Ženska soba: Jedna od pet žena u Europi doživjela je neki oblik spolno uvjetovanog nasilja!

Na portalu Generacija.hr odlučili su saznati više o samom nasilju protiv žena u Hrvatskoj i o tome kako funkcionira Ženska soba koja djeluje već 20 godina. Odgovore su potražili kod Andree Domitrović Šmida, mag.psych, Marijane Senjak, psihologinje i psihoterapeutkinje iz Ženske sobe i dr.sc. Maje Mamula, psihologinje i koordinatorice Ženske sobe.

"Jedan od glavnih razloga za osnivanje organizacije specijalizirane za problematiku seksualnog nasilja je što je zbog tabua koji ova tema predstavlja u našem društvu, ostajala na marginama kao neprepoznata te nije postojala sveobuhvatna pomoć osobama koje su preživjele seksualno nasilje", započele su naše sugovornice iz Ženske sobe.

'Svjedočile smo raznim pozitivnim promjenama'

Dodale su kako je danas, nakon 20 godina postojanja, i dalje ovo jedina organizacija specijalizirana za problematiku seksualnog nasilja. Iako u zakonodavstvu ima pomaka, u praksi je situacija složena.

"I dalje je ovo tema o kojoj se rijetko progovara te su brojne društveno rasprostranjene predrasude vezane uz djecu i odrasle koji prežive nasilje, a usprkos širokoj rasprostranjenosti, najmanje je specijaliziranih organizacija i centara za rad na području seksualnog nasilja u regiji i u zemljama EU. Svjedočile smo raznim pozitivnim promjenama u zakonodavstvu, poput izmjena Kaznenog zakona u korist unaprjeđivanja položaja žrtava, ukidanja zastare za teška kaznena djela spolnog iskorištavanja i zloupotrebe djece, kao i razvijanje Protokola o postupanju u slučaju seksualnog nasilja, koji je inicirala i u njegovoj izradi aktivno sudjelovala Ženska soba", napomenule su i dodale:

"Međutim, u svakodnevnoj praksi i dalje je vidljiva nedosljedna i neujednačena provedba propisanih zakonskih odredbi o pravima žrtava seksualnog nasilja, kao i žrtava drugih kaznenih djela".

Pomoć i podrška ženama

Naše sugovornice su istaknule kako rezultati posljednjeg istraživanja Ženske sobe i partnera u projektu (Žrtve kaznenih djela u hrvatskom kazneno-pravnom sustavu – Rezultati istraživanja i iskustva iz prakse, 2023) ukazuju da i dalje nije prisutna standardizacija u postupanju sa žrtvama, u njihovom položaju, zaštiti i ostvarivanju prava žrtava kaznenih djela.

"Također, podaci provedenog istraživanja upućuju na potrebe učinkovite i pravovremene pojedinačne procjene potreba žrtava kaznenih djela, unaprjeđenje komunikacije sa žrtvama i poduzimanja adekvatnih mjera zaštite", rekle su nam.

Zanimalo nas je na koje sve načine Ženska soba pruža pomoć i podršku ženama. 

"U okviru Ženske sobe djeluje jedini specijalizirani Centar za žrtve seksualnog nasilja, gdje nam se osobe koje su preživjele neki oblik seksualnog nasilja obraćaju za pomoć i podršku", istaknule su naše sugovornice iz Ženske sobe.

Osobama koje im se obraćaju u okviru Centra pružaju različite usluge: psihološko savjetovanje (krizno, dugotrajno), psihoterapijski rad u proradi traumatskog iskustva, pravno savjetovanje uključujući i informiranje o pravima u okviru kaznenog postupka, podrška u postupku prijave seksualnog nasilja, priprema za sudski postupak, pratnja tijekom sudskog postupka na sve nadležne institucije u svojstvu osobe od povjerenja (pratnja u policiju, bolnicu, državno odvjetništvo, sud, Zavod), dostavljanje potrebnih podataka o žrtvi na zahtjev tijela koja provode pojedinačnu procjenu (policijskih službenika, državnih odvjetnika i sudaca), uz suglasnost žrtve, informiranje i savjetovanje za žrtvi bliske osobe, razvoj i tisak različitih edukacijskih i informativnih materijala namijenjenih osobama koje su preživjele seksualno nasilje.

Važno je napomenuti kako su sve usluge koje pružaju unutar Centra za žrtve seksualnog nasilja besplatne za osobe koje im se obraćaju.

"Navedene usluge prilagođavamo mogućnostima i potrebama svake osobe te ih je moguće provesti osobnim dolaskom u Centar, telefonskim putem te putem mail-a i online aplikacija. Prilagodljivost u načinu pružanja usluga nam omogućuje da djelujemo na području cijele Hrvatske te nam se obraćaju osobe i iz drugih gradova".

