Vraćaju se notorne bolesti na koje su mnogi zaboravili: Riječ je o tihoj pandemiji

Svi znaju za penicilin. Jedan je od najpropisivanijih lijekova na svijetu. I tu leži problem. Penicilin je bio prvi antibiotik, otkriven 1928. Revolucionirao je zdravstvo, piše dr. Hans Henri P. Kluge, regionalni direktor WHO-a za Europu Pacijenti više nisu morali umirati ili se suočavati s amputacijom udova zbog manjih bakterijskih infekcija. Spašeni su milijuni života, a od tada su razvijeni deseci drugih antibiotskih lijekova.

Ali sada smo na prekretnici. Te "manje" infekcije ponovno postaju opasne po život. Puno infekcija postaje sve teže liječiti, dok su medicinski postupci poput kirurgije i kemoterapije postali mnogo rizičniji. Tijekom proteklih desetljeća puno bakterija razvilo je otpornost na antibiotike. To je prirodan proces koji se s vremenom događa kroz genetske promjene u bakterijama.

Međutim, proces ubrzavaju ljudi neodgovornom upotrebom, primjerice kada prekinete liječenje antibioticima prije završetka propisane kure i pogrešnom dijagnozom, npr. kada vam liječnik propiše antibiotike za virusnu infekciju na koju antibiotici nemaju učinka. To se zove antimikrobna rezistencija i jedna je od najvećih prijetnji javnom zdravlju u današnjem svijetu.

FOTO: Pixabay

Tiha pandemija

Medicinski pomaci napravljeni tijekom prošlog stoljeća poništavaju se pred našim očima, ali još uvijek, ova "tiha pandemija" dobiva vrlo malo pozornosti izvan područja javnog zdravstva. Već znamo da je antimikrobna rezistentnost izravno odgovorna za više od milijun smrtnih slučajeva godišnje i neizravno povezana s pet milijuna smrtnih slučajeva na globalnoj razini. Slikovitije, ova situacija opterećuje zdravstveni sustav kao gripa, tuberkuloza i HIV/AIDS zajedno.

Ovim tempom, ako se ništa ne promijeni, do 2050. više od 10 milijuna ljudi umirat će zbog otpornosti na bakterije svake godine u svijetu, piše Kluge za Euronews. Međutim, poznato je što bismo trebali učiniti da ovu krizu zaustavimo. Prošle su se godine 53 zemlje članice Regionalnog ureda za Europu WHO-a (s područja europskog kontitenta) složile s Mapom djelovanja 2023.-2030., dajući prioritet aktivnostima u regiji. 

U tom dokumentu navodi se potreba smanjenja broja infekcija koje se moraju liječiti antibioticima raznim kontrolnim mehanizmima, rutinskih cijepljenjima, osiguranje zdravstvene ispravnosti vode te dobre sanitarne prakse posebno u bolnicama i ostalim zdravstvenim službama. Zatim, potrebno je smanjiti upotrebu antibiotika kod ljudi, životinja, ali i u poljoprivredi, te je potrebno više dijagnostičkih ispitivanja kako bismo osigurali ciljano liječenje. 

FOTO: Pixabay

Imamo izbor

Zdravstveni radnici trebaju odgovarajuću obuku i podršku kako bi slijedili smjernice utemeljene na dokazima za propisivanje antibiotika. Treće, moramo jedni druge držati odgovornima koristeći jasne ciljeve. Mjerljivi ciljevi omogućuju nam da usmjerimo svoje napore i resurse na ključna područja, motivirajući vlade, pružatelje zdravstvenih usluga i organizacije na djelovanje. Četvrto, potrebna su partnerstva s vladama, farmaceutskom, poljoprivrednom i prehrambenom industrijom, akademskom zajednicom i civilnim društvom.

Većina velikih farmaceutskih tvrtki povukla se iz istraživanja i razvoja antibiotika jer su antibiotici često manje isplativi od drugih lijekova. Ali novi antibiotici su očajnički potrebni kako bi se suzbila "katastrofalna prijetnja" rastuće antimikrobne rezistentnosti. Međutim, samo subvencioniranje istraživanja neće riješiti ovaj problem. Također, potrebno je ojačati angažman zajednici i podići javnu svijet o ovom problemu.

Veliki zdravstveni problem: 'Smrt zbog ovog bizarnog razloga samo će rasti'

Dok se čeka na sastanak na visokoj razini o antimikrobnoj otpornosti ovog mjeseca na marginama 79. zasjedanja Opće skupštine UN-a, pozivam na povećano globalno vodstvo, predanost, djelovanje i solidarnost. Imamo izbor: biti generacija koja poduzima konačne mjere protiv ovog problema, čuvajući svoje zdravlje i zdravlje budućih generacija ili biti generacija koja je prokockala priliku pred nama, potencijalno ugrozivši modernu medicinu kakvu poznajemo, napisao je Kluge.