OPĆI POREMEĆAJ RADA MOZGA
Sve više zaboravljamo: To nije hir već ozbiljan zdravstveni problem
U posljednje doba sve se više u svakodnevnom govoru istrčavamo s izrazima "joj, već sam dementan/na" ili "hvata me demencija", ne razmišljajući da je iza tih naših olako izrečenih riječi i rečenica nešto mnogo dublje i teže.
I dok u nekom privatnom društvu pojavu zaboravljanja neki ismijavaju i omalovažavaju, nisu ni svjesni kako negativno utječu na sve one koji imaju demenciju ili Alzheimerovu bolest.
Kada se govori o tome da je osoba senilna i ima loše pamćenje, ne zna se točna razlika između toga, ali to nije ni važno već je nekima važno tu određenu osobu staviti na “stup srama” kako bi ga drugi mogli ismijati.
Istina je da je Alzheimerova bolest najčešći uzročnik demencije, no, naravno postoji još mnogo faktora koji pridonose ili uzrokuju demenciju – Parkinsonova bolest, Creutzfeldt–Jakobova bolest, depresija, alkoholizam i ostale. Možemo reći da je demencija sindrom, a ne bolest te je ona krovni pojam u koji spada i Alzheimerova bolest, piše 7Dnevno.
FOTO: Pixabay
Demencija nije normalan dio starenja
Ipak, svim onim “usijanim glavama” koje misle drugačije treba reći kako demencija nije normalan dio starenja, to je opći pojam koji se koristi za opis poremećaja rada mozga, koji napada pamćenje i ponašanje osobe. Demencija nije specifična bolest već ju opisuje niz simptoma koji utječu na pamćenje, mišljenje i socijalne sposobnosti, dovoljno teških da ometaju svakodnevno funkcioniranje.
“Demencija je bolest, tj. sindrom kojega mogu uzrokovati brojne bolesti. Demenciju najčešće uzrokuje Alzheimerova bolest, u čak nekih 70 posto slučajeva. Na drugom mjestu je tzv. vaskularna demencija, potom slijede brojni drugi uzroci. Manji broj demencija može biti privremenog karaktera, no češće se radi o kroničnom polako pogoršavajućem stanju, koje se mjeri u godinama, što je dobro jer se onda može i reagirati, u smislu usporavanja tog procesa”, rekao je prof. prim. dr. sc. Ninoslav Mimica, dr. med., IFAPA specijalist psihijatar, subspecijalist iz biologijske, socijalne i forenzičke psihijatrije, znanstveni savjetnik u trajnom zvanju, redoviti član AMZH, voditelj Referentnog centra Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske za Alzheimerovu bolest i psihijatriju starije životne dobi te pročelnik Zavoda za biologijsku psihijatriju i psihogerijatriju.
Mnogi se ljudi suočavaju s Alzheimerovom bolesti i zašto do nje dolazi, još uvijek nije poznato. O tome je prof. prim. dr. sc. Mimica istaknuo da se još uvijek točno ne zna što uzrokuje Alzheimerovu bolest. No, postoje brojne teorije, a jedna od najpopularnijih je da bolest nastaje zbog patološkog nakupljanja proteina (zvanih amiloid i tau) u mozgu, koji onda ometaju moždane funkcije poput pamćenja, orijentacije, utječu na ponašanje i drugo. S obzirom da je toliko oboljelih od te vrste bolesti, bilo bi zanimljivo znati postoje li statistički podaci o tome koliko je osoba dementno u Hrvatskoj, stagnira li taj broj ili se povećava ili pak smanjuje? No, prof. prim. dr. sc. Mimica nas je ostavio u nevjerici kada je rekao da u Hrvatskoj ne postoji Registar oboljelih od demencije, već postoje procjene, vezane na udio starijih osoba u populaciji, jer se tipično radi o bolesti III. životne dobi.
FOTO: Pixabay
U Hrvatskoj živi više od 100.000 ljudi oboljelih od demencije
“Recentne procjene su da u Hrvatskoj živi više od 100.000 ljudi oboljelih od neke vrste demencije. Nažalost, kao i drugdje u svijetu, ta brojka je stalno u porastu. U svijetu se procjenjuje da danas ima oko 60 milijuna oboljelih od demencije, a da će do 2050. godine, ta brojka narasti na više od 130 milijuna”, rekao je prof. Mimica s ne baš velikom dozom optimizma. Demencija je teška bolest, kako za samog bolesnika tako i za njegovu obitelj koja se brine o njemu. Zanimalo nas je kako pomoći oboljelima od Alzheimerove bolesti kao i njihovim obiteljima?
Na to je je prof. prim. dr. sc. Ninoslav Mimica rekao kako danas u svijetu postoji devet službeno registriranih lijekova koji pomažu oboljelima od Alzheimerove bolesti, od toga u Hrvatskoj su na raspolaganju četiri lijeka. No, sami lijekovi, s obzirom da ne mogu ozdraviti oboljele, nisu sami po sebi dovoljni, već je potrebno upotrijebiti i tzv. nefarmakološke intervencije, kako bi život oboljelima bio kvalitetniji.Kako bi se pomoglo bolesnicima osnovan je Referentni centar za Alzheimerovu bolest.
“Referentni centar Ministarstva zdravstva za Alzheimerovu bolest i psihijatriju starije životne dobi osnovan je u Klinici za psihijatriju Vrapče 2018. godine sa svrhom pravovremenog i sveobuhvatnog liječenja Alzheimerove bolesti i drugih demencija, ali također prevencije i edukacije. Kroz ambulantni rad, dnevnobolnički i hospitalni tretman, koji uključuje i palijativne krevete skrbimo za sve potrebite, a kroz kliničke studije nudimo i inovativne farmakološke opcije”, naglasio je prof. prim. dr. sc. Ninoslav Mimica.
FOTO: Pixabay
Uzroci bolesti
Govoreći o uzrocima bolestima, rekao je kako postoji gotovo stotinu uzroka koji mogu dovesti do sindroma demencije, no to su rijetka stanja. Pored Alzheimerove bolesti i vaskularnih uzroka među najčešće uzroke koji mogu dovesti do sindroma demencije spadaju fronto-temporalna demencija, Lewy-body demencija, Parkinsonova bolest, alkoholizam, HIV-infekcija.
Na kraju je istaknuo kako je Svjetska zdravstvena organizacija još 2012. godine naglasila da je demencija javno zdravstveni prioritet i da sve zemlje trebaju izraditi svoju strategiju ili akcijski plan borbe protiv iste.
Ovaj oblik demencije pogađa mlađe osobe i za nju nema lijeka
“Nažalost u Hrvatskoj, iako je u više navrata Akcijski plan bio predlagan od strane stručnjaka, još uvijek službeno nije usvojen. Nadamo se da će se u nekom skorijem vremenu i Hrvatska pridružiti brojnim europskim zemljama koji imaju takvu strategiju”, zaključio je prof. prim. dr. sc. Ninoslav Mimica.
*Tekst je nastao u okviru projekta ”Mentalno zdravlje u službi sretnijeg društva” kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.