Znanstvenici upozorili na hitan problem sa zmijama otrovnicama: Ovo neće zaobići ni Hrvatsku

Zemlje s niskim prihodima u južnoj i jugoistočnoj Aziji, kao i dijelovi Afrike, bit će vrlo osjetljive na povećani broj ugriza zmija, prema nalazima objavljenim u časopisu Lancet Planetary Health. Studija je modelirala geografsku distribuciju 209 vrsta otrovnih zmija za koje se zna da uzrokuju hitne medicinske slučajeve kod ljudi kako bi se razumjelo gdje bi različite vrste zmija mogle pronaći povoljne klimatske uvjete do 2070. godine.

Dok će većina vrsta otrovnih zmija doživjeti smanjenje raspona zbog gubitka tropskih i suptropskih ekosustava, staništa za neke vrste kao što je zapadnoafrički gabonski poskok povećat će se do 250 posto, pokazalo je istraživanje. Također su upozorili da bi se rasprostranjenost europskih poskoka mogla i više nego udvostručiti do 2070., piše Guardian.

"Kako se sve više zemljišta pretvara u poljoprivredu i uzgoj stoke, to uništava i fragmentira prirodna staništa na koja se zmije oslanjaju", otkrio je autor studije Pablo Ariel Martinez s Federalnog sveučilišta Sergipe u Brazilu i Talita F. Amado iz Njemačkog centra za integrativnu biološku raznolikost u Njemačkoj.

FOTO: Unsplash (Ilustracija)

 'Moramo zaštititi ljude i okoliš'

"Međutim, neke opće vrste zmija, osobito one od medicinskog značaja, mogu se prilagoditi poljoprivrednim krajolicima i čak živjeti u određenim poljima usjeva ili stočnim područjima koja pružaju izvore hrane poput glodavaca. Naše istraživanje pokazuje da kada se zmije otrovnice počnu pojavljivati na novim mjestima, to je poziv da počnemo razmišljati o tome kako možemo zaštititi sebe i svoj okoliš", upozorili su autori studije. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da svake godine 1,8 do 2,7 milijuna ljudi ugrizu zmije otrovnice, što uzrokuje do 138.000 smrti i najmanje 400.000 amputacija i trajne invalidnosti.

WHO je 2017. kategorizirao zmijski ugriz kao zanemarenu tropsku bolest najvišeg prioriteta. "Sada konačno dobivamo bolji uvid u to kako će zmije izmijeniti svoju distribuciju s klimatskim promjenama, ali također postoji velika zabrinutost da će ugristi više ljudi ako dođe do visokih temperatura, jakih kišnih vremenskih prilika i poplava koje će razmještati zmije i ljude", rekla je znanstvenica iz WHO-ove skupine zanemarenih tropskih bolesti Anna Pintor.

UPOZORENJE 'Probudile su se' zmije, u Hrvatskoj su samo tri otrovnice, evo kako ih prepoznati

"Hitno moramo bolje razumjeti kako će to točno utjecati na to gdje će ljudi biti ugrizeni i koliko će ljudi biti ugrizeno, kako bismo se mogli pripremiti jer je ugriz zmije u biti sukob ljudi, životinja i okoliša. Modeliranje ne uzima u obzir kako će se sami ljudi prilagoditi/promijeniti klimatskim promjenama. Ali globalna studija bavi se prazninama u tome što znamo,” rekao je Soumyadeep Bhaumik, predavač medicine na Sveučilištu New South Wales u Sydneyu koji nije bio uključen u studiju. "Uostalom, međunarodne granice nisu za zmije, one su za ljude", dodao je.