Studija iz vremena rata zapanjila znanstvenike: Mnogima omiljena namirnica pravo je zlo

Istraživači sa Sveučilišta Južne Kalifornije,Sveučilišta Berkeley i Sveučilišta McGill u Kanadi koristili su istraživačku bazu podataka iz Velike Britanije kako bi istražili dugoročne učinke unosa šećera u našim najranijim godinama. Proučavajući podatke o 60.183 ljudi rođenih između 1951. i 1956., znanstveni tim je procijenio utjecaj ratnog ograničavanja unosa šećera na zdravlje ljudi te na taj način omogućio usporedbu zdravstvene situacije prije i nakon 1953. godine, kada je ratna racionalizacija šećera ukinuta.

Naime, od siječnja 1940. do 1953. dnevni unos šećera za odrasle Britance bio je ograničen na 41 gram, s tim da šećer nije bio dopušten za konzumaciju djeci mlađoj od dvije godine. Nakon što su ograničenja ublažena, potrošnja šećera ponovno je naglo porasla. "Proučavanje dugoročnih učinaka dodanog šećera na zdravlje je izazovno jer je teško pronaći situacije u kojima su ljudi nasumično izloženi različitom nutricionističkom okruženju u ranom stadiju života i pratiti ih potom 50 do 60 godina", kazala je ekonomistica Tadeja Gracnekaže sa Sveučilišta Berkley.

"Kraj restrikcija unosa šećera pružio nam je uvid u prirodni eksperiment i bila je to mogućnost da prevladamo ove probleme". Prema podacima, djeca koja su bila podvrgnuta restrikcijama unosa šećera tijekom prvih 1000 dana života, počevši prije rođenja, imala su u prosjeku 35 posto manji rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 kao odrasle osobe i 20 posto manji rizik od razvoja hipertenzije, piše Science Alert. Vjerojatnije je, pokazalo je istraživanje, da će doći do odgode početka zdravstvenih problema među onima čiji je unos šećera bio ograničen u ranoj dobi. "Ono što je fascinantno jest da razine šećera dopuštene tijekom restrikcije odražavaju današnje smjernice", kaže ekonomistica Claire Boone sa Sveučilišta McGill.

FOTO: Unsplash

'Šećer u ranoj dobi novi je duhan'

"Naša studija sugerira da bi, ako bi roditelji slijedili ove preporuke, to moglo dovesti do značajnih zdravstvenih prednosti za njihovu djecu", objasnila je. Koliko god rezultati bili upečatljivi, oni nisu dovoljni da dokažu izravni uzrok i posljedicu. Iako su istraživači uzeli u obzir brojne potencijalno utjecajne čimbenike, Britanci su od 1950-ih doživjeli razne promjene u načinu života koje nisu ograničene samo na količinu unosa šećera. Unatoč tome, ovo je jak dokaz da šećer u ranoj dobi života, pa čak i prije rođenja, ima ogroman utjecaj.

Ovo su najraniji simptomi dijabetesa koje ne smijete ignorirati

Istraživači ujedno žele proučiti sve moguće veze između šećera i drugih bolesti, poput raka. "Šećer u ranoj dobi novi je duhan i trebali bismo ga tretirati kao takvog tako što ćemo prehrambene kompanije tražiti da preformuliraju dječju hranu sa zdravijim opcijama", kaže Paul Gertler, ekonomist sa Sveučilišta Berkeley. "Također bismo trebali oporezovati i regulirati reklamiranje slatke hrane namijenjene djeci", istaknuo je. Istraživanje je objavljeno u časopisu Science.