Svi pričaju o novom otkriću što se tiče adolescenata: Ovo bi moglo promijeniti sve

American Journal of Psychiatry nedavno je izvijestio da su nakon završetka kognitivne bihevioralne terapije za anksioznost, istraživači primijetili poboljšanje u funkcioniranju mozga adolescenata.

U studiji je sudjelovalo 69 sudionika prosječne dobi od 12,8 godina s dijagnozom generaliziranog anksioznog poremećaja, socijalne anksioznosti i/ili anksioznosti zbog odvajanja. 

Istraživači su skenirali njihove mozgove funkcionalnom magnetnom rezonancom (fMRI) prije i nakon kognitivno bihevioralne terapije (KBT). Nitko od sudionika nije uzimao lijekove. Uspoređeni su sa neanksioznom kontrolnom skupinom.

Foto: Pixabay

Studije o kognitivno bihevioralnoj psihoterapiji i adolescentima

Konkretno, istraživači su otkrili da se prekomjerna aktivnost u fronto-parijetalnim područjima mozga sudionika normalizirala nakon tretmana. Međutim, i dalje su iskusili povećanu aktivnost limbičkog sustava u usporedbi s kontrolnom skupinom.

Druga studija od prije nekoliko godina, koja je ispitivala metabolizam glukoze u mozgu nakon četiri tjedna intenzivne kognitivno bihevioralne terapije za opsesivno-kompulzivni poremećaj (OPK), pokazala je smanjenje simptoma OKP-a nakon tretmana odgovaralo je značajnim poboljšanjima u mozgu nakon tretmana.

Foto: Pixabay

Kako KBT pomaže kod anksioznosti?

Kognitivno-bihevioralna terapija bavi se promjenom problematičnog razmišljanja i ponašanja koja doprinose problemu koji osoba želi promijeniti.

Kognitivni element: Ljudi uče preispitivati negativne misli i imaju uravnoteženiji i realističniji način gledanja na svoje strahove. Na primjer, pretpostavimo da tinejdžerica izbjegava podići ruku u razredu jer se brine da će biti užasnih posljedica ako kaže krivi odgovor. Terapeut bi joj mogao pomoći da ispita svoje katastrofalne strahove i dođe do realnih alternativnih ishoda ako je doista rekla netočnu stvar.

Bihevioralna komponenta: Bihevioralni aspekt KBT-a često uključuje izloženost – suočavanje sa situacijama kojih se ljudi boje. Ovaj bihevioralni dio je kritičan jer ljudi iz izravnog iskustva uče da se njihovi strahovi neće ostvariti. U primjeru socijalno anksiozne tinejdžerice, ona bi mogla raditi na vježbanju podizanja ruke u razredu kako bi sudjelovala. Kao dio suočavanja sa svojim strahom, mogla bi čak i namjerno dati pogrešan odgovor kao eksperiment da vidi što se zapravo događa.

Foto: Pixabay

Zašto je ova studija snimanja mozga važna?

Kao prvo, bolje razumijevanje načina na koji mozak reagira na liječenje kao što je KBT moglo bi pomoći u napredovanju terapije. Možda ćemo s vremenom bolje razumjeti koji aspekti liječenja imaju najznačajniji utjecaj na funkcioniranje mozga.

Što trebate znati o visoko funkcionalnoj anksioznosti?

Osim toga, skeptici koji anksioznost i druge probleme mentalnog zdravlja vide kao biološke ili neurokemijske probleme mogli bi cijeniti pozitivan učinak koji liječenje bez lijekova poput KBT-a može imati na funkcioniranje osobe.

Još je mnogo toga što moramo naučiti o tome kako mozak utječe na emocije i ponašanje i kako psihoterapija može promijeniti mozak. Studije poput ove izvrstan su korak u rasvjetljavanju ove veze.