sudjelujte u kvizu

Svjetski dan zdravlja: Koliko su Hrvati zdrava nacija? Pušimo i pijemo iznad europskog prosjeka

Autor

ri

U  Hrvatskoj je nedavno obilježen Svjetski dan zdravlja. Obilježen je pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije, koja je formalno utemeljena 7. travnja 1948. kada je na prvoj Svjetskoj zdravstvenoj skupštini donesen njezin Ustav. Skupština je tada odredila da se na taj datum obilježava i Svjetski dan zdravlja koji je prvi put obilježen 1950.

11.04.2018. u 09:58
Ispiši članak

Ovogodišnje obilježavanje bilo je posvećeno je univerzalnoj zdravstvenoj zaštiti kojom svatko i svugdje ima pravo na osnovnu zdravstvenu zaštitu.

Deset glavnih uzroka smrti u Hrvatskoj

A kad je zaštita zdravlja hrvatskih građana u pitanju, prema podacima OECD-ovog izvješća "Hrvatska: Pregled stanja zdravlja i zdravstvene zaštite 2017." bolesti krvožilnog sustava i rak dva su glavna uzroka smrti i oni uzrokuju 76 posto svih smrti među ženama te 72 posto među muškarcima.

Top deset glavnih uzroka smrti u Hrvatskoj su:

  1. Ishemijske bolesti srca 
  2. Moždani udar 
  3. Ostale bolesti srca
  4. Rak pluća
  5. Rak debelog crijeva 
  6. Bolesti donjeg dišnog sustava 
  7. Dijabetes 
  8. Smrti uzrokovane padovima 
  9. Rak dojke 
  10. Bolesti jetre 

 

Poredak pet glavnih uzroka  nije se promijenio od 2000-te (u izvješću su obuhvaćeni podaci do 2014.).

Standardizirane stope smrtnosti od raka pluća, dojke i debelog crijeva u Hrvatskoj među najvišima su u Europskoj uniji. 

Također, zabilježeno je znatno povećanje apsolutnog broja kroničnih bolesti donjeg dišnog sustava, dijabetesa i smrti uzrokovanih padovima.

Faktori rizika koji prijete Hrvatima

Kad su rizici za zdravlje u pitanju Hrvatima najviše prijete oni povezani s pušenjem, konzumiranjem alkohola, nezdravim prehrambenim navikama koje u kombinaciji s tjelesnom neaktivnošću pridonose indeksu tjelesne mase.

Po pušenju jači samo Bugari

Pušenje je javnozdravstveni rizik broj 1 u Hrvatskoj. Konkretno, kad je pušenje u pitanju, četvrtina odraslih građana u istraživanju provedenom 2014. navela je da puši svakodnevno, što je iznad europskog prosjeka od 21 posto. Kad je u pitanju pušenje duhana među petnaestogodišnjacima, Hrvati se s postotkom od 23 posto, prema istraživanju provedenom 2013. i 2014. nalaze na drugom mjestu, odmah iza Bugara odnosno mladi u Hrvatskoj puše 1,5 puta više od vršnjaka u ostalim državama članicama EU.

Po opijanju četvrti u EU

Odmah nakon pušenja, velik javno-zdravstveni problem je i konzumiranje alkohola. Po količini alkohola koju popiju odrasle osobe, izračunatoj prema broju litara čistog alkohola po stanovniku, od 2000-te do 2014-te stanje je bilo nepromijenjeno te je Hrvatska bila četvrta u EU - odrasla osoba prosječno je popila 12 litara alkohola, dok je prosjek EU bio 10 litara.

Standardizirano europsko istraživanje o alkoholu (SEAS) provedeno 2015. godine pokazalo je sljedeće podatke o raširenosti pijenja alkoholnih pića na odrasloj populaciji u Hrvatskoj (18 do 64 godine):

U Republici Hrvatskoj je 78.1 % ispitanika  izjavilo da je pilo alkoholna pića u posljednjih 12 mjeseci.

U Hrvatskoj je pet puta vjerojatnije da će muškarci imati problema s alkoholom, dok žene u Hrvatskoj iskazuju znatno manje problema s alkoholom u odnosu na prosjek zemalja koje su bile uključene u istraživanje.

Najmanje je onih koji piju žestoka pića. Na godišnjoj razini konzumacije spadamo u zemlje u kojima dominira pivo (kao i Austrija, Mađarska, Poljska, Estonija).

Kao razlog pijenja 38,3 % ispitanika navodi da pije zbog proslave, 26,4 % da je zabavno, 25,2 % da im se sviđa taj osjećaj, 17,7 % to što je dio zdrave prehrane, a 14,4 % to što je zdravo.

Prema postotku onih koji izjavljuju da piju zbog nošenja s problemima i radi zdravlja smo iznad prosjeka zemalja sudionica u istraživanju.

Pije sve više mladih

Rezultati istraživanja iz 2015. godine pokazuju da je alkohol barem jednom u životu pilo 92 % učenika u Hrvatskoj.
U Hrvatskoj 87 % učenika navodi da im je alkohol lako ili vrlo lako dostupan. Pema prevalenciji pijenja pet i više pića u jednoj prigodi (spomenuto ekscesivno epizodično pijenje) tijekom 30 dana Hrvatska se  nalazi na petom mjestu (47 %) među europskim državama koje su sudjelovale u istraživanju. Mladići to čine češće u odnosu na djevojke (51 % mladići, 42 % djevojke).

Sve više djece ima problema s viškom kilograma

Nažalost, kao da pušenje i alkohol nisu dovoljni, velik zdravstveni problem u Hrvatskoj je i debljina. 

Statistike govore da 57,4 posto odraslih i 34,9 posto djece imaju prekomjernu težinu a među njima je i značajan postotak onih koje se smatra debelima.

Zabrinjavajući je podatak da se proteklih 12 godina udio djece s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom povećao za gotovo 15 posto.

Za kraj, iako je iz svega navedenog vidljivo da su Hrvati skloni različite obljetnice slaviti uz alkoholna pića, u kombinaciji s pušenjem i ostalim nezdravim navikama, pozivamo vas da Svjetski dan zdravlja 'proslavite'  razmišljanjem kako zdravije živjeti, kako ne biste postali dio crnih statistika.

Sudjelujte u kvizu

Povodom Svjetskog dana zdravlja jednog čitatelja nagrađujemo godišnjom policom dopunskog osiguranja HZZO-a, a sudjelovati možete putem kviza 'Za zdraviju Hrvatsku' na Facebook stranici portala Direktno.

Za sudjelovanje u kvizu potrebno je da sudionik, ako do sada nije,  lajka Facebook stranicu direktno.hr, lajka članak , te  u komentaru na članak  koji najavljuje kviz na službenoj Facebook stranici  točno odgovori na postavljeno pitanje.

Koji je javnozdravstveni rizik problem broj 1 u Hrvatskoj?

Odgovori: 

a) Pušenje

b) Konzumiranje alkohola

c) Nezdrava prehrana

Detaljan pravilnik o sudjelovanju pronađite OVDJE  a kviz OVDJE

Dobitnika s točnim odgovorom biramo slučajnim odabirom.

SUDJELUJTE U KVIZU! Jednog čitatelja nagrađujemo godišnjom policom dopunskog osiguranja HZZO-a. Za sudjelovanje u kvizu...

Objavljuje Direktno.hr11. travnja 2018

Sretno!