INTERVJU

Zrinko Ogresta o Hasanbegoviću, Hribaru, HAVC-u i ratnim filmovima

Autor

Direktno.hr

Nagrađivani redatelj Zrinko Ogresta jedan je od filmaša koji s kamerom u ruci obilazi bojišta diljem Hrvatske, a u fokusu javnosti se našao tijekom previranja u HAVC-u kada je stao u obranu Hrvoja Hribara.  Njegov posljednji igrani film “S one strane” dobtnik je brojnih nagrada i nastavlja s uspjesima u Hrvatskoj i izvan granica.

20.03.2017. u 16:23
Ispiši članak

U intervjuu za Večernji list Zrinko Ogresta se osvrnuo na situaciju u hrvatskoj kinematografiji, branitelje i HAVC, izjave bivšeg ministra kulture Zlatka Hasanbegovića, ali i filmove koji su snimljeni o Domovinskom ratu.

Kako to da ste se i vi, kao čovjek dosad percipiran kao filmski djelatnik desnije provenijencije pa i simpatizer HDZ-a, u priči oko HAVC-a našli “s one strane barikade”?

Ne mogu se načuditi takvoj percepciji ako je istinita, a čini se kako bi mogla biti s obzirom na to da mi slično pitanje često postavljaju. Mislim da ona potječe iz predrasude onih za koje je svatko tko je u nekom trenutku bio ili jest simpatizer ili glasač HDZ-a, zapravo nazadnjak, šovinist, netko koga se treba kloniti. Ma što netko o meni mislio, ja znam da takav nisam, niti sam takav ikada bio. Svjetonazor i stajališta koja sam imao ‘91. imam i danas. Imao sam ih i ‘81. Moj su odgoj i svjetonazor demokršćanski, uključivi. Zazirem i gnušam se svakog dijeljenja ljudi ma po kojoj osnovi (...). Hrvatstvo je za mene nešto čime se ne busa, nešto plemenito, samozatajno, duboko ljudsko. I to svoje hrvatstvo, ako je utemeljeno na tim istim vrijednostima, prepoznat ću i u bošnjaštvu, srpstvu, škotstvu, prije negoli u onom nadmenom, nekršćanskom „hrvatstvu“, koje nam se danas tako prostački gura pod nos.

Je li vas iznenadilo što su se u tu priču pa i smjenu Hrvoja Hribara uključile braniteljske udruge?

Posvemašnja je neistina da su se oko Hribarove smjene angažirale braniteljske udruge. U Hrvatskoj ima više od tisuću braniteljskih udruga, a ova koja je sebe nazvala nekakvom „koordinacijom“ daljinski je upravljana od jednog filmskog tajkuna bez filmografije, a koja, prema riječima mojih kolega, nema ni adrese. Među filmskim stvaraocima i djelatnicima brojni su branitelji, mnogi su dali i svoje živote za neovisnu, demokratsku i civiliziranu Hrvatsku. Od ‘91. naovamo skoro 2800 branitelja izvršilo je samoubojstvo. Uvjeravam vas da nitko od njih nije digao ruku na sebe zbog hrvatskog filma. Od sedam svojih cjelovečernjih filmova četiri sam posvetio upravo sudbinama hrvatskih branitelja. Ti filmovi obilaze svijet, šire bolne i dramatične istine o braniteljima i hrvatskoj stvarnosti. Svijet te filmove prepoznaje i nagrađuje. Nagrađuje ih i Hrvatska. Stoga se gnušam onih koji pod braniteljskom krinkom nastoje ostvariti svoje jeftine interese. Njima branitelji nisu ni u peti.

Stali ste u Hribarovu obranu, što ako se utvrde malverzacije i jeste li sigurni da ih nije bilo?

Iza mene je 35 godina filmskog stvaralaštva. S takvom širinom i iskustvom mogu kompetentno govoriti o razdoblju hrvatske kinematografije koje je označeno HAVC-om i Hribarovim djelovanjem. Tako plodna, stvaralački i financijski uspješna hrvatska kinematografija nikada nije bila. To je ono što ja Hribaru nikada neću zaboraviti. O onome što ne znam, ne mogu suditi. Legalist sam i zagovornik pravne i civilizirane države i neka čini ono što joj je posao. Nedvojbeno je da je u djelovanju HAVC-a bilo izvjesnih propusta. To je mlada i nova institucija i propuste treba ispravljati, a HAVC poboljšavati. Hrvoja poznajem dulje od dva desetljeća, njegovu prirodu i način života. Zna biti arogantan, samodopadan, ali mu istodobno nije stalo da se pod svaku cijenu sviđa svima. Iskren je i izgovara ono što misli i pritom zna prijeći granicu. Ne dijelimo iste političke nazore, ali nas povezuju etički. Uvijek je živio jednostavno, nije hohštapler. Imao sam prijepora i sukoba s njim, ali ga nikada nisam doživio nepoštenim i nemam nijedan razlog da mu ljudski ne vjerujem.

Što kažete na izjavu Z. Hasanbegovića da “Hribarova smjena nije dovoljna, da treba demontirati sustav kinematografije”?

Ta me je izjava gospodina Hasanbegovića osupnula. Čini mi se da jedan intelektualac takvo što nikada ne bi smio izgovoriti. To je prije svega izuzetno ohola izjava. Da je i stotinu puta bio ministar kulture, a ne samo nekoliko mjeseci, gospodin Hasanbegović kao povjesničar nema niti može imati cjelovite i široke spoznaje o hrvatskoj kinematografiji i njezinu ustroju da bi smio i mogao zagovarati njihovu demontažu.

Mislite li da je premalo filmova s tematikom Domovinskog rata i kako biste ocijenili dosadašnja ostvarenja?

Kao stvaralac, i sam osjećam odgovornost zbog toga. Žao mi je što u svom igranom opusu nemam film koji se izravnije bavi tom temom. Međutim, izrazito sam odgovoran, u filmove ne ulijećem tek tako, duboko ih promišljam i pripremam. Jednostavno, nisam naišao na dovoljno kvalitetan scenarij koji se slojevito i moćno bavi tom temom. Da takav postoji, sutra bih krenuo u takav film. Papagajski ponavljam kako mi je tema i sudbina vukovarske bolnice rijetko izazovan sadržaj. Od 90-ih naovamo snimljeno je nekoliko igranih filmova koji su se bavili Domovinskim ratom. Ako se mene pita, bilo bi mi draže da ih većina nije snimljena jer mi se čini da motivi onih koji su ih snimili nisu bili ni domoljubni ni stvaralački jer im je razina takva da ih se ja kao hrvatski filmski stvaralac, ali i kao Hrvat, sramim.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.