Znanstvenici otkrili zašto se pandemije stalno vraćaju: Sve je počelo s notornom bolesti

U 1980-ima imali smo HIV/AIDS, zatim nekoliko pandemija gripe, SARS, a posljednja pandemija, koja se još uvijek vraća, je Covid-19. Postavlja se pitanje zašto se to događa i postoji li nešto što možemo učiniti da spriječimo buduće pandemije? Zdravi, stabilni ekosustavi pružaju usluge koje nas održavaju zdravima, poput opskrbe hranom i čistom vodom, proizvodnje kisika i stvaranja zelenih površina dostupnima za našu rekreaciju i dobrobit.

Još jedna ključna usluga koju ekosustavi pružaju je regulacija bolesti. Kada je priroda u ravnoteži, s predatorima koji kontroliraju populacije biljojeda, a biljojedima koji kontroliraju rast biljaka, teže je za patogene da se pojave na način koji uzrokuje pandemije. No, kada se ljudske aktivnosti poremete i dovedu u ravnotežu ekosustave, kao što su klimatske promjene i gubitak bioraznolikosti, stvari krenu po zlu.

Na primjer, klimatske promjene utječu na brojnost i rasprostranjenost biljaka i životinja. Komarci koji prenose bolesti mogu se preseliti iz tropskih krajeva u ono što je nekada bila umjerena klima kako se planet zagrijava i mogu zaraziti više ljudi u mjesecima koji su inače slobodni od bolesti.

FOTO: Unsplash

Problematika gubitka bioraznolikosti

Gubitak bioraznolikosti može imati slične učinke prekidanjem prehrambenih lanaca. Kad su rančeri krčili šume u Južnoj Americi za ispašu svoje stoke u prvoj polovici 20. stoljeća, sićušni vampirski šišmiši koji žive u šumi i hrane se krvlju odjednom su dobili gomilu velikih sjedilačkih životinja kojima su se hranili.

Ovi šišmiši nose virus bjesnoće, koji uzrokuje smrtonosne infekcije mozga kod ugrizenih ljudi. Iako je broj smrtnih slučajeva od bjesnoće koju prenose šišmiši sada dramatično pao zbog programa cijepljenja u Južnoj Americi, bjesnoća uzrokovana ugrizima drugih životinja i dalje predstavlja globalnu prijetnju.

Virus HIV-a je, na primjer, prvo ušao u ljudsku populaciju od majmuna koji su zaklani za hranu u Africi, a zatim se proširio globalno putem putovanja i trgovine. U međuvremenu se smatra da su šišmiši izvorni rezervoar virusa koji je izazvao pandemiju COVID-a, koja je do danas ubila više od sedam milijuna ljudi. U konačnici, sve dok se učinkovito ne pozabavimo neodrživim utjecajem koji imamo na naš planet, pandemije će se nastaviti događati.

FOTO: Unsplash

Kako riješiti problem?

Čimbenici kao što su klimatske promjene, gubitak bioraznolikosti i drugi globalni izazovi krajnji su (na visokoj razini) uzrok pandemija. Rješavamo pandemije izolacijom, nošenjem maski, društvenim distanciranjem i cijepljenjem, odnosno svim mjerama kojima se nastoji zaustaviti širenje virusa. No, obraćamo manje pozornosti na rješavanje krajnjih uzroka pandemija.

U međuvremenu, raste svijest o važnosti usvajanja pristupa "planetarnog zdravlja" za poboljšanje ljudskog zdravlja. Ovaj se koncept temelji na razumijevanju da ljudsko zdravlje i ljudska civilizacija ovise o procvatu prirodnih sustava i mudrom upravljanju tim prirodnim sustavima. Pristup planetarnom zdravlju ima prednost istovremenog poboljšanja zdravlja okoliša i zdravlja ljudi.

Poljoprivreda se može prilagoditi klimatskim promjenama, rudarenje litija sasvim sigurno ne

Ohrabreni smo sve većim prihvaćanjem predavanja o konceptima planetarnog zdravlja u znanostima o okolišu, humanističkim i zdravstvenim znanostima na mnogim sveučilištima. Kako klimatske promjene, gubitak bioraznolikosti, raseljavanje stanovništva, putovanja i trgovina nastavljaju povećavati rizik od izbijanja bolesti, ključno je da planetarni upravitelji budućnosti bolje razumiju kako se uhvatiti u koštac s krajnjim uzrocima koji pokreću pandemije, piše Science Alert.