Život u virtualnom svijetu: kako društvene mreže utječu na mlade (i one malo starije)?

Sve manje koristimo pozive da bismo nekoga pitali kako je ili nešto dogovorili, a sve više komunikaciju svodimo na tipkanje i poruke. Sve manje odlazimo na kave i druženja, a sve više takve aktivnosti mijenjamo videopozivima i višesatnim izmjenjivanjima kilometarskih poruka kako bi nekome predstavili sva ažuriranja u vlastitom životu.

Ovo vjerojatno nije prvi članak o utjecaju društvenih mreža na mentalno zdravlje kojega čitate, a zasigurno nije ni zadnji. O ovoj temi se toliko raspravlja da više ni sami nemamo volje čitati o nekim novim istraživanjima jer nas to ionako neće "spasiti" od masovnog izumiranja pravih druženja licem u lice.

Realno, to je i istina jer više nema smisla diskutirati o uvođenju zabrana korištenja društvenih mreža za mlade i kojekakvih nerealnih ograničenja, posebno ako uzmemo u obzir i činjenicu da se dio školske godine preselio na društvene mreže.

Ako već neke stvari moramo prihvatiti pod normalno, red je da o njima donesemo relevantne informacije nastale na temelju raznih znanstvenih istraživanja u posljednjih nekoliko godina. Do prije nekoliko godina, socijalna usporedba se uglavnom svodila na to da nam je bilo bitno koliko je susjedov travnjak zeleniji od našega. Danas ne gledamo susjedov travnjak, nego online profile ljudi iz cijeloga svijeta koji nam daju savjete kamo putovati, kako jesti, što raditi i kako živjeti.

Sve je to legitimno do onog trenutka kada postane zabrinjavajuće, a to se dogodi kada si krenete slagati životni kalendar prema odlascima na najekstravagantnije odmore ikad i beskonačnom dokazivanju da imate sretniju obitelj od svih ostalih na društvenim mrežama. A to vas natjecanje s drugima košta više od samog novca – košta vas vašeg mentalnog zdravlja.

Cijeli članak pročitajte na Krenizdravo.hr.