U društvu nešto ne štima: Tanka je granica iz umjerenog u neumjereno, a zatim u nedopušteno

Alkoholičarem se može nazvati svaka osoba koja pije više nego što je u nekoj određenoj sredini to socijalno prihvaćen običaj, a pod kroničnim alkoholičarom podrazumijeva se ona osoba koja trajno i prekomjerno pije alkoholna pića.

Takva ovisnost o alkoholu dovodi do psihičkih poremećaja ili oštećenja vlastitog fizičkog i psihičkog zdravlja. Za alkoholičara su karakteristična dva oblika ovisnosti. Jedan je gubitak mogućnosti apstinencije pri čemu alkoholičari niti jedan dan ne mogu apstinirati odnosno suzdržati se od alkohola, a čim to pokušaju ili ih prilike na to prisile kao što su odlazak u zatvor ili u bolnicu, tada se javljaju dobro poznati simptomi apstinencije.

Drugi oblik je fenomen gubitka mogućnosti kontrole. To znači da takav alkoholičar može apstinirati, ali čim popije čašu bilo kojeg alkoholnog pića, izgubi mogućnost kontrole i pije do “besvijesti".

FOTO: Pixabay

Alkoholizam je ‘obiteljska bolest’

Pretjerano pijenje ne pogađa samo pojedinca već i njegovu obitelj, radnu okolinu te prijatelje i vrlo brzo dolazi do problema. Zbog dugotrajne i prekomjerne upotrebe alkohola dolazi do oštećenja organizma, ali i poremećaja tjelesnih i psihičkih funkcija pojedinca koji pije alkohol.

Tako dolazi do oštećenje probavnog sustava, pogotovo jetra i gušterače, oštećenja srčano-žilnog sustava, oštećenja endokrinog sustava uključujući i nastanak šećerne bolesti, smanjenje libida i neplodnosti u muškaraca, disfunkcije jajnika kod žena, nastanak metaboličkih poremećaja vezano za avitaminoze i hormonalne promjene, kožnih promjena odnosno suhe kože, hiperkeratoze, seboroičnog dermatitisa, eritema dlanova, raznih oblika karcinoma primjerice usne šupljine, grla, jednjaka, jetre, debelog crijeva, oštećenja živčanog sustava i odumiranja moždanih stanica u kori mozga sve do alkoholne demencije, oštećenja malog mozga i smetnje ravnoteže i drhtanja prstiju, oštećenja perifernih živaca što dovodi do nesigurnog hoda i paralize, alkoholne epilepsije te psihičkih poremećaja poput depresije, alkoholne psihoze, anksioznosti, neurotskih poremećaja i delirija.

Često se za alkoholizam ističe da je “obiteljska bolest”. Dr. med. Irenu Primorac Bošnjak, spec. psihijatrije, voditeljicu Odjela za mentalno zdravlje ZZJZ Dubrovačko-neretvanske županije pojasnila je o čemu je zapravo riječ.

FOTO: Pixabay

'Nitko ne postaje ovisnik slučajno'

"Obitelj ima veliku ulogu u nastanku alkoholizma i u podržavanju ovisnosti. Nitko ne postaje ovisnik slučajno. Ovisno o tome kakav je bio odnos roditelja prema djetetu, kakav je bio njihov međusobni odnos, koliko je bilo djece u obitelji, kojeg su spola, koje dijete je po redu, formira se osnova ličnosti. Na njezino daljnje oblikovanje imaju utjecaj okolnosti života, eventualne traume, uzori s kojima se dijete identificiralo, odgojni stil roditelja i sl.", rekla je.

"No, ne samo da je obitelj povezana s nastankom ovisnosti već i s njenim održavanjem. Upravo zbog patologije koja je dovela do razvoja ovisničkog tipa ličnosti, ostali članovi obitelji nesvjesno podržavaju ovisnog člana. Teško da će liječenje biti uspješno ako nije uključena cijela obitelj. Nažalost, obitelj dugo vremena troši energiju na skrivanje problema ili negaciju da problem uopće postoji”, rekla je doktorica.

Alkoholizmu sve više pridonosi i činjenica da se spušta dob osoba koje počinju piti alkohol.

FOTO: Pixabay

'To je činjenica koja nas zabrinjava'

"Nažalost granica početka konzumiranja alkohola se spustila na završne razrede osnovne škole pa je tako 42,5% učenika i 44% učenica u dobi od 15 godina iskusilo pijanstvo barem jednom u životu, a 66 posto učenika i 70 posto učenica u dobi od 15 godina je konzumiralo alkohol. U tim godinama pripadnost grupi je strahovito važna. Jedan dio mladih počinje piti jer žele pripadati grupi, odnosno ne mogu podnijeti da ih grupa odbaci. Sve veći broj mladih opijanje i konzumiranje droga s psihostimulativnim djelovanjem doživljava kao način zabave. Kako neki od njih navode, ne znaju se opustiti niti naći zadovoljstvo u bilo čemu ako nisu pijani i nadrogirani. To je činjenica koja bi nas trebala zabrinuti. Očigledno da u društvu nešto krupno ne štima”, istaknula je dr. med. Primorac Bošnjak.

Razlog zašto sve više mladih pije alkohol je i u činjenici što im je alkohol dostupan na svakom koraku. Iz raznih vrsta medija bombardirani su reklamama o alkoholu.

Doktorica je odgovorila da “svakako da reklamiranje alkohola ne doprinosi smanjenju problema, mada zabrana reklamiranja sigurno neće riješiti problem alkoholizma”.

FOTO:  Pixabay

Odgojni stil

"Upozorila bih roditelje da prezaštitnički odgojni stil nije dobar, jer oblikuje mentalno krhke osobe, koje su sklone različitim mentalnim poremećajima, pa tako i alkoholizmu. Zadaća roditelja nije da dijete apsolutno zaštiti od frustracija i ispuni mu svaku želju, jer u konačnici to je i nemoguće".

Osjetila nas mogu prevariti: Halucinacije su posljedica neke druge bolesti

"Roditelj treba dijete naučiti nositi se s frustracijama i naći zadovoljstvo u običnim stvarima. Uživanje djeteta ne doseže točku zasićenja u kojoj dijete gubi potrebu za daljnjim uživanjem. Naprotiv, događa se upravo suprotno – što dijete više uživa postaje sve teže naći nešto što će mu stvoriti uživanje i lako prelazi granicu iz umjerenog u neumjereno, a zatim u nedopušteno i štetno”, zaključila je dr. med. Irena Primorac Bošnjak.

*Tekst je nastao u okviru projekta ”Mentalno zdravlje u službi sretnijeg društva” kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.