Sokol upozorio na poražavajuće podatke: 'Gotovo polovica EU građana ima mentalnih problema'

"Prema istraživanju Eurobarometra, 46 posto građana EU-a iskusilo je emocionalni ili psihosocijalni problem poput osjećaja depresije ili tjeskobe u proteklih godinu dana, a 89 posto Europljana smatra da je promicanje mentalnog zdravlja jednako važno kao i promicanje tjelesnog zdravlja", navodio je Tomislav Sokol rezultate studije o mentalnom zdravlju iz listopada 2023. godine. Sokol je poručio kako "ipak, briga o mentalnom zdravlju još uvijek je u mnogim sredinama tabu tema ona o kojoj se javno ne govori i koja izaziva osudu okoline".

"Upravo zato na Svjetski dan mentalnog zdravlja, važno je promicati brigu o mentalnom zdravlju. To je posebno važno među mladima koji se svakodnevno nalaze pod teretom financijskih briga, nesigurnosti u pogledu priuštivog stanovanja, ali i pod teretom lažnih vrijednosti i virtualnog svijeta koji se prikazuje na internetu", dodao je.

U "Zdravstvenim profilima zemalja" za 2023., izvješću pripremljenom u kontekstu dokumenta "Stanje zdravlja u EU-u" ("State of Health in the EU") Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) i Europskog opservatorija za zdravstvene sustave i politike, predstavljen je pregled stanja kad je riječ o mentalnom zdravlju u svim državama članicama EU-a, Norveškoj i Islandu.

FOTO: Pixabay

'To je pravi, ali ne i dovoljan korak za rješavanje problema'

"Nakon COVID-a, mentalno zdravlje postala je jedna od najvažnijih tema u Brusselu i Strasbourgu", istaknuo je Sokol. Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen u govoru o stanju Unije 2022. najavila je da Komisija 2023. namjerava predstaviti "novu inicijativu o mentalnom zdravlju", nakon čega je Komisija 7. lipnja 2023. donijela Komunikaciju o sveobuhvatnom pristupu mentalnom zdravlju, koja će državama članicama i dionicima pomoći da poduzmu žurne mjere za rješavanje problema u području mentalnog zdravlja.

"Danas se o pitanjima poput mentalnog zdravlja mladih, preopterećenosti i burnouta na radnom mjestu te zaštiti mentalnog zdravlja onih najranjivijih, napokon otvoreno govori i ovdje u europskim institucijama. Na tragu toga, Europska komisija je prošle godine predstavila Komunikaciju o sveobuhvatnom pristupu mentalnom zdravlju. To je pravi, ali ne i dovoljan korak za rješavanje problema", naglasio je Sokol.

Povodom Europskog tjedna mentalnog zdravlja 2024., Komisija je objavila Okvir za praćenje najavljen u Komunikaciji o sveobuhvatnom pristupu mentalnom zdravlju, koji omogućuje redovito ažuriranje napretka u provedbi mjera koje proizlaze iz Komunikacije o sveobuhvatnom pristupu mentalnom zdravlju.

FOTO: EPA/Olivier Matthys

'Mentalno zdravlje neodvojivo je od tjelesnog'

"Potrebno je donijeti sveobuhvatnu strategiju o zdravlju mozga koja će uključivati i mentalne bolesti. U odnosu na dokument iz 2023., ona mora imati ambicioznije ciljeve, konkretnija mjerila za mjerenje rezultata, vremenske okvire, i, a to je najvažnije, bitno povećano financiranje. Mentalno zdravlje neodvojivo je od tjelesnog i zato mu je važno posvetiti pažnju koju zaslužuje i učiniti ga prioritetnim u ovom mandatu", kazao je Sokol.

Komunikacija je polazišna točka za novi pristup, a sveobuhvatan pristup mentalnom zdravlju koji je usmjeren na prevenciju i uključuje više dionika razvijen je nakon opsežnog savjetovanja s državama članicama, dionicima i građanima. Potrebno je poduzeti mjere, istaknuto je u prošlogodišnjem istraživanju Eurobarometra o mentalnom zdravlju.

Inicijativa se temelji na postojećim politikama, pristupima i mjerama, a u Komunikaciji je predstavljeno 20 vodećih inicijativa, i mogućnosti financiranja u vrijednosti od 1,23 milijarde eura, kojima će se države članice izravno i neizravno podržati u postizanju sveobuhvatnog pristupa mentalnom zdravlju.

FOTO: Pixabay

Ovo su bili veliki tereti za mentalno zdravlje

Ukupni troškovi povezani s problemima mentalnog zdravlja u 27 zemalja EU-a i Ujedinjenoj Kraljevini procijenjeni su na više od četiri posto BDP-a, odnosno više od 600 milijardi eura, navodi se u izvješću "Ukratko o zdravlju u Europi" za 2018. godinu. Novi pristup uzima u obzir činjenicu da bi se temom mentalnog zdravlja trebalo baviti u mnogim područjima politike, uključujući zapošljavanje, obrazovanje, istraživanje, digitalizaciju, urbanističko planiranje, kulturu, okoliš i klimu, a taj međusektorski pristup ima za cilj izjednačiti mentalno zdravlje s fizičkim zdravljem.

Gotovo polovina mladih Europljana žali se na izostanak psihološke pomoći, a udio mladih koji prijavljuju simptome depresije u nekoliko se zemalja EU-a tijekom pandemije više nego udvostručio, pokazalo je izvješće "Ukratko o zdravlju" za 2022. godinu. Provedba tog pristupa temelji se na konkretnim mjerama za dobrobit građana i zdravstvenih sustava na razini zemalja, koje vode nacionalna tijela i dionici, uz koordinaciju i horizontalnu potporu Komisije, koja surađuje s međunarodnim partnerima kao što su Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), Međunarodni Crveni križ, Crveni polumjesec i UNICEF.

Pandemija bolesti COVID-19 i gospodarska kriza koja je uslijedila velik su teret za mentalno stanje građana, navodi se u izvješću "Ukratko o zdravlju u Europi" za 2020., koje podastire dokaze o većoj učestalosti stresa, tjeskobe i depresije. Zabrinutost, tjeskoba i depresija uzrokovani razornim učincima pandemije, ruskom vojnom agresijom na Ukrajinu, klimatskom krizom i gubitkom bioraznolikosti, nezaposlenošću i sve većim troškovima života, pritiscima digitalne sfere i društvenih mreža – sve je to pogoršalo ionako loše stanje mentalnog zdravlja, posebno kod djece i mladih. Mladi i osobe iz skupina s nižim dohotkom izloženi su povećanom riziku, smatra se.

FOTO: Pixabay

Depresija je raširenija među ženama i skupinama stanovništva s nižim dohotkom

Problemi s mentalnim zdravljem nisu ravnomjerno raspoređeni među skupinama stanovništva. Depresija je raširenija među ženama i skupinama stanovništva s nižim dohotkom i nižim razinama obrazovanja, utvrđeno je. Pandemija i njezine posljedice povećale su opterećenost službi u području mentalnog zdravlja, a poremećaji u zdravstvenoj skrbi za osobe s postojećim mentalnim poteškoćama čine znatan dio negativnog utjecaja koji je pandemija imala na mentalno zdravlje.

Svaka druga osoba koja ima probleme s mentalnim zdravljem nije zatražila pomoć stručnjaka, utvrdilo je izvješće "Ukratko o zdravlju" za 2022. godinu. S obzirom na razmjere trenutačnih izazova, potrebne su daljnje mjere kako bi se spriječile trajne štetne posljedice za mlađe generacije, te je stoga potrebno kontinuirano ulagati u reforme sustava zaštite mentalnog zdravlja i zdravstvenih sustava, među ostalim u osoblje zaposleno u području mentalnog zdravlja, te suzbijati stigmatizaciju i diskriminaciju u vezi s mentalnim zdravljem.

Mladima će postati sastavni dio života: Mentalni poremećaj bit će sveprisutan u budućnosti

Već prije pandemije bolesti COVID-19 svaka šesta osoba u EU-u imala je problema s mentalnim zdravljem, što je uzrokovalo troškove u visini od četiri posto BDP-a, proizlazi iz podataka izvješća "Ukratko o zdravlju u Europi" za 2018. godinu. To zahtijeva stavljanje prioriteta na prevenciju, uključujući hvatanje u koštac s bihevioralnim čimbenicima rizika i društvenim, okolišnim i komercijalnim odrednicama, te provedbu konkretnih i ambicioznih inicijativa za promicanje mentalnog zdravlja i prevenciju mentalnih bolesti, što će olakšati postizanje UN-ovih ciljeva održivog razvoja i ciljeva SZO-a u pogledu nezaraznih bolesti, piše 7Dnevno.

*Tekst je nastao u okviru projekta "Mentalno zdravlje u službi sretnijeg društva" kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.