Centar za žrtve seksualnog nasilja

Centar za žrtve seksualnog nasilja osnovan je kako bi osobe koje su preživjele neki oblik seksualnog nasilja dobile besplatnu, pravodobnu i specijaliziranu pomoć stručnjakinja s dugogodišnjim znanjem i iskustvom u problematici seksualnog nasilja. Uz stalno zaposlene osobe, tim Centra čine i redovne vanjske suradnice i suradnici, stručnjaci i stručnjakinje u području prava i zdravstvene zaštite.

"Osobe nam se najčešće prvi puta obraćaju telefonskim putem ili putem mail-a te dogovaramo uključivanje u savjetodavni tretman sukladno individualnim potrebama. Sukladno prisutnoj problematici i procjeni psihičkog stanja, u dogovoru s osobom zakazujemo prvi termin. Dio naših klijentica je uključen u dugoročni tretman u obliku redovitog savjetodavnog ili psihoterapijskog rada u svrhu prorade preživljenog iskustva. Velik dio nam se također javlja zbog potrebe za kriznim zbrinjavanjem u situacijama neposredno nakon preživljenog iskustva seksualnog nasilja", rekle su nam Šmida, Senjak i Mamula iz Ženske sobe.

Napomenule su i to kako im se osobe koje se žele uključiti u savjetodavni tretman ili dobiti potrebne informacije mogu obratiti pozivom na savjetovališni telefon 01/6119-444 ili putem mail-a na [email protected] . 

Žene im se najčešće javljaju zbog silovanja

Zanimalo nas je koliko im se žena dosad obratilo za pomoć i podršku.

"U Centar za žrtve seksualnog nasilja nam se u 2022. godini obratilo 252 novoprijavljene osobe, a zajedno s već postojećim klijenticama/ima, ukupan broj osoba koje su se obratile Centru bio je 332, od kojih je 282 žene (85 %) i 50 muškaraca (15 %)", navele su naše sugovornice i dodale kako je ukupan broj pruženih usluga u ovom izvještajnom razdoblju je 2600, a vidljiv je porast od 25% u broju pruženih usluga s obzirom na 2021. godinu, u kojoj je pruženo 2076 usluga.

Najčešća problematika zbog koje im se osobe obraćaju vezana je uz kazneno djelo silovanja, uz koje je pružen i najveći broj usluga (43,9%).

"Osim navedenog, osobe nam se obraćaju zbog preživljenog seksualnog nasilja u djetinjstvu te kombinirane problematike nasilja u obitelji i seksualnog nasilja. Svim osobama pristupamo na holistički i multidisciplinaran način, što znači da se sukladno njihovim potrebama, mogu uključiti u savjetodavni tretman, primati pravnu pomoć i kontinuirano informiranje o pravima žrtava i koracima u kaznenom postupku, kao i pratnju osobe od povjerenja", napomenule su Šmida i Senjak.

Tijekom dugogodišnjeg rada iza sebe imaju brojne projekte, akcije i kampanje. Naime, Ženska soba od 2020. godine provodi edukacijski i prevencijski program protiv seksualnog nasilja za srednje škole "SNEP program" diljem Hrvatske.

"Seksualna edukacija i uz nju vezana prevencija seksualnog nasilja, uz druge elementarne društvene i institucionalne promjene, može u konačnici pridonijeti smanjenju seksualnog nasilja. S obzirom da se provođenje "SNEP programa" pokazalo iznimno korisnim i potrebnim, razvijen je novi program prevencije seksualnog nasilja za više razrede osnovnih škola naziva "Seksualno nasilje – edukacijski i preventivni program 2 – Junior (SNEP 2 – Junior)", naglasile su naše sugovornice i dodale kako je ovim projektom kroz prethodnu godinu ukupno održano 417 radionica za 3928 učenica i učenika viših razreda osnovnih škola.

Mreža podrške i suradnje

Ženska soba je također nositeljica novog ciklusa trogodišnjeg programa "Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela" (Mreža podrške i suradnje), kojeg financijski podržava Ministarstvo pravosuđa i uprave RH i kojim se dodatno doprinosi unaprjeđenju položaja žrtava i svjedoka/inja.

Program se provodi petu godinu za redom u partnerstvu sa sljedećih 10 organizacija civilnoga društva: Udruga za podršku žrtvama i svjedocima, Centar za građanske inicijative Poreč, Centar za podršku i razvoj civilnog društva DELFIN, DEŠA – Dubrovnik, Udruga HERA Križevci – za zaštitu i promicanje ljudskih prava, Informativno pravni centar, Ženska grupa Karlovac KORAK, S.O.S. Virovitica – savjetovanje, osnaživanje, suradnja, SOS telefon za žene žrtve nasilja Krapinsko–zagorske županije, Zagorje i Udruga ZvoniMir.

"Kao neke od posebnih uspjeha tijekom 2022. godine, ističemo proširenje djelovanja Mreže na područje 4 nove županije, ostvarenih 3973 savjetovanja za 1099 korisnica i korisnika u vidu pruženih usluga psihološkog i pravnog savjetovanja, informiranja žrtava kaznenih djela o njihovim pravima i osiguravanja pratnji na sud u svojstvu osobe od povjerenja, s ciljem smanjenja rizika sekundarne viktimizacije žrtava", istaknule su psihologinje iz Ženske sobe.

Poražavajući podaci

Zanimalo nas je kakva je trenutna situacija po pitanju nasilja nad ženama u Hrvatskoj. Iz Ženske sobe ističu da je prema podacima Ujedinjenih naroda i Svjetske zdravstvene organizacije gotovo jedna od tri žene na svijetu (27%) i jedna od pet žena u Europi (21%) u dobi od 15 do 49 godina doživjela neki oblik rodno uvjetovanog nasilja od strane intimnog partnera. Ako govorimo o seksualnom nasilju, podaci Vijeća Europe ukazuju da 1 od 5 djece tijekom života doživi neki oblik seksualnog nasilja, dok 1 od 5 žena te 1 od 71 muškarca doživi silovanje u odrasloj dobi.

"Praćenje trenda rasprostranjenosti rodno uvjetovanog nasilja u Hrvatskoj kompleksniji je zadatak no što se čini na prvi pogled. Prije svega, nedostaju recentnija istraživanja na reprezentativnom nacionalnom uzorku o rasprostranjenosti nasilja u obitelji. Drugi ključni problem je zakonodavni okvir, prema kojem je u Hrvatskoj nasilje u obitelji prepoznato i kao prekršaj i kao kazneno djelo. To znači da je ključno sagledati i statistiku slučajeva nasilja u obitelji procesuiranih prema Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji (prekršaji) i prema Kaznenom zakonu (kaznena djela). Međutim, iz navedenih brojki teško je steći vjerodostojnu sliku koja odražava stvarnu rasprostranjenost rodno uvjetovanog nasilja u Hrvatskoj, s obzirom na to da se radi o problematici koje karakterizira nizak broj prijava i veliki udio tamnih brojki, gdje poražavajući podaci ukazuju da na jedno prijavljeno silovanje dolazi 15 do 20 neprijavljenih slučajeva", istaknule su naše sugovornice iz Ženske sobe.

Dodale su kako žrtve često ne vjeruju u učinkovitost institucija jer su se susrele s dugotrajnim postupcima i blagim kaznama za počinitelje, koje se izriču bliže zapriječenom minimumu nego maksimumu i time ne odvraćaju na učinkovit način druge osobe koje slično razmišljaju o počinjenju seksualnog nasilja.

"Nužno je kontinuirano raditi na unaprjeđenju ženskih ljudskih prava i zaštite od svih oblika rodno uvjetovanog nasilja jer jednom dosegnuti standardi zaštite zahtijevaju stalno praćenje u njihovoj primjeni u praksi".

Za kraj su uputile poruku žrtvama nasilja, ali i onima koji kroje politiku.

"Važno je zapamtiti kako osoba koja doživljava ili je preživjela nasilje nije kriva za zlostavljanje kojem je bila izložena i da za nasilje nema opravdanja. Drugim riječima, nasilnici su odgovorni i krivi za svoja djela. Ono što je najvažnije za život osobe koja je preživjela seksualno nasilje je vraćanje kontrole – kontrole u njen privatni život, nad njenom seksualnošću, svakodnevnim rutinama i pravdom koju želi postići. Bitno je razumjeti da je oporavak moguć, da traje neko vrijeme i da nije slučajan proces. On ima svoje prepoznatljive faze kroz koje mogu prolaziti većina preživjelih i te faze se međusobno isprepliću. Osim stručne pomoći, ključni doprinos u oporavku preživjelim osobama, može dati i podrška njihove okoline te njihovi vlastiti načini pomoći i samopomoći

Kako bi uistinu senzibilizirali javnost na problematiku seksualnog nasilja, kao i unaprijedili položaj žrtava seksualnog nasilja, važno je uložiti resurse u uvođenje preventivnih programa u odgojno obrazovne ustanove preko cjeloživotnog obrazovanja, uključujući i akademsko obrazovanje, uvođenje sustavnih i kontinuiranih edukacija o problematici seksualnog nasilja u pravosudni, zdravstveni i sustav socijalne skrbi. Također, potrebno je primjenjivati kazne propisane zakonima bliže njihovom maksimumu, u cilju ukazivanja na težinu kaznenih djela seksualnog nasilja i potencijalno odvraćanje od budućih počinjenja", poručile su za Generaciju Šmida, Senjak i Mamula iz Ženske sobe.

*Tekst je objavljen u sklopu projekta "Žene u 21. stoljeću- je li jednakost nedostižna?" kojeg financira Agencija za elektroničke medije.