Zelena akcija: 'Borimo se za smanjenje otpada, ponovnu uporabu i popravke, a mladi su važan dio naših akcija'

Ova nevladina, nestranačka i neprofitna organizacija osnovana je 1990. godine, sa sjedištem u Zagrebu. Svojim radom žele doprinijeti unaprjeđenju sustava zaštite okoliša na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini tako da potiču promjene kroz kampanje, nenasilne direktne akcije, projekte, sudjelovanje javnosti u donošenju odluka i slično.

U intervjuu za Generaciju Ana-Marija Mileusnić, voditeljica kampanje protiv zagađenja plastikom, govorila nam je o interesu mladih u Hrvatskoj za okoliš i zelene teme, što sve Zelena akcija čini po pitanju edukacije o ekološkim temama, koje akcije i inicijative provode kako bi očuvali okoliš i širili svijest o klimatskim promjenama, kako smanjiti plastični otpad i poticati pozitivne te koja je poruka mladima vezano uz brigu za okoliš.

Koliko su mladi u Hrvatskoj, ali i šire, upoznati sa zelenim temama?

Mladi u Hrvatskoj su upoznati sa "zelenim temama", klimatskom krizom i njezinim posljedicama. No, nisu organizirani te samo rijetki imaju sustavno shvaćanje okolišne problematike. Ono što također izostaje jest građansko obrazovanje i osnaživanje mladih za sudjelovanje u odlukama koje se tiču njihovih svakodnevnih života i života u budućnosti. Politička aktivnosti mladih općenito gotovo da i ne postoji, stoga nije iznenađujuće da je, primjerice, hrvatski dio pokreta mladih za klimu, Fridays For Future, nakon nekoliko više ili manje uspješnih mobilizacija prestao sa svim aktivnostima.

U ostatku Europe situacija taj se pokret širi na različite grane koje se razlikuju prema ciljevima i taktikama, ali u središtu je građanski aktivizam i akcije građanske neposlušnosti. U odnosu na ostatak Europe, iz vlastite perspektive bih rekla da je moj dojam da su mladi poprilično inertni, apatični te da ne smatraju kako svojim djelovanjem mogu postići promjenu, a ono za što mare su stvari koje se tiču isključivo njihovog neposrednog života, bez projekcije budućnosti, sistemske analize i političke motivacije.

Na koje sve načine Zelena akcija educira mlade o ekološkim temama?

Zelena akcija bavi se radom s mladima te nastoji organizirati treninge i edukacije barem jednom godišnje, a pored toga kontinuirano šalje mlade aktiviste i aktivistkinje na dodatne treninge i radionice u ostatku Hrvatske, regiji i inozemstvu. Aktivistička grupa Zelene akcije zadnjih deset godina potpuno volonterski organizira Okolišni filmski festival čiji je sav sadržaj besplatan i premda je namijenjen široj publici, putem atraktivnog sadržaja (interaktivnih radionica, nagrađivanih filmova i diskusija) privlači i mladu publiku koja se nakon takvog iskustva često priključi i organizacijskom timu iduće godine. Posljednjih nekoliko godina glavni vizual i dizajn osmišljavaju učenici srednjih umjetničkih škola (Škola primijenjene umjetnosti i dizajna iz Zagreba i Škola za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok) te se putem procesa izrade dizajna ujedno i educiraju o specifičnim temama, ovisno o temi festivala. Surađujemo s učenicima i učenicima te njihovim nastavnicima.

Aktivistička grupa Zelene akcije članica je i dio upravnog odbora mreže Young Friends of the Earth Europe putem koje se mlađe članice i članovi grupe educiraju, putuju i umrežuju s kolegama i kolegicama klimatskim aktivistkinjama iz cijele Europe, ali i šire. Pored toga, već dulje od desetljeća postoji i Jesenski-eko seminar koji je edukativan program Zelene akcije namijenjen približavanju tema kojima se bavi i kampanjama koje provodi Zelena akcija, a koji trenutno želimo ponovno osmisliti kako bi privukla što veći broj mladih. Na kraju takve edukacije nastojimo ponuditi i vikend radionicu na kojoj uz neku temu obrađujemo i naprednije aktivističke prakse i prakse organiziranja.

FOTO: Zelena akcija

Kakve sve inicijative provodite? Educirate li i nastavnike u školama?

Da, Zelena akcija je također članica GOOD inicijative – za sustavno i kvalitetno uvođenje odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo u odgojno-obrazovni sustav – te sudjeluje u edukaciji nastavnika koji temu klimatskih promjena moraju obraditi u sklopu svojih predmeta. Sve edukacije Zelene akcije vode se principima društvene, ekonomske i okolišne, odnosno klimatske pravde te su takve teme zastupljene i u našim publikacijama namijenjenima svima zainteresiranima za klimatski, ali i ostale vrste aktivizma.

Važno je prepoznati kako je Zelena akcija kao "najzeleniji" lifestyle promovira aktivizam, odnosno promjenu iz pasivnog promatranja u aktivno djelovanje. On kao takav sasvim sigurno sadrži i dio toga da "živimo onako kako pripovijedamo", ali za razliku od isključivo kozmetičkih promjena ponašanja (npr. korištenje štednih žarulja ili kupovanje hrane s organskim certifikatom) ima puno veći transformativni potencijal jer nas osnažuje i daje nam moć koju nam opresivni sustav konstantno poriče i oduzima. Tako da većina naših edukativnih aktivnosti obrađuje teme poput odnosa moći, odnosa globalnog Sjevera i juga, ali i posljedica koje su kapitalistički i patrijarhalni sustav, kolonijalizam i ideja neograničenog ekonomskog rasta donijeli čovječanstvu.

Što se tiče lifestyle edukacija, tu prvenstveno polazimo od zajednice kao osnovne jedinice društva te su sve aktivnosti koje nudimo organizirane "od zajednice za zajednicu", a najčešće su vezane uz smanjenje otpada, ponovnu uporabu i popravke, a mladi su važan dio takvih zajednica i korisnici – ali i volonteri.

Najpoznatiji primjer je javni volonterski servis za popravak bicikala naziva Biciklopopravljaona, gdje se uče vještine popravaka koje produljuju životni vijek, u ovom slučaju bicikala, i time smanjuju potrebu za proizvodnjom i kupovinom novog. Slična aktivnost je i tzv. "Swap party", odnosno zabava razmjene odjeće, obuće i modnih dodataka s ciljem borbe protiv konzumerizma, smanjenja kupovine i nastanka otpada, a od ove jeseni planiramo pomoći u uspostavljanju volonterskog kolektiva okupljenog oko popravaka tekstila. Pored toga, surađujemo i s udrugama mladih i za mlade, kao i sa sveučilištima pri kojima provodimo različite edukativne ali i volonterske programe.

 FOTO: Zelena akcija

Smatrate li da je mladima otežan pristup informacijama o klimatskim promjenama?

Putem sustava formalnog obrazovanja sasvim sigurno se govori o klimatskim promjenama, ali govori se kao da je riječ o nekakvom hermetičnom stanju na koje nitko od nas nema utjecaja. Također, Internet je prepun dezinformacija, lažnih informacija i teorija zavjere, a mladi u Hrvatskoj nisu na razini visoke medijske pismenosti te vjerujem da im je teško, pogotovo što se tiče vjerodostojnosti informacija.

Ono što je problematično jest to što se taj problem često predstavlja kao problem vrlo tehničke naravi i znanstvene podloge, a rijetko se o njemu govori iz perspektive pravde i potencijalnog djelovanja koje zagovara sustavne promjene. Rekla bih da naš cijeli obrazovni sustav mladima otežava ne sam pristup, već baratanje informacijama.

Možete li nam predstaviti vašu udrugu i glavne projekte?

Zelena akcija je nevladino, nestranačko, neprofitno i dobrovoljno udruženje građana i građanki za zaštitu okoliša, osnovano 1990. godine, sa sjedištem u Zagrebu. Svojim radom želimo doprinijeti unaprjeđenju sustava zaštite okoliša na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini tako da potičemo promjene kroz kampanje, nenasilne direktne akcije, projekte, sudjelovanje javnosti u donošenju odluka i slično. Cilj našeg djelovanja je zaštita okoliša i prirode te poticanje razvoja prema niskougljičnom društvu pri čemu se vodimo principima društvene pravde i sistemske promjene. Najveću pažnju pridajemo aktivnostima usmjerenima na poticanje sudjelovanja javnosti u donošenju odluka o okolišu te na poboljšanje kvalitete života u Hrvatskoj.

Također, dijelimo informacije, iskustvo i stručnost u području zaštite okoliša drugim udrugama, pojedincima/kama, zajednicama, školama, itd. u Hrvatskoj i šire.

Kako smanjiti otpad od jednokratne plastike?

Otpad od jednokratne plastike možemo smanjiti izbjegavanjem kupovine proizvoda od jednokratne plastike ili proizvoda zapakiranih u jednokratnu plastičnu ambalažu – dakle boljim planiranjem, ponovnom uporabom, ali i političkim djelovanjem. To djelovanje svakako mora krenuti od nas samih, ali nikako ne bi smjelo stati s nama, inače i naše ponašanje nema svrhu. Same ne možemo puno promijeniti, ali udruženi u zajednicu koja takve stvari uzima u obzir, možemo napraviti puno više.

Primjerice, grupa prijatelja kojima za druženje ne pada napamet kupovati štetne jednokratne plastične čaše već se organiziraju tako da svatko ponese nekoliko svojih višekratnih ili prenamijenjene teglice za zimnicu. Ili primjerice, grupa koja razmjenjuje ideje o tome kako izraditi vlastitu kozmetiku ili nabaviti ju od onih koji imaju više vremena i sredstava za njihovu izradu. Napisati zajedničko pismo lokalnom trgovcu ili ugostitelju koji koristi štetnu ambalažu, obratiti se gradu ili općini, bilo što! To su sve načini na kojima možemo smanjiti plastiku na sustavnoj razini i imati veći odjek. Ali ako se za početak samo sjetimo uvijek sa sobom nositi višekratnu bočicu za vodu, platneni ceker i vrećice za rinfuzu, to bi bilo idealno!

Srpanj bez plastike

Možete li nam približiti inicijative po tom pitanju koje podržavate? Kako je prošlo događanje na Ribnjaku ‘Srpanj bez plastike’?

Što se tiče ovogodišnjeg događanja u Art Parku, kao i prethodnih godina prošlo je i više nego uspješno. Program se sastojao od izložbe razglednica naziva "Plastika naša svagdašnja", performansa "Žongliranje kružne ekonomije", edukativnog kviza o jednokratnoj plastici s vrijednim nagradama za ponovnu uporabu te projekcije filma "Priroda: Sva prava pridržana". Izvedeni performans planiramo i snimiti tako da široj publici može biti dostupan i u digitalnom obliku.

FOTO: Zelena akcija

Koliko se plastičnih vrećica proizvede u Hrvatskoj na godišnjoj razini i kako stojimo po pitanju recikliranja otpada?

Hrvatskoj se, prema podacima Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, godišnje proizvede 3.365 tona plastičnih vrećica za nošenje. Usprkos zabrani stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica, njihova upotreba je i dalje vrlo raširena te oni odgovorni za to ne snose nikakve legalne posljedice. Problem je u tome što se one iznimno teško prikupljaju (jer zbog svojih svojstava često cure i kruže u okolišu) te iznimno teško recikliraju.

Što se tiče recikliranja i problema s jednokratnom plastikom, važno je za naglasiti kako je plastiku nemoguće reciklirati tim tempom niti tu količinu otpada koji se stvara (a kada je moguće je iznimno skupo), već se prvenstveno mora gledati na to kako da se jednokratna plastika zamijeni višekratnim predmetima i cijelim sustavima koju podupiru njihovo korištenje, kako bi se što manje izrabljivalo.

Koja je vaša poruka svim mladima u Hrvatskoj?

Poruka je da često nismo niti svjesni što imamo, dok to ne izgubimo. Svaka rijeka, potok, stablo, planina, livada – svako biće i svaka zajednica imaju svoju intrinzičnu vrijednost i svoju priču. Sve smo jednako vrijedne i naša je dužnost, ali i odgovornost ne živjeti tako da svojim lagodnim privilegiranim životima uništavamo i povrjeđujemo živote drugih.

Isto tako, ne smijemo dopustiti drugima da si to uzimaju za pravo. Iskoristimo naše privilegije i borimo se svijet koji je pravedan i uključiv prema svim bićima!

*Tekst je objavljen u sklopu projekta "Zeleno nije samo moda!" kojeg financira Agencija za elektroničke medije.