Stupanje mladih u rizične spolne odnose i s više partnera može u trenu promijeniti život

Pod RSP-om podrazumijevamo ponašanje koje povećava osobnu i /ili partnerovu izloženost negativnim (fizičkim i psihičkim) posljedicama seksualnih aktivnosti, dok vjerojatnost negativnog ishoda takvih aktivnosti nazivamo seksualnim rizikom.

Rizik od spolno devijantnog ponašanja ovisi o karakteru osobe, temperamentu, stavovima i vjerovanjima, socijalnom podrijetlu, stupnju obrazovanja, kulturnim normama, utjecaju grupe i slično, kažu stručnjaci.

Definiramo li ga kao vjerojatnost negativnog ishoda određenog seksualnog kontakta, seksualni se rizik može podijeliti u tri skupine: rizik neželjene trudnoće, rizik zaraze spolno prenosivim bolestima (SPB) i rizik seksualne viktimizacije odnosno iskustvo nasiljem, prijetnjom nasilja ili ucjenom izazvanoga seksualnog kontakta.

FOTO: Pixabay (Ilustracija)

Maloljetničke trudnoće

RSP mladih u Hrvatskoj značajno se smanjilo u posljednjih 15-ak godina, pokazala je studija objavljena u časopisu "Croatian Medical Journa", provedena u sklopu multidisciplinarnog istraživačkog projekta SERZAM2020 pod vodstvom prof. dr. sc. Aleksandra Štulhofera s Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Od 4733 legalnih pobačaja, u 414 slučajeva bila je riječ o trudnoći djevojaka u dobi od 14 do 19 godina, dok u dobi ispod 14 godina godišnje ima od jedan do dva poroda, a brojke maloljetničke trudnoće i pobačaja ne rastu, ali ne dolazi ni do njihova smanjenja.

Seksting je vrlo zastupljen oblik ponašanja kod mladih osoba i postaje sve češći oblik seksualne komunikacije u intimnim partnerskim odnosima, a može se podijeliti u dvije kategorije: dobrovoljni i nedobrovoljni.

Nasilje u vezama

Nasilje u vezama je zlostavljajuće i prijeteće ponašanje čiji je cilj ostvarivanje moći i održavanje kontrole nad drugom osobom u odnosu, a do nasilja može doći za vrijeme trajanja veze, u fazi prekida ili nakon što je veza završila, navodi se u brošuri "Nasilne veze su bezveze" Centra za edukaciju, savjetovanje i istraživanje – CESI.

Takvo ponašanje može uključivati fizičko nasilje, psihološko ili emocionalno nasilje, seksualno nasilje (seksualno uznemiravanje, dobacivanje uvredljivih komentara seksualnog sadržaja, nagovaranje ili ucjenjivanje na seksualno odnos, prisila na stupanje u seksualno odnos, silovanje), i elektroničko nasilje ili cyberbullying (slanje uvredljivih poruka, širenje glasina, poticanje grupne mržnje, objavljivanje osobnih podataka, intimnih poruka/fotografija/videa, krađa lozinke).

Neki od oblika nasilja u partnerskim vezama, najčešće psihičko nasilje, doživjelo je 58 posto mladih, od kojih je 70 posto doživljavalo nasilje kroz duži vremenski period, pokazuje istraživanje u okviru projekta Love & Respect iz 2018. godine. Podaci studije ukazuju da svaku petu mladu osobu partner/ica često provjerava i inzistira znati gdje je i što radi, a jedno od petoro mladih doživljava izrazito ljubomorno ponašanje u vezi, dok jedno od desetero mladih kontinuirano doživljava ponižavanje od strane dečka/cure i emocionalne ucjene.

FOTO: Unsplash (Ilustracija)

Kada je seksting dobrovoljan, a kada nije?

Neželjene dodire i poljupce od strane partnera/ice doživjelo je šest posto mladih, a tri posto prisilu na seks i seksualne aktivnosti, dok pet posto mladih izjavljuje da su, unatoč odbijanju, bili prisiljeni slati osobi s kojom su u vezi fotografije golog tijela/intimnih dijelova ili su bili fotografirani protiv svoje volje, proizlazi iz istraživanja.

U slučaju dobrovoljnog sekstinga postoji pristanak između sudionika, smatrajući ga modernim oblikom seksualne komunikacije. S druge strane, nedobrovoljni seksting se odvija bez pristanka ili sporazuma, na primjer pod pritiskom, ucjenom ili bez autorizacije osobe koja je materijal kreirala, i predstavlja RSP te kazneno djelo. Do 53 posto mladih upušta se u ovakvo ponašanje, pokazuju istraživanja.

Neki od najčešće identificiranih motiva za sudjelovanjem u sekstingu odnose se na istraživanje seksualnosti unutar partnerskog odnosa, iniciranje seksualne aktivnosti, održavanje partnerskih odnosa, jačanje slike o vlastitom tijelu, šalu ili zabavu te pritisak ili osvetu. Mladi, posebice učenici, često sudjeluju u sekstingu zbog percepcije da je takvo ponašanje normalno ili zbog jednostavne potrebe za zabavom, otkrila su istraživanja, piše 7dnevno.

FOTO: Pixabay (Ilustracija)

U školskom okruženju je ključno postaviti jasna pravila i procedure kako bi se osigurala sigurnost i zaštita svih uključenih u različite oblike sekstinga. Identificiran je i rizik od pokušaja samoubojstva kod sudionika sekstinga, upozoravaju neka istraživanja. Bez obzira na način na koji napadač dolazi do sadržaja, strah od dijeljenja intimnog sadržaja koji žrtva proživljava može prouzročiti burne reakcije, negativne osjećaje i duboko narušavanje mentalnog zdravlja.

Sve kasnije stupanje u spolne odnose

Mladi u Hrvatskoj sve kasnije stupaju u seksualne odnose i manje su seksualno aktivni nego prijašnjih godina, glavni su zaključci Istraživanja o seksualnom ponašanju mladih koji je rezultat multidisciplinarnog znanstvenog projekta SERZAM2020.

Cilj projekta je bio analizirati seksualno ponašanje i stavove mladih u dobi od 18 do 25 godina u tri vala studije koji su se odvili u 2005., 2010. te 2021. godini, a istraživanje je najprije željelo utvrditi raširenost RSP-a među mladima u Hrvatskoj, zatim promjene u razinama seksualnih rizika, potom i ispitati kako odnos između vjere i religioznosti utječe na rizično seksualno ponašanje među novim generacijama.

Nužno je uključiti cjelovitu seksualnu edukaciju preko javnozdravstvenih i obrazovnih politika koje su usmjerene na mlade, smatraju znanstvenici. Dok je 2021. anketa provedena online zbog pandemije koronavirusa, 2005. i 2010. godine su provedene terenske ankete, a istraživači su prikupljali i uzroke urina kako bi među mladima utvrdili raširenost klamidije.

FOTO: Pixabay

U svom uzorku urina, od ukupno prikupljena 448, sedam djevojaka i dva mladića imali su klamidiju, a manje od sedam posto ukupnih sudionika se ranije testiralo na klamidiju, ali čak četvrtina sudionika ne zna ništa o toj infekciji, otkrili su rezultati studije.

Mladi u Hrvatskoj sve su manje seksualno aktivni

Udio seksualno aktivnih ispitanika pao je 2021. na 12 posto, u usporedbi s 2005. te 2010. godinom te je 73 posto ispitanih u pandemijskoj godini bilo seksualno aktivno, navode konkretni rezultati. Porastao je i broj mladića i djevojaka koji su prvi spolni odnos imali tek s 19 i više godina.

"Pad je pritom veći kod mladića (oko 18 posto manje seksualno aktivnih) nego kod djevojaka (oko sedam, osam posto). U istom je periodu porasla i prosječna dob stupanja u seksualne odnose, i to za pola godine. Kod mladića na 17.5 godina, a kod djevojaka na 17.9", doznaje se u studiji.

Zanimljivo, u prva dva vala, oko 30 posto muških sudionika je tvrdilo da je imalo više od pet partnerica, njih 15 do 20 posto čak 10, u zadnjoj studiji gotovo dvije trećine mladića navode do tri partnerice, a udvostručio se i broj onih kojih je ima/lo samo jednu partnericu, a najveće su razlike kod usporednih seksualnih veza (više partnera u određenom razdoblju).

FOTO: Pixabay

Covid značajno pridonio padu

"U sva tri istraživačka vala zabilježen je gotovo dvostruko veći udio mladića s barem jednim takvim iskustvom u odnosu na djevojke. Pritom, najdrastičniji pad učestalosti takvog ponašanja zabilježen je upravo u 2021., s oko 30 na 11 posto kod mladića te sa 17 na pet posto kod djevojaka", rezultati su studije.

Pozitivno je što mladići i djevojke u zadnjem valu istraživanja osjetnije koriste kondome, kod djevojaka je to poraslo s 20 na 40 posto, a kod mladića s 15 na 47 posto; ali svaki drugi mladić i šest od 10 djevojaka svejedno neredovito koriste prezervativ. Manja je povezanost religioznosti i osobne vjere s manjom sklonošću seksualnim rizičnim ponašanjima, utvrdili su istraživači.

Tako se ni smanjenje seksualnih odnosa i broja partnera, kao i uporaba kondoma, ne mogu povezati s osobnom religioznošću ispitanika. "Religijski odgoj nije zamjena za cjelovitu seksualnu edukaciju zasnovanu na znanstveno utemeljenim informacijama, razvoju osobne odgovornosti te usvajanju zdravih navika", zaključili su autori studije.

*Tekst je nastao u okviru projekta "Mentalno zdravlje u službi sretnijeg društva" kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.