TERAPIJA ANTITIJELIMA Studija pokazala slabe rezultate u liječenju Covid bolesnika

Rezultati studije objavljeni u petak u časopisu British Medical Journal (BMJ) ukazuju na to da rekonvalescentna plazma, kojom se antitijela iz krvi osoba koje su preživjele Covid-19 daju zaraženim osobama, nije uspjela smanjiti stopu smrtnosti ni u većoj mjeri zaustaviti razvoj težeg oblika bolesti.

Terapija se sastoji u tomu da se iz krvi pacijenta koji je preležao virus izolira njezin tekući dio, a zatim se, daljnjim procesom, izvlači serum bogat antitijelima - proteinima koji se vezuju za patogene u tijelu te su ih sposobni uništiti. Primjena rekonvalescentne plazme koristila se i prije nešto više od jednog stoljeća, u vrijeme pandemije španjolske gripe 1918.

Indijska regulatorna tijela i američki FDA odobrili su upotrebu plazme u pojedinim hitnim slučajevima na osobama kod kojih su se kao posljedica korona virusa razvile teške posljedice.

Rezultati studije provedeni na više od 400 hospitaliziranih pacijenata s Covidom-19 ne idu u prilog dosadašnjim podacima o liječenju, koje je američki predsjednik Donald Trump u kolovozu nazvao "povijesnim napretkom". 

Ostale države, među kojima i Britanija, prikupljaju doniranu plazmu da bi je, ako se pokaže učinkovitom, upotrijebili na većem broju oboljelih.

"Naša je studija pokazala određen, premda slab učinak kada je posrijedi brzina kojom su se pacijenti 'uspijevali riješiti' virusa, no taj je postupak bio nedostatan da bismo mogli reći da je zamijećen značajniji oporavak pacijenata od bolesti. Jednostavno, nismo zamijetili kliničku korist u pacijenata koje smo liječili od Covida-19", rekao je Simon Clarke, stručnjak za staničnu mikrobiologiju na britanskom sveučilištu u Readingu.

Indijski su znanstvenici studiju proveli na 464 odrasle osobe s potvrđenom zarazom Covidom-19 umjerenog intenziteta, koje su između travnja i srpnja primljene u bolnice širom Indije. Pacijenti su podijeljeni u dvije skupine - jedna je primala dvije transfuzije rekonvalescentne plazme u razmaku od 24 sata uz uobičajenu medicinsku skrb u ovakvim situacijama, a kontrolna skupina u rečenom je razdoblju imala samo uobičajenu medicinsku skrb.

Znanstvenici su kazali kako se nakon tjedan dana činilo da je rekonvalescentna plazma utjecala na poboljšanje nekih simptoma, poput otežanog disanja i osjećaja umora, što je rezultiralo većom stopom nečega što je u medicini poznato kao "negativna konverzija", a to je znak da antitijela neutraliziraju virus.

No primjena plazme u predstojećih 28 dana nije rezultirala smanjenjem broja smrtnih slučajeva niti je uspjela obuzdati razvoj težih simptoma bolesti. 

"Slabo djelovanje rekonvalescentne plazme u ovom ispitivanju razočaravajuće je za nas znanstvenike, no nije u potpunosti iznenađujuće", rekao je Ian Jones, profesor virologije sa sveučilišta Reading.

On smatra kako je vjerojatnije da će plazma biti učinkovita ako se ubrizga nedugo nakon što se pacijent zarazi Covidom-19.

Zato poziva svoje kolege i ostale znanstvenike u svijetu da ne odustaju, već da nastave provoditi ispitivanja s rekonvalescentnom plazmom kao potencijalnim tretmanom za Covid-19, ali da je daju novodijagnosticiranim pacijentima.

"Još uvijek nemamo na raspolaganju dovoljno načina liječenja u ranome stadiju bolesti kojima bismo spriječili razvoj težih posljedica i dok nam to ne postane opcija, ključno je nastojati izbjeći zarazu korona virusom", poručio je Jones.