Stručnjaci upozorili na visoke brojke: 'Genetika je 30 posto, sve ostalo je stil života'

Brojni građani besplatno su izmjerili krvni tlak, razinu glukoze i kolesterola, izračunali indeks tjelesne mase i dobili procjenu kardiovaskularnog rizika te uz preventivne preglede dobili su savjete o pravilnoj prehrani i važnosti tjelesne aktivnosti. Bila je organizirana i praktična edukacija o osnovama oživljavanja - kardiopulmonalnoj reanimaciji.

Ministrica zdravstva Irena Hrstić rekla je kako kod kardiovaskularnih bolesti imamo dobru kurativu, no dodatni naglasak treba biti na preventivi, jer su preventivni pregledi koji se provode u Hrvatskoj od prošle godine pokazali da postoji više čimbenika rizika koji utječu na to da nemamo dobar broj zdravih godina u životu građana.

Istaknula je kako Ministarstvo zdravstva podupire sve preventivne akcije, jer će se sigurno kroz opetovane preglede i prevenciju pronaći osobe koje su u potencijalnom riziku za razvoj kardiovaskularnih bolesti.

FOTO: HINA/Dario Grzelj

Na što trebamo pripaziti?

Akademik Davor Miličić, predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva i upravitelj Zaklade Hrvatska kuća srca, rekao je da se bolesti srca mogu u najvećem broju slučajeva spriječiti zdravim načinom života, nepušenjem, žustrim kretanjem od barem pola sata na dan, zdravom prehranom, primjerenim kalorijskim unosom. "Genetika je samo 30 posto, a sve ostalo je naš stil života", istaknuo je.

Kao simptom kod kojeg treba odmah potražiti liječničku pomoć izdvojio je bol u prsima, obično u središtu prsa, jer ona može upućivati na anginu pectoris ili infarkt miokarda, a postoji i niz drugih simptoma, od aritmije i preskakanja srca, zapuhivanja pri naporu, lošeg podnošenja napora, gušenja kada se leži na ravnoj podlozi.

Prema podacima Svjetske kardiološke federacije jedna od pet osoba umrijet će o kardiovaskularnih bolesti, no 80 posto bolesti srca i moždanog udara može se spriječiti. One su desetljećima vodeći uzrok smrtnosti i u Hrvatskoj.

FOTO: HINA/Dario Grzelj

I dalje bilježimo visoke stope smrtnosti

Voditeljica Odjela za srčano-žilne bolesti s registrima u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo  Verica Kralj rekla je kako je u 2024., od bolesti srca umro 20341 osoba, što je 40 posto svih umrlih - 45 posto žena i 35 posto muškaraca.

Najčešće dijagnostičke skupine bile su ishemijska bolest srca i hipertenzivne bolesti, a kardiovaskularne bolesti su odgovorne i za 24 posto svih prijevremenih smrti, prije 65 godine života. Unatoč 20-godišnjem smanjenju smrtnosti, Hrvatska i dalje bilježi više stope smrtnosti od prosjeka Europske unije sa standardiziranom stopom od 591,7 na sto tisuća stanovnika.

FOTO: HINA/Dario Grzelj

Hvale vrijedne akcije

Ivana Portolan Pajić, članica Upravnog odbora Zaklade Hrvatska kuća srca, smatra kako su ovakve javnozdravstvene akcije prilika su da se građani jednostavno, brzo i besplatno upoznaju sa svojim zdravstvenim statusom i dobiju savjete stručnjaka, a njihov je cilj da što veći broj ljudi postane svjestan rizika i na vrijeme poduzme korake za zdraviji život.

Mnogi su ovo pili na tašte za mršavljenje: Stigla šokantna istina

U sklopu 25. godina obilježavanja Svjetskog dana srca u nedjelju će se osvijetliti pročelje zgrade HNK u crvenu boju, a u ponedjeljak održati edukacija oživljavanja za seniorsku ekipu Vaterpolo kluba Mladost.