoće li doći do većeg otvaranja arhiva. Bit ćemo pametniji kroz godinu dana, vidjet ćemo kroz praksu. Najveći problem je i dosad bio što se nisu poštivali postojeći zakoni.

I ovaj Zakon iz 1997. je imao sasvim solidne osnove za znanstvena istraživanja, međutim u jednom trenutku je ispred njega stavljen zapisnik između Državnog arhiva i SDP-a koji je ograničavao pristup arhivskoj građi", istaknuo je Marijan.

"Mnogi problemi u hrvatskoj državi se riješavaju novim zakonima, umjesto da se inzistira na provedbi postojećih. Želim se nadati najboljem. Ne želim biti zloguki prorok. Za godinu dana bit ćemo pametniji, pa ćemo vidjeti koliko su stvarno otvoreni arhivi.

Iako nema nikakve dvojbe već sad da su ti osjetljivi dijelovi već godinama pročišćavani", zaključio je povjesničar Davor Marijan.

'Špijuniranje je u Jugoslaviji bilo poželjno'

"Ne bih se čudio da ponovno iskrsne neko novo ime, neka nova afera o suradnji s obavještajnim sustavom bivše Jugoslavije. To je bio takav sustav koji je duboko pustio pipke.

Znači bio je to jedan nedemokratski sustav, sustav u kojem je špijuniranje, doušništvo bilo poželjno i otvaralo mnoga vrata, uključujući karijere.

Ne bi bilo iznenađenje i da uslijede razna nova podmetanja tzv. izmišljene afere, kako je netko, tko to nije bio, bio suradnik obavještajnog sustava. I danas je kod nas najbolji način da nekoga kompromitirate taj da nekoga proglasite suradnikom.

Ima toga. Ljudi se proglašavaju suradnicima, udbašima, samostalnim udbašima, a do današnjeg dana nisam vidio nikakve dokaze o tome. To je jedan vid 'političke borbe' koji je neprihvatljiv, ali nije rijedak", upozorava Marijan.

Nema razlike između Istočne Njemačke i Jugoslavije

"Moja proučavanja, što dublje ulazim, govore da je socijalizam bio daleko gori sustav nego što sam mislio i imao o tome osobnu i istraživačku percepciju.

Jugoslavija je imala vrlo sličan tip režima kao i onaj najozloglašeniji u Istočnoj Njemačkoj, koji se često koristi kao paradigma totalnog prisluškivanja stanovništva.

Zbog ekonomskog sloma i jugoslavenskih dugova, kao i anarhije nakon smrti Josipa Broza Tita, jer se nije pojavio nasljednik, nakon 1980. došlo je do popuštanja. No sve je to blizu.

Istočna Njemačka nije bila ništa gora od Jugoslavije. Jugoslavenski komunisti su imali potrebu stvarati privid da su bolji od drugih, od Istoka, a to je nešto o čemu se stvarno može raspravljati", naglašava Marijan.

Inače, u srijedu su se u saborskoj raspravi o suradnji s UDBA-om i novom zakonskom prijedlogu osobito istaknuli zastupnici Stevo Culej i Željko Glasnović, o čemu je pisao portal Direktno.

Zastupnici Mosta tvrde pak da se ovim zakonom arhivi dodatno zatvaraju.

Zakon o arhivima bila je i tema vrlo burne emisije Otvoreno